Skip to content

Tauhi ʻa e ʻOlokaholó ke ʻi Hono Tuʻunga Totonú

Tauhi ʻa e ʻOlokaholó ke ʻi Hono Tuʻunga Totonú

Tauhi ʻa e ʻOlokaholó ke ʻi Hono Tuʻunga Totonú

KO Tony, naʻe lave ki ai ʻi he kupu ʻuluakí, naʻe mei malava ke mātuʻaki kehe ʻene moʻuí​—kapau pē naʻá ne tali naʻe ʻi ai hono palopalema fekauʻaki mo e inú. Kae kehe, koeʻuhi naʻe hā ngali naʻe malava ke ne inu lahi ʻo ʻikai hā mai ʻoku ʻi ai ha palopalema, naʻá ne tui naʻá ne mapuleʻi pē ʻene moʻuí. Ko e hā naʻe mātuʻaki hala ai ʻene fakafuofuá?

Ko ʻene fakafuofuá naʻe mioʻi ia ʻe he tōtuʻa hono maʻu ʻo e ʻolokaholó. Tatau ai pē pe naʻe ʻiloʻi ʻe Tony pe ʻikai, ko e ʻōkani naʻá ne puleʻi hono tuʻunga fakaesino, fakaʻatamai mo fakaeongó​—ʻa hono ʻutó​—naʻe ʻikai ngāue lelei ia ʻi he taimi naʻá ne inu ʻolokaholo lahi aí. Ko e lahi ange ʻene inú, ko e siʻisiʻi ange ia ʻa e malava hono ʻutó ke fakafuofuaʻi totonu hono tuʻungá.

Ko e ʻuhinga hono ua ki he hala ko ia ʻa e fakafuofua ʻa Tony ko ʻene holi mālohi ko ia ke hokohoko atu pē ʻene inú. Ko Allen, naʻe lave ki ai ʻi he kupu ki muʻá, naʻá ne talitekeʻi ʻi he kamatá naʻe ʻi ai hono palopalema fekauʻaki mo e ʻolokaholó. “Naʻá ku inu fakafufū,” ko ʻene leá ia, “pea naʻá ku kumi kalofanga pea feinga ke fakasiʻia ʻeku inu tōtuʻá. Naʻe taha pē ʻeku taumuʻá​—ke kei hokohoko atu pē ʻeku inú.” Neongo naʻe lava ke sio ʻa e niʻihi kehé naʻe puleʻi ʻe he inú ʻa Tony mo Allen, naʻá na fakakaukau pē kinaua naʻe ʻikai pē ha palopalema. Naʻe fiemaʻu ki he ongo tangatá fakatouʻosi ke na fai ha ngāue ke mapuleʻi ʻena inú. Ka ko e hā ʻa e ngāue ko iá?

Fai ha Ngāue!

Ko e tokolahi kuo nau taʻofi hono ngāuehalaʻaki ʻo e ʻolokaholó kuo nau ngāue ʻo fehoanaki mo e ngaahi lea ʻa Sīsū: “Kapau leva ko ho mata toʻomataʻú ʻokú ne ʻai koe ke ke tūkiá, kapeʻi ia ʻo liʻaki. He ʻoku lelei ange ke mole hao kupu ʻe taha ʻi hano lī ho sinó kotoa ki Kihena.”​—Mātiu 5:​29.

Ko e moʻoni, naʻe ʻikai ke taukapoʻi ʻe Sīsū ʻa e tafatafaʻi kitá. ʻI hono kehé, naʻa ne fakamamafaʻi fakaefakatātā ʻoku totonu ke tau loto-lelei ke tuʻusi atu mei heʻetau moʻuí ha meʻa pē ʻoku fakatupu maumau fakalaumālie. Ko e moʻoni, ko e foʻi ngāue ko iá ʻe lava ke mātuʻaki fakamamahi. Ka te ne maluʻi kitautolu mei he faʻahinga fakakaukau mo e ngaahi tuʻunga ʻe lava ke taki atu ki hono ngāuehalaʻaki ʻo e ʻolokaholó. Ko ia kapau kuo fakahaaʻi atu ʻe he niʻihi kehé ko hoʻo inu ʻolokaholó ʻoku fuʻu tōtuʻa, fou ʻi he ngaahi sitepu ke mapuleʻi ia. * Kapau ʻoku hā mahino heʻikai lava ke ke mapuleʻi hoʻo inú, loto-lelei ke tuʻusi atu ia mei hoʻo moʻuí. ʻE fakamamahi nai ia, ka ʻoku kei laka mamaʻo ange ia ʻi ha moʻui fakaʻofa.

Neongo kapau ʻoku ʻikai ko ha ʻolokahōlika koe, ʻokú ke hehema ke inu tōtuʻa? Kapau ko ia, ko e hā ʻa e ngaahi sitepu ʻaonga ʻe lava ke ke fou ai ke tokoniʻi koe ke tauhi ʻa e ʻolokaholó ke ʻi hono tuʻunga totonú?

Te Ke Hanga ki Fē ki ha Tokoni?

1. Tui ki he mālohi ʻo e toutou lotu loto-moʻoní. ʻOku ʻomai ʻi he Tohi Tapú ʻa e faleʻi ko ení ki he faʻahinga kotoa ʻoku nau loto ke fakahōifuaʻi ʻa Sihova ko e ʻOtuá: “I he meʻa kotoa pē mou ʻai ke ʻilo hoʻomou ngaahi kolé ʻe he ʻOtuá, fakafou ʻi he lotu mo e hū tōtōaki fakataha mo e fakafetaʻi; pea ko e nonga ʻa e ʻOtuá ʻa ia ʻoku fakalaka atu ʻi he mahino kotoa pē te ne maluʻi homou lotó pea mo homou ngaahi mafai fakaefakakaukaú fakafou ʻia Kalaisi Sīsū.” (Filipai 4:​6, 7) Ko e hā ʻe lava ke ke lotu fekauʻaki mo ia ke maʻu ʻa e nonga ko eni ʻo e ʻatamaí?

Fakahaaʻi faitotonu ʻoku ʻi ai hoʻo palopalema fekauʻaki mo e ʻolokaholó, ko ha palopalema ʻa ia ko koe pē ke ke fakaleleiʻí. Ko hono tala ki he ʻOtuá ʻa e meʻa te ke saiʻia ke faí te ke fakaʻatā ai ia ke ne tāpuakiʻi hoʻo ngaahi feinga ke fakaleleiʻi iá pea fakaʻehiʻehi mei ha toe palopalema mafatukituki ange. “Ko e tokotaha ʻokú ne ʻufiʻufi ʻene ngaahi faihalá heʻikai te ne lavameʻa, ka ʻilonga ʻa ia ʻokú ne vetehia pea liʻaki iá ʻe fai ha meesi ki ai.” (Palōveepi 28:13) Naʻe toe pehē ʻe Sīsū ʻe lava ke tau lotu: “ʻOua naʻa tuku kimautolu ki ha ʻahiʻahi, kae fakahaofi kimautolu mei he tokotaha fulikivanú.” (Mātiu 6:​13) Ka ʻe lava fēfē ke ke ngāue ʻo fehoanaki mo e ngaahi lotu ko iá, pea ʻe lava ke ke maʻu mei fē ʻa e tali ki hoʻo ngaahi hū tōtōakí?

2. Maʻu ʻa e mālohi mei he Folofola ʻa e ʻOtuá. “Ko e folofola ʻa e ʻOtuá ʻoku moʻui pea ko e koto mālohi . . . pea ʻoku malava ke ne vavanga ki he ngaahi fakakaukau mo e ngaahi taumuʻa ʻo e lotó.” (Hepelū 4:​12) Ko e kau inu tōtuʻa tokolahi ki muʻa kuo tokoniʻi kinautolu ʻe he lau mo e fakalaulauloto ki he ngaahi veesi Tohi Tapú ʻi he ʻaho taki taha. “Fiefia ē ka ko e tangata ʻoku ʻikai te ne ʻaʻeva ʻo fakatatau ki he faleʻi ʻa e kau fulikivanú,” ko e tohi ia ʻa ha tokotaha-tohi-saame manavahē-ʻOtua, “ka ko ʻene fiefiá ʻoku ʻi he lao ʻa Sihová, pea ʻokú ne lau leʻo-siʻi ʻa ʻEne laó ʻi he ʻaho mo e pō. . . . Ko e meʻa kotoa pē ʻokú ne faí ʻe lavameʻa.”​—Saame 1:​1-3.

Ko Allen, ʻa ia ko ʻene ako Tohi Tapu mo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová naʻe ʻoange ai kiate ia ʻa e mālohi ke ikuʻi hono ngāuehalaʻaki ʻo e ʻolokaholó, ʻokú ne pehē, “ʻOku ou tuipau ka ne taʻeʻoua ʻa e Tohi Tapú mo e ngaahi tefitoʻi moʻoni Fakatohitapú ʻa ia naʻá ne tokoniʻi au ke tuku ʻeku inú, te u ʻosi mate.”

3. Fakatupulekina ʻa e mapuleʻi-kitá. ʻOku fakahaaʻi ʻi he Tohi Tapú ko e kau faʻa konā ki muʻa ʻi he fakatahaʻanga Kalisitiané naʻe fakamaʻa kinautolu “ʻaki ʻa e laumālie ʻo hotau ʻOtuá.” (1 Kolinitō 6:​9-​11) Anga-fēfē? Ko e meʻa ʻe taha, naʻe tokoniʻi kinautolu ke tuku ʻa e paati inu kona efú mo e paati uataú ko hono maʻu ʻa e mapuleʻi-kitá, ko ha ʻulungaanga ʻoku fakatupulekina ia ʻi he tokoni ʻa e laumālie māʻoniʻoni ʻo e ʻOtuá. “ʻOua ʻe hoko ʻo konā ʻi he uainé, ʻa ia ʻoku ʻi ai ʻa e anga-fulikivanú, kae hanganaki fakafonu ʻaki kimoutolu ʻa e laumālié.” (ʻEfesō 5:​18; Kalētia 5:​21-​23) Naʻe talaʻofa ʻe Sīsū Kalaisi ko e “Tamai ʻi hēvaní [te ne] foaki ʻa e laumālie māʻoniʻoní ki he faʻahinga ʻoku kole kiate iá.” Ko ia ai, “hanganaki kole, pea ʻe foaki atu kiate kimoutolu.”​—Luke 11:​9, 13.

Ko e faʻahinga ʻoku nau fakaʻamu ke lotu kia Sihova ʻi ha founga fakahōifuá ʻe lava ke nau fakatupulekina ʻa e mapuleʻi-kitá ʻaki hono lau mo ako ʻa e Tohi Tapú pea lotu maʻu pē mei he lotó. ʻI he ʻikai ke hoko ʻo loto-siʻí, tali ʻa e talaʻofa ko eni ʻoku maʻu ʻi he Folofola ʻa e ʻOtuá: “Ko e tokotaha ʻoku tō fakataha mo e fakakaukau atu ki he laumālié te ne utu ʻa e moʻui taʻengatá mei he laumālié. Ko ia ʻai ke ʻoua naʻa tau foʻi ʻi hono fai ʻa e meʻa ʻoku leleí, he te tau utu ʻi hono taimi totonú kapau heʻikai ke tau helaʻia.”​—Kalētia 6:​8, 9.

4. Fili ʻa e feohi lelei. “Ko e tokotaha ʻoku ʻaʻeva mo e potó ʻe hoko ai ʻo poto, ka ko e tokotaha ʻokú ne feohi mo e valé ʻe hoko ai ʻa e kovi kiate ia.” (Palōveepi 13:20) Tala ange ki ho ngaahi kaumeʻá ʻa hoʻo fakapapau ke puleʻi hoʻo ngāueʻaki ʻo e ʻolokaholó. Neongo ia, ʻoku tomuʻa fakatokanga mai ʻa e Folofola ʻa e ʻOtuá, ʻi he taimi ʻokú ke tuku ai ʻa e “inu tōtuʻa, ngaahi paati uatau [mo e] ngaahi paati inu kona efu,” ko e niʻihi ho ngaahi kaumeʻa ki muʻá te nau “puputuʻu . . . [ʻo] nau lauʻikovi ai” koe. (1 Pita 4:​3, 4) Hoko ʻo loto-lelei ke tuʻusi hoʻo feohi mo e faʻahinga ʻoku nau fakasiʻia hoʻo fakapapau ke puleʻi hoʻo inú.

5. Fokotuʻu ʻa e ngaahi fakangatangata pau. “Tuku hono fakafuo kimoutolu ki he fokotuʻutuʻu ko ení, ka ke fai homou liliú ʻaki hono fakafoʻou homou ʻatamaí, koeʻuhi ke mou lava ʻo fakamoʻoniʻi kiate kimoutolu ʻa e finangalo lelei mo fakahōifua mo haohaoa ʻo e ʻOtuá.” (Loma 12:​2) Kapau ʻokú ke fakaʻatā ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻi he Folofola ʻa e ʻOtuá ke ne tokoniʻi koe ke fokotuʻu hoʻo ngaahi fakangatangata fakafoʻituituí kae ʻikai ko hono fakaʻatā ho ngaahi kaumeʻá pe ko e “fokotuʻutuʻu ko ení” ke nau fai ia, te ke maʻu ha founga moʻui ʻe fakahōifua ki he ʻOtuá. Ka ʻe lava fēfē ke ke fakapapauʻi ʻa e fakangatangata totonu kiate koé?

Ko ha faʻahinga lahi pē ʻo e ʻolokaholó ʻokú ne fakafaingataʻaʻiaʻi lahi hoʻo fakakaukau leleí pea ne fakatuaiʻi hoʻo malava fakaefakakaukaú ʻoku fuʻu lahi ia kiate koe tonu. Ko ia kapau ʻokú ke fili ke inu, ʻoku taʻefakapotopoto ke ke fokotuʻu ha fakangatangata ʻo fuʻu māʻolunga ia ʻo aʻu ai ʻo ke meimei konā. Hoko ʻo faitotonu fekauʻaki mo e lahi ʻo e meʻa ʻoku totonu ke ke inú. Fakapapauʻi ʻa e lahi feʻunga ʻo e ʻolokaholo te ke inú pea ʻoua ʻe inu ʻo ʻova ai.

6. Ako ke lea ʻikai. “ʻAi pē hoʻomou lea ‘ʻIó’ ke ʻuhingá ko e ʻio, mo hoʻomou ‘ʻIkaí’ ke ʻikai.” (Mātiu 5:​37) Kapau ʻe ʻoatu ʻe ha taha ha ʻolokaholo lahi ange ʻi he meʻa kuó ke fakapapauʻi ke inú, ʻe lava ke ke tala ange anga-lelei ʻikai. “Tuku ke hoko maʻu pē hoʻomou leá ʻo anga-ʻofa, ʻo fakaifoifo ʻaki ha māsima, koeʻuhi ke mou ʻilo ai ʻa e founga ʻoku totonu ke mou taliʻaki ki he tokotaha taki taha.”​—Kolose 4:6.

7. Kumi tokoni mei he niʻihi kehé. Kole ha tokoni mei he kaungāmeʻa poupou ʻe lava ke nau ʻai ke mālohi hoʻo fakapapau ke puleʻi hoʻo inú pea ʻe lava ke nau tokonaki ha tokoni fakalaumālie. “Ko e toko uá ʻoku lelei ange ia ʻi he toko tahá koeʻuhí ʻokú na maʻu ha totongi lelei ʻi heʻena ngāue mālohí. He ʻo kapau ʻe tō ha toko taha ʻiate kinaua, ʻe lava ʻe he tokotaha ʻe tahá ke tokoniʻi hake ia.” (Tangata Malanga 4:​9, 10; Sēmisi 5:​14, 16) Ko e Kautaha Fakafonua ki hono Ngāuekoviʻaki ʻa e ʻOlokaholó mo e ʻOlokahōliká ʻi ʻAmelika ʻoku nau faleʻi foki: “Ko hono fakasiʻisiʻi hoʻo inú ʻe faingataʻa nai he taimi ʻe niʻihi. Kole ki ho fāmilí mo e kaungāmeʻá ke nau tokoniʻi koe ke aʻusia hoʻo taumuʻá.”

8. Pipiki ki hoʻo fakapapaú. “Mou hoko ko e kau fai ki he folofolá ʻo ʻikai ko e kau fanongo pē, pea ʻe ʻikai ke kākaaʻi ai kimoutolu ʻaki ʻa e ngaahi fakaʻuhinga loí. Ka ko e tokotaha ʻokú ne sio fakamamaʻu ki he lao haohaoa ʻokú ne ʻomai ʻa e tauʻatāiná pea hanganaki muimui aí kuó ne hoko ai, ʻo ʻikai ko ha tokotaha fanongo pea ngalo, ka ko ha tokotaha fai ʻo e ngāué, pea te ne fiefia ʻi heʻene fai iá.”​—Sēmisi 1:​22, 25.

ʻAtā mei Hono Maʻunimaá

ʻOku ʻikai ko e tokotaha kotoa pē ʻoku inu tōtuʻa ʻokú ne hoko ko ha ʻolokahōlika. Ka ko e niʻihi ʻoku kamata ke nau inu ʻo fuʻu lahi​—pe inu tuʻo lahi​—ʻoku nau hoko ʻo maʻunimā ʻe he ʻolokaholó. Koeʻuhi ko hono maʻunimā ʻa e niʻihi ʻe he ʻolokaholó ʻoku puleʻi ai ʻe he ʻolokaholó honau sinó mo e ʻatamaí, ʻe fiemaʻu ʻa e feinga lahi ke tauʻi ia ʻiate kinautolu pē mo e tokoni fakalaumālie ke ʻatā ai mei he ʻolokahōliká. “ʻI he taimi naʻá ku tuku ange ai ʻa e ʻolokaholó,” ko e manatu ia ʻa Allen, “naʻe mamahi moʻoni hoku sinó. Ko e taimi ia naʻá ku ʻiloʻi ai naʻe fiemaʻu kiate au ʻa e faitoʻo ʻo tānaki atu ki he tokoni fakalaumālie naʻá ku maʻú.”

Ko e kau inu tokolahi ʻoku nau fiemaʻu ʻa e faitoʻo ke ʻai ke mālohi ʻenau faitau fakalaumālie ke ʻatā mei he ngāuehalaʻaki ʻo e ʻolokaholó pea fakaʻehiʻehi mei ai. * Ko e niʻihi ʻoku fiemaʻu ke nau tokoto falemahaki koeʻuhi ko e uesia kinautolu ʻi hono taʻofi ʻenau inú pe ke maʻu ʻa e faitoʻo ke fakasiʻisiʻi ʻenau holi vavale ki he ʻolokaholó pea tokoni ke ʻoua te nau toe inu. Ko e ʻAlo ngāue fakaemana ʻo e ʻOtuá naʻá ne pehē: “Ko e faʻahinga ʻoku moʻui leleí ʻoku ʻikai fiemaʻu ki ai ha toketā, ka ʻoku fiemaʻu ia ki he faʻahinga ʻoku puké.”​—Maʻake 2:​17.

ʻAonga ʻo e Talangofua ki he Fakahinohino Fakaʻotuá

Ko e faleʻi fakapotopoto ʻa e Tohi Tapú fekauʻaki mo e ʻolokaholó ʻoku haʻu ia mei he ʻOtua moʻoní, ʻa ia ʻokú ne loto ke tau maʻu ʻa e lelei tahá​—ʻo ʻikai ke tau fiefia pē ʻi he lolotongá ni kae tuʻuloa foki. ʻI he hili ʻa e taʻu ʻe 24 mei hono tuku ange ʻa e ʻolokaholó, ʻoku manatu ʻa Allen: “Naʻe fakafiefia ke ʻiloʻi ʻe lava ke u liliu, ke ʻilo naʻe loto ʻa Sihova ke tokoniʻi au ke fakatonutonu hoku ʻalungá, pea ʻokú ne . . .” ʻOku kiʻi longo ʻa Allen pea taʻofi hono loʻimatá ʻi hono lōmekina ia ʻe he ngaahi manatú. “Ke, . . . ke ʻiloʻi ʻoku mahinoʻi, tokanga mo tokonaki mai ʻe Sihova ʻa e tokoni ʻoku fiemaʻú​—naʻe fakaofo moʻoni ia.”

Ko ia ai, kapau ʻoku ʻi ai haʻo palopalema fekauʻaki mo e ʻolokaholó pe ʻoku maʻunimā koe, ʻoua ʻe fakavave ke foʻi ʻiate koé pe fakamulituku kuo siva ʻa e ʻamanakí. Ko Allen mo e niʻihi kehe taʻefaʻalaua naʻa nau hangē ko koe he taimi ní pea kuo nau fakasiʻisiʻi ʻenau inu ʻolokaholó pe taʻofi fakaʻaufuli ia. ʻOku ʻikai haʻanau fakaʻiseʻisa; pea te ke pehē foki mo koe.

Tatau ai pē pe ʻokú ke fili ke inu ʻolokaholo fakafeʻunga pe ʻikai, talangofua ki he kōlenga anga-ʻofa ʻa e ʻOtuá: “Pehē ange mai te ke tokanga ki heʻeku ngaahi tuʻutuʻuní! ʻE hoko leva ai ʻa hoʻo nongá ʻo hangē ko ha vaitafé pea ko hoʻo māʻoniʻoní ʻe hangē ko e ngaahi peau ʻo e tahí.”​—ʻAisea 48:18.

[Fakamatala ʻi lalo]

^ Sio ki he puha  “ʻOku Pule ʻa e ʻOlokaholó?” ʻi he peesi 8.

^ ʻOku ʻi ai ʻa e ngaahi senitā fakafaitoʻo, ngaahi falemahaki mo e ngaahi polokalama fakaakeake ʻe lava ke nau fai ha tokoni. ʻOku ʻikai ke poupouʻi ʻe he Taua Leʻo ha faitoʻo tefito. Ko e tokotaha taki taha ʻoku totonu ke ne sivisiviʻi fakalelei ʻa e ngaahi founga fakafaitoʻó pea fakahoko leva ha fili fakafoʻituitui ʻoku ʻikai ke fepaki mo e ngaahi tefitoʻi moʻoni Fakatohitapú.

[Puha/Fakatātā]

 ʻOku Pule ʻa e ʻOlokaholó?

Te ke ʻeke hifo nai:

• ʻOku ou inu ʻolokaholo ʻo lahi ange ʻi he meʻa ʻoku ou anga ki aí?

• ʻOku tuʻo lahi ʻeku inú ʻi he meʻa ʻoku ou anga ki aí?

• ʻOku toe mālohi ange ʻa e ʻolokaholo ʻoku ou inú?

• ʻOku ou ngāueʻaki ʻa e ʻolokaholó ke fekuki mo e loto-mafasiá pe ke hola mei he palopalemá?

• Kuo fakahaaʻi mai ʻe ha kaumeʻa pe ko ha mēmipa ʻo e fāmilí ha hohaʻa fekauʻaki mo ʻeku inú?

• Kuo fakatupunga ʻe he inú ha palopalema kiate au ʻi ʻapi, ʻi he ngāué pe ʻi heʻeku folaú?

• ʻOku faingataʻa ke taʻeinu ʻolokaholo ʻi ha uike ʻe taha?

• ʻOku ou ongoʻi taʻefiemālie ʻi he taimi ʻoku fakaʻehiʻehi ai ʻa e niʻihi kehé mei he ʻolokaholó?

• ʻOku ou fufū mei he niʻihi kehé ʻa e lahi ʻo e ʻolokaholo ʻoku ou inú?

Kapau ʻokú ke tali ʻio ki ha fehuʻi ʻe taha pe lahi ange, ʻe fiemaʻu nai ke ke fou ʻi he ngaahi sitepu ke puleʻi hoʻo inú.

[Puha/Fakatātā]

Fai ʻa e Fili Fakapotopoto Fekauʻaki mo e ʻOlokaholó

Ki muʻa ke inu ʻolokaholó, fakakaukau angé:

ʻOku fakapotopoto ke u inu ʻolokaholo pe ʻoku totonu ke u fakaʻehiʻehi mei ai?

Fokotuʻu: Ko e tokotaha ʻoku ʻikai lava ke fakangatangata ʻene inú ʻoku totonu ke ne fakaʻehiʻehi mei ai.

Ko e hā ʻa e lahi ʻoku totonu ke u inú?

Fokotuʻu: Fakapapauʻi hoʻo fakangatangatá ki muʻa ke mioʻi ʻe he ʻolokaholó hoʻo fakafuofuá.

Ko fē taimi te u inu aí?

Fokotuʻu: ʻOua ʻe inu ki muʻa ke fakaʻuli pe kau ki ha ngāue ʻoku fiemaʻu ki ai ʻa e tokanga; ki muʻa ke ke kau ki ha ngāue fakalotu; ʻoua ʻe inu ʻi he feitamá; ʻoua ʻe inu ʻi hono folo ʻa e ngaahi foʻiʻakau pau.

Ko fē feituʻu te u inu aí?

Fokotuʻu: ʻI ha feituʻu lelei; ʻo ʻikai ʻi ha feituʻu fakapulipuli ke fufū ai hoʻo inú; ʻoua ʻe inu ʻi he ʻi ai ʻa e kakai ʻoku ʻikai ke nau saiʻia ʻi he ʻolokaholó.

Ko hai te u inu mo iá?

Fokotuʻu: Ko e ngaahi kaungāmeʻa lelei pe fāmili; ʻoua ʻe inu mo e kau inu taʻemapuleʻí.

[Puha/Fakatātā]

Tokoniʻi ʻe he Folofola ʻa e ʻOtuá ha Tokotaha Faʻa Konā ki Muʻa

Ko Supot, ʻi Taileni, naʻá ne hoko ko ha tokotaha inu tōtuʻa. ʻI he kamatá, naʻá ne inu pē ʻi he taimi efiafí. Faai atu pē, naʻe kamata ke ne inu ʻi he pongipongí pea pehē ki he taimi kai hoʻataá. Naʻá ne faʻa inu pē ki he konā. Ka naʻe kamata leva ke ne ako ʻa e Tohi Tapú mo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová. ʻI he ʻiloʻi ko e konaá ʻoku ʻikai ke fakahōifua kia Sihova ko e ʻOtuá, naʻe taʻofi ʻe Supot ʻene inú. Ka ʻi he hili ha vahaʻa taimi, naʻá ne toe foki ki heʻene founga inu ki muʻá. Naʻe loto-mamahi lahi hono fāmilí.

Neongo ia, naʻe kei ʻofa pē ʻa Supot kia Sihova pea loto ke lotu kiate ia ʻi he founga totonú. Ko e ngaahi kaungāmeʻa ʻo Supot naʻe hokohoko atu ʻenau tokoniʻi ia pea fakalototoʻaʻi hono fāmilí ke fakamoleki ʻa e taimi lahi ange mo ia pea ʻoua ʻe foʻi ʻiate ia. ʻI he taimi ko iá, ko e lea hangatonu ʻi he 1 Kolinitō 6:​10 ko e ʻkau faʻa konaá ʻe ʻikai hanau tofiʻa ʻi he Puleʻanga ʻo e ʻOtuá’ naʻá ne tokoniʻi ʻa Supot ke sio ki he mafatukituki hono tuʻungá. Naʻá ne ʻiloʻi naʻe fiemaʻu ke ne feinga ʻaki hono kotoá ke ikuʻi ʻene inú.

ʻI he taimi ko ení, naʻe fakapapauʻi ʻe Supot ke tuku fakaʻaufuli ʻene inu ʻolokaholó. Faai atu pē, ʻi he tokoni ʻa e mālohi ʻo e laumālie māʻoniʻoni ʻo e ʻOtuá, tataki ʻa e Folofola ʻa e ʻOtuá mo e tokoni ʻa e fāmili ʻo Supot mo e fakatahaʻangá, naʻá ne toe maʻu ʻa e mālohi fakalaumālie pea ikuʻi ʻene holi ki he ʻolokaholó. Naʻe fiefia hono fāmilí ʻi heʻene papitaisó ko ha fakaʻilonga ʻene fakatapui ki he ʻOtuá. ʻOku maʻu he taimí ni ʻe Supot ha vahaʻangatae vāofi mo e ʻOtuá ʻo hangē ko ia naʻá ne faʻa fakaʻamu ki aí, pea ʻokú ne ngāueʻaki hono taimí ke tokoniʻi fakalaumālie ʻa e niʻihi kehé.