Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

E te Silafia?

E te Silafia?

E te Silafia?

O le ā le auala na uia e Paulo i lana uluaʻi malaga i Roma?

O loo taʻua i le Galuega 28:13-16, o le vaa na malaga ai Paulo i Italia na taunuu i Puteoli (o Pozzuoli i aso nei), i le fagaloa o Naples. Ona malaga lea i Roma e ui atu i Via Appia, le auala autū o le aai.

O Via Appia, na faaigoa i le igoa o se alii tāua o Roma, o Appius Claudius Caecus, o lē na amataina le fauina o le auala i le 312 T.L.M. O lea auala e tusa ma le 18-20 futu [5-6 mita] le lautele, ma e fola i lava lapopoʻa o mai mauga mū, ma o le umi o le auala e 362 maila [583 kilomita] i saute sasaʻe o Roma. E tau le ala i le taulaga o Brundisium (o Brindisi i aso nei), o i inā e malaga ai agaʻi i Sasaʻe. E iai nofoaga e mālōlō ai tagata malaga, e 15 maila [24 kilomita] pe sili atu le va o nei nofoaga e faatau ai mea e latou te manaʻomia, ma momoe ai, ma sui ai a latou solofanua po o taavale.

Ae atonu o Paulo na savali. E 132 maila [212 kilomita] na savali ai o ia e ui atu i Via Appia. O se vaega o lenei auala e ui atu i Pontine Marshes, o se laufanua faataufusi na māfua ai ona faitio se tasi tusitala Roma ona o le namu ma le manogi leaga. Ae i le itu i mātū o lenā nofoaga faataufusi sa iai le Maketi o Apio, e tusa ma le 40 maila [65 kilomita] le mamao mai Roma, ma le nofoaga e taʻu o Faletalimālō e Tolu, o se mālōlōga e tusa ma le 30 maila [50 kilomita] mai le aai. I nei nofoaga e lua, na faatalitali ai Kerisiano mai Roma iā Paulo. Ina ua ia iloa atu i latou, “ona faafetai ai lea o Paulo i le Atua, ma lototele ai.”—Galuega 28:15.

O le ā le ituaiga o laupapa o loo taʻua i le Luka 1:63?

O loo taʻua i le Evagelia a Luka e faapea, na fesili uō a Sakaria iā te ia po o ai le igoa e faaigoa ai lona atalii lea faatoʻā fanau mai. Ona fai atu lea o Sakaria, “e aumai se laupapa ma ua ia tusia ai: ‘O Ioane lona igoa.’” (Luka 1:63) E tusa ma le faamatalaga a se tasi tusi tāua, o le upu Eleni ua faaliliuina “laupapa,” e faatatau “i se tamaʻi laupapa ua faalamolemole luga i le gaʻo mai lagomeli.” Na faaaogā le gaʻo e ufi ai sooga o le laupapa ia mafolafola. E faaaogā se peni e fai i le laau po o le ū e tusi ai mea i le laupapa. E mafai ona tapē ae toe faaaogā le laupapa.

Ua taʻua i le tusi e faatatau i le faitau ma tusitusi i le taimi o Iesu (Reading and Writing in the Time of Jesus) e faapea: “O loo faaalia le taatele o le faaaogāina o na laupapa ona o ata mai Pomepei, o faatagata mai nuu eseese o le Emepaea o Roma, ma laupapa na eli aʻe i le tele o nofoaga eseese i le va o Aikupito ma le Hadrian’s Wall [Peretania i Mātū].” E eseese tagata sa latou faaaogāina nei laupapa; o faatauʻoa, o tagata o le mālō, ma atonu foʻi o nisi Kerisiano i le uluaʻi senituri.

[Ata i le itulau 11]

Via Appia

[Ata i le itulau 11]

Le laupapa tusitusi a se tama aʻoga i le senituri lona lua T.A.

[Ē Ana le Ata]

E ala i le faatagaga a le Faletusi o Peretania