Go long ol haf insaed long hem

Go long lis blong ol haf

Yumi Man Blong Jeova From Gladhat Blong Hem

Yumi Man Blong Jeova From Gladhat Blong Hem

Yumi Man Blong Jeova From Gladhat Blong Hem

“Yumi man blong Masta ya blong yumi [“Jeova,” NW].”​—ROM 14:8.

1, 2. (a) ?Wanem blesing we yumi kasem? (b) ?Wanem ol kwestin we bambae yumi tokbaot?

JEOVA i givim janis long ol man Isrel blong oli kasem wan nambawan blesing. Hem i talem long olgeta se: “Bambae yufala i nambawan man blong mi, i winim ol narafala man long wol.” (Eks. 19:5) Tede, ol man we oli joen long Kristin kongregesen oli gat nambawan blesing ya tu, oli man blong Jeova. (1 Pita 2:9; Rev. 7:9, 14, 15) Hemia wan blesing we i save mekem i gud long yumi blong olwe.

2 I tru se i wan blesing blong kam man blong Jeova, be i min se i gat sam samting we yumi mas mekem tu. Samfala oli askem se: ‘?Bambae mi mi naf blong mekem wanem we Jeova i wantem mi blong mekem? ?Sipos mi mekem sin, bambae Jeova i no moa wantem mi olsem fren blong hem? ?Sipos mi mi kam man blong Jeova bambae mi no moa fri blong mekem samting we mi mi wantem?’ I gud yumi tingbaot ol kwestin ya. Be fastaem, i gat wan narafala kwestin we yumi mas tingting gud long hem: ?Wanem ol blesing we man i kasem taem hem i kam man blong Jeova?

Taem Yumi Kam Man Blong Jeova, Yumi Harem Gud

3. ?Wanem ol blesing we Rehab i kasem from desisen blong hem blong wosipim Jeova?

3 ?Olsem wanem? ?Taem yumi kam man blong Jeova, yumi kasem blesing from? Tingbaot stori blong Rehab, hem i wan woman blong rod we i stap long taon ya Jeriko. Ating papa mama blong hem oli tijim hem blong wosipim ol god blong Kenan, hemia wan wosip we i nogud olgeta. Be taem Rehab i harem nius blong ol faet we Jeova i winim blong ol man Isrel, hem i luksave se Jeova i trufala God. Ale hem i putum laef blong hem long denja blong protektem ol man blong neson ya we God i jusumaot se i blong hem. Mo hem i trastem olgeta se bambae oli sevem hem. Baebol i talem se: “Yu traem tingbaot woman blong rod ya Rehab. God i mekem hem i stret woman long fes blong hem from we hem i lukaot gud long tufala laen ya blong Isrel we tufala i kam blong lukluksave Jeriko. Hem i tekem tufala i go haed long haos blong hem, mo biaen i sanemaot tufala i gohom long narafala rod.” (Jem. 2:25) Tingbaot ol blesing we Rehab i kasem taem hem i kam joen wetem ol man blong God blong mekem trufala wosip, hemia ol man we God i tijim olgeta long Loa blong hem, blong oli folem stret fasin mo lav. !Ating hem i glad tumas we hem i lego ol nogud fasin we hem i stap folem long laef blong hem bifo! Hem i maredem wan man Isrel mo i tijim gud pikinini boe blong hem Boas, we i kam wan nambawan man blong God.​—Jos. 6:25; Rut 2:4-12; Mat. 1:5, 6.

4. ?Wanem ol blesing we Rut i kasem from desisen blong hem blong wosipim Jeova?

4 Wan woman Moab, nem blong hem Rut, i mekem desisen tu blong wosipim Jeova. Taem hem i smol, ating hem i wosipim god ya Kemos mo ol narafala god blong Moab. Be biaen hem i kasem save long trufala God, Jeova, mo hem i maredem wan man Isrel we i kam stap long ples blong hem. (Ridim Rut 1:1-6.) Biaen, Rut mo sista blong hem, Opa, wetem mama blong tufala man blong tufala, we nem blong hem Nomi, trifala i aot long ples we trifala i stap long hem blong go long Betlehem. Nomi i talem long tufala yangfala woman se tufala i gobak long ples blong tufala. Bambae i no isi long tufala blong stap long Isrel. Opa i ‘gobak long ol man ples blong hem mo long ol god blong hem.’ Be Rut i no gobak. Hem i mekem samting folem bilif blong hem, mo hem i save se hem i wantem kam man blong trufala God. Hem i talem long Nomi se: “Plis yu no talem long mi blong mi lego yu. Mi wantem kam wetem yu. Plis yu no blokem mi. Ples we yu bambae yu go long hem, mi tu bambae mi go long hem. Ples we yu bambae yu stap long hem, mi tu bambae mi stap long hem. Ol man ples blong yu bambae oli man ples blong mi, mo God blong yu bambae i God blong mi.” (Rut 1:15, 16) From we Rut i jusum blong wosip long Jeova, hem i kasem ol blesing we oli kamaot from Loa blong God. Loa ya i givhan long ol wido woman, ol puaman mo ol man we oli no gat graon blong olgeta. Jeova i lukaot gud long Rut, mekem se hem i glad mo i stap gud.

5. ?Wanem samting we yu luksave long saed blong ol man we oli wosipim Jeova plante yia finis?

5 Maet yu save samfala we oli givim laef blong olgeta i go long Jeova plante yia finis, mo oli stap gohed yet blong mekem wok blong hem. I gud yu askem long olgeta, wanem ol blesing we oli kasem from desisen blong olgeta blong wosipim Jeova. Yumi evriwan i kasem sam trabol, be i gat plante samting we oli pruvum se toktok ya blong wan man blong raetem Sam i tru tumas, taem hem i talem se: “Hae God [“Jeova,” NW] i God blong yumi, mo from samting ya, yumi save harem gud.”​—Sam 144:15.

Ol Samting We Jeova i Askem Yumi Blong Mekem Oli No Strong Tumas

6. ?From wanem yu no mas fraet se yu no naf blong mekem samting we Jeova i askem long yu?

6 Ating samtaem yu tingbaot sipos yu yu naf blong mekem samting we Jeova i askem yu blong mekem. Taem yu givim laef blong yu long God, bambae yu mas folem loa blong hem long laef blong yu mo bambae yu toktok long nem blong hem. Yu save harem se yu no naf blong mekem olgeta samting ya. Tingbaot Moses, taem God i sanem hem blong toktok long ol man Isrel mo long king blong Ijip, hem i harem se hem i no naf. Be God i no askem long Moses blong mekem samting we hem i no naf blong mekem. Jeova i ‘talemaot [“tijim,” NW] long hem samting we hem i mas mekem.’ (Ridim Eksodas 3:11; 4:1, 10, 13-15.) Moses i glad long help blong Jeova, ale hem i harem gud blong mekem samting we Jeova i wantem. Jeova i mekem i sem mak long yumi, hem i no askem yumi blong mekem samting we i strong tumas. Hem i kasem save long ol fasin blong yumi ol sinman, mo hem i wantem halpem yumi. (Sam 103:14) Yumi stap biaen long Jisas, blong mekem wok blong God. Wok ya i no hevi be i mekem yumi harem gud olsem se yumi spel gud, from we yumi yusum laef blong yumi blong givhan long ol narafala mo blong mekem Jeova i glad. Jisas i talem se: “Yufala i kam long mi, nao mi bambae . . . mi mekem we yufala i spel gud. Yufala i mas putum yok blong mi long solda blong yufala, blong yufala i wok wetem mi, from we mi mi wan kwaet man, mo tingting blong mi i stap daon. Mo yufala i mas lan long mi.”​—Mat. 11:28, 29.

7. ?From wanem yu save gat strong tingting se Jeova bambae i halpem yu blong mekem samting we hem i askem?

7 Sipos yumi lukluk i go long Jeova blong kasem paoa we yumi nidim, Jeova bambae i leftemap tingting blong yumi oltaem. Tingbaot Jeremaea, hem i no wan man blong toktok. Taswe taem Jeova i givim wok long Jeremaea blong i kam wan profet blong hem, Jeremaea i talem se: “Hae God. Yu yu Masta blong mi. Mi mi no save toktok, from we mi mi yangfala nomo.” Biaen, hem i talem tu se: “Naoia bambae mi . . . no moa talemaot nem blong hem.” (Jer. 1:6; 20:9) Be Jeova i leftemap tingting blong Jeremaea, mekem se hem i naf blong talemaot ol tok blong God blong 40 yia, nating se ol man oli no wantem harem ol tok ya. Jeova i talem long hem bakegen mo bakegen wan toktok blong leftemap tingting blong hem, i se: “Mi bambae mi stap wetem yu blong mi blokemgud yu, mi sevem yu.”​—Jer. 1:8, 19; 15:20.

8. ?Olsem wanem yumi save soemaot we yumi trastem Jeova?

8 Long sem fasin we Jeova i givim paoa long Moses mo Jeremaea, tede hem i save halpem yumi blong mekem samting we hem i talem se ol Kristin oli mas mekem. Be bigfala samting, se yumi mas lukluk i go long hem. Baebol i talem se: “Yu mas trastem Hae God long olgeta tingting blong yu. Long olgeta samting we yu stap mekem, yu mas tingbaot hem oltaem, mo sipos yu stap mekem olsem, hem bambae i soemaot stret rod long yu, blong yu yu folem.” (Prov. 3:5, 6) Yumi soemaot we yumi trastem Jeova taem yumi glad long help we hem i givim long yumi long Tok blong hem mo long kongregesen. Sipos yumi letem Jeova i lidim yumi long laef blong yumi, bambae i no gat samting we i blokem yumi blong stap tru long hem.

Jeova i Stap Lukaot Long Wanwan Man Blong Hem

9, 10. ?Long Sam 91 God i promes se bambae i blokemgud yumi olsem wanem?

9 Maet samfala we oli stap tingbaot blong givim laef blong olgeta i go long Jeova, oli fraet se sipos oli mekem wan sin, bambae Jeova i no moa glad long olgeta, nao hem i no moa wantem olgeta olsem fren blong hem. Be Jeova i glad blong givim evri samting we yumi nidim, blong mekem se fasin fren blong yumi wetem hem i stap gud. Long rod ya, hem i blokemgud yumi blong i no gat wan samting i save spolem gudfala fasin fren blong yumi wetem hem. Bambae yumi luk wanem we Sam 91 i talem long saed ya.

10 Long stat blong Sam ya, i talem se: “Hae God i hae we i hae, mo hem i gat olgeta paoa. Mo man we i stap aninit long han blong hem [“man we i stap long ples haed blong Hae God,” NW], mo i stap trastem hem blong i lukaot gud long hem, hem i save talem se, ‘Yu yu God blong mi, mo mi mi trastem yu. Yu yu stap lukaot gud long mi, mo yu stap blokemgud mi.’ Sipos yu yu mekem olsem, Hae God bambae i lukaot gud long yu, i sevem yu long olgeta samting we i stap haed blong kasem yu [“i sevem yu long man blong putum trap blong kasem pijin,” NW].” (Sam 91:1-3) Ating yu luk we God i mekem promes blong blokemgud olgeta we oli lavem hem mo trastem hem. (Ridim Ol Sam 91:9, 14.) ?Bambae hem i blokemgud yumi olsem wanem? Long taem bifo, Jeova i blokemgud sam man blong hem blong oli no kasem kil long saed blong bodi, samtaem hemia from we ol man ya oli laen we Mesaea bambae i kamaot long hem. Be plante narafala man we oli stap tru long God, ol man oli sakem olgeta long kalabus, oli mekem olgeta oli harem nogud long bodi blong olgeta, mo oli kilim olgeta i ded. Ol man oli mekem ol samting ya blong traem pulum ol man blong God blong lego hem. Hemia nao samting we Setan i wantem. (Hib. 11:34-39) Ol man blong Jeova bifo, oli gat strong tingting blong stanap strong from we Jeova i blokemgud fasin fren blong olgeta wetem hem, blong oli no lego hem. Taswe, yumi kasem save se long Sam 91, God i promes blong blokemgud fasin fren blong yumi wetem hem.

11. ?Wanem ya “ples haed blong Hae God”? ?Mo Jeova i protektem hu long ples ya?

11 Taswe, “ples haed blong Hae God,” we man blong raetem Sam ya i tokbaot hem i pija blong samting we God i mekem blong blokemgud fasin fren blong yumi wetem hem. I olsem se yumi stap haed wetem God long haos tapolen blong hem. Long ples ya, yumi sef, i no gat wan samting mo wan man we i save spolem bilif mo lav blong yumi long God. (Sam 15:1, 2; 121:5) Hem i wan ples haed from we ol man we oli no bilif oli no luksave ples ya. Long ples ya, Jeova i blokemgud ol man we oli talem toktok olsem se: “Yu yu God blong mi mo mi mi trastem yu.” Sipos yumi gohed blong haed long ples ya, yumi no nid blong wari se bambae yumi foldaon long wan trap blong Setan, “man [ya] we i putum trap blong kasem pijin,” nao God i no moa glad long yumi.

12. ?Wanem sam samting we oli save spolem fasin fren blong yumi wetem God?

12 ?Wanem sam samting we oli save spolem gudfala fasin fren blong yumi wetem God? Man blong raetem Sam ya i tokbaot sam long ol denja ya, hem i talem se i gat “ol rabis sik ya we oli stap kasem man long tudak, mo . . . ol rabis fasin ya we oli stap kilim man long delaet.” (Sam 91:5, 6) “Man we i putum trap blong kasem pijin,” hem i kasem plante man long trap blong hem from we oli tingbaot samting we olgeta nomo oli wantem, nao oli folem prapa tingting blong olgeta nomo. (2 Kor. 11:3) Hem i yusum griri fasin, flas tingting, mo fasin ya blong hivimap ol sas samting, blong pulum ol man oli foldaon long trap blong hem. Mo samfala, hem i lidim olgeta oli go krangke wetem ol waes blong man, olsem tijing ya se ol man oli mas leftemap kantri blong olgeta, ol man oli kamaot long ol mangki, mo ol tijing blong ol giaman skul. (Kol. 2:8) Plante oli foldaon long trap blong mekem rabis fasin long saed blong seks. Ol samting ya oli olsem ol rabis sik we oli spolem fasin fren blong yumi wetem God, mo oli pulum plante milian man blong oli no moa lavem hem.​—Ridim Ol Sam 91:7-10; Mat. 24:12.

Lukaot Gud Blong Yu Lavem God Oltaem

13. ?Olsem wanem Jeova i stap blokemgud yumi long ol samting we oli save spolem fasin fren blong yumi wetem hem?

13 ?Olsem wanem Jeova i blokemgud ol man blong hem long ol samting ya we oli save spolem fasin fren blong olgeta wetem hem? Man we i raetem Sam 91 i se: “Hae God bambae i putum ol enjel blong hem oli stap raonabaot long yu blong oli stap lukaot gud long yu long weples yu yu pas long hem.” (Sam 91:11) Ol enjel long heven oli lidim yumi mo lukaot gud long yumi blong yumi save talemaot gud nius long ol man. (Rev. 14:6) I no ol enjel nomo we oli stap lukaot long yumi. Ol Kristin elda tu oli stap blokemgud yumi. Oli holemstrong long ol tok blong Baebol taem oli tijim yumi, nao long rod ya yumi no save foldaon long ol giaman tingting. Ol elda oli halpem yumi wanwan blong winim ol tingting mo fasin blong wol ya. (Taet. 1:9; 1 Pita 5:2) Mo tu, “slef ya we i stret mo waes,” i givim kakae long saed blong spirit blong blokemgud yumi long ol nogud tingting mo fasin we oli blong spolem yumi. Sam long ol samting ya, hemia tijing ya se ol man oli kamaot long ol mangki, ol rabis tingting long saed blong seks, fasin ya blong ronem ol sas samting mo kasem haenem. (Mat. 24:45, NW) ?Wanem samting i givhan long yu blong no foldaon long ol trap ya?

14. ?Yumi mas mekem wanem blong God i blokemgud yumi?

14 ?Ale, yumi mas mekem wanem blong stap oltaem long “ples haed” ya we God i mekem blong blokemgud yumi? Ating yu yu stap lukaot gud oltaem blong yu no harem nogud long bodi blong yu, olsem blong yu no aksiden, no blong wan man i no kilim yu, no blong yu no kasem wan sik. Long sem fasin, yumi mas mekem samting oltaem blong lukaot gud long fasin fren blong yumi wetem Jeova, blong i stap gud oltaem. Long ol buk blong yumi mo long ol miting blong kongregesen mo ol asembli, Jeova i givim advaes blong lidim yumi long stret rod. Taswe yumi mas gat fasin ya blong ridim gud ol buk blong yumi mo stap oltaem long ol miting mo asembli. Yumi mas askem advaes long ol elda tu. Mo ol Kristin brata sista oli gat ol defdefren fasin we oli givhan long yumi. Yes, taem yumi kampani wetem ol brata sista long kongregesen, samting ya i halpem yumi blong kam waes.​—Prov. 13:20; ridim 1 Pita 4:10.

15. ?From wanem yu save bilif strong se Jeova i naf blong blokemgud yu long eni samting we i save spolem fasin fren blong yu wetem hem?

15 Yumi save bilif strong se Jeova i naf blong blokemgud yumi long eni samting we i save spolem fasin fren blong yumi wetem hem. (Rom 8:38, 39) Hem i blokemgud kongregesen long ol strong enemi olsem ol lida blong skul mo ol haeman blong politik, we tingting blong olgeta i no blong kilim yumi i ded, be i blong tekemaot yumi long God blong yumi we i tabu. Promes blong Jeova i tru, se: “Eni tul blong faet we bambae ol man oli stanemap agensem yu bambae oli no save win.”​—Aes. 54:17, NW.

?Hu i Mekem Yumi Fri?

16. ?From wanem yumi no fri taem yumi stap long wol?

16 ?Sipos yu kam wan man blong Jeova, bambae yu harem se yu kalabus? Nogat. Defren olgeta, taem yu man blong wol nao, yu kalabus. Wol ya i stap longwe long Jeova, mo rula blong wol ya hem i wan rabis god we i mekem ol man oli kam slef blong hem. (Jon 14:30) Wol blong Setan i yusum ol problem blong mane blong mekem man i kam slef blong hem. (Skelem wetem Revelesen 13:16, 17.) Ol man oli save kam slef blong sin be oli no luksave samting ya. (Jon 8:34; Hib. 3:13) Ol man we oli no wosipim Jeova oli talem se bambae yumi fri blong mekem samting we yumi wantem, sipos yumi folem wan fasin blong laef we i agensem wanem we Jeova i tijim. Be man we i lesin long toktok blong olgeta bambae i sek se hem i slef long wan laef blong sin mo rabis fasin.​—Rom 1:24-32.

17. ?Jeova i save mekem yumi fri olsem wanem?

17 Defren olgeta, sipos yumi givim laef blong yumi i go long Jeova bambae hem i mekem yumi fri long olgeta samting we oli save spolem yumi. I olsem se yumi putum laef blong yumi long han blong wan gudfala dokta, blong hem i mekem yumi fri long wan rabis sik we i save kilim yumi ded. Yumi evriwan i gat rabis sik ya sin, we yumi kasem long Adam mo Iv. Blong kam fri long ol nogud frut blong sin mo kasem laef we i no save finis, yumi mas putum laef blong yumi long han blong Jeova. (Jon 3:36) Taem yumi harem gudfala toktok long saed blong wan dokta, yumi trastem hem moa. Long sem fasin, taem yumi lanem moa long saed blong Jeova, yumi trastem hem moa. Taswe yumi gohed blong stadi gud long Tok blong God, from we samting ya i pulum yumi blong lavem hem moa, blong i no moa gat samting we i mekem yumi fraet blong kam man blong hem.​—1 Jon 4:18.

18. ?Wanem blesing we bambae ol man blong Jeova oli kasem?

18 Jeova i letem olgeta man oli fri blong jusum wanem we oli wantem mekem. Tok blong hem i talem se: “Mi talem long yufala se yufala i mas jus. !Mi mi wantem tumas blong yufala i jusumaot laef! Hae God i God blong yumi, mo yufala i mas lavem hem. . . . Sipos yufala i mekem olsem, bambae yufala wetem ol pikinini blong yufala mo olgeta we bambae oli kamaot biaen long yufala, bambae yufala evriwan i laef.” (Dut. 30:19, 20) Jeova i wantem se yumi soemaot we yumi lavem hem taem yumi mekem prapa jus blong yumi blong kam man blong hem. Bambae yumi no kalabus sipos yumi kam man blong God ya we yumi lavem hem. Nogat. Bambae samting ya i mekem yumi glad mo bambae yumi stap glad oltaem.

19. ?From wanem gladhat blong Jeova nomo i mekem se yumi save kam man blong hem?

19 God hem i stret gud olgeta. Taswe i no gat wan samting we yumi ol sinman i save mekem blong yumi stret blong kam man blong hem. Yumi save kam ol man blong God from gladhat blong hem nomo. (2 Tim. 1:9) Hemia nao from wanem Pol i talem se: “Sipos yumi stap laef, bambae yumi stap laef blong yumi leftemap nem blong Masta blong yumi. Mo sipos yumi ded, bambae yumi ded blong leftemap nem blong Masta blong yumi. Nao from samting ya, nating we yumi laef, no yumi ded, be yumi man blong Masta ya blong yumi.” (Rom 14:8) Tru ya, bambae yumi neva sore we yumi jusum blong kam man blong Jeova.

?Bambae Yu Yu Ansa Olsem Wanem?

• ?Wanem ol blesing we man i kasem taem hem i kam man blong Jeova?

• ?From wanem yumi save mekem ol samting we Jeova i wantem yumi blong mekem?

• ?Jeova i stap blokemgud ol man blong hem olsem wanem?

[Kwestin]

[Tok blong pija long pej 15]

Askem long ol narafala wanem ol blesing we oli kasem from we oli kam man blong Jeova