Okukala Ovanthu Va Jeova Oluembia Tuhatokalele
Okukala Ovanthu Va Jeova Oluembia Tuhatokalele
“Onthue tuvanthu va Jeova.”—ROMANOS 14:8.
1, 2. (a) Elao patyi onthue tuna? (b) Omapulo patyi matulilongesa?
ELONGO lio Isilayeli liapandelwe unene etyi Jeova evepopila okuti: “Onwe mamukala ovanthu vange ovaholovonwa pokati komalongo omakuavo aeho.” (Êxodo 19:5) Hono, Ovakristau mewaneno tupu vena elao liokukala ovanthu va Jeova. (1 Pedro 2:9; Revelação 7:9, 14, 15) Olio, elao lipondola okutuetela ouwa wahapu.
2 Okukala ovanthu va Jeova, katyieta vala ouwa, tupu otyilinga otyinene. Vamwe vapondola okulipula okuti: ‘Okuti mandyityivili umwe okulinga etyi Jeova akevela kuame? Okuti inkha ndyilinga onkhali, menthavela vali? Okuti okukala omunthu wa Jeova, mandyilingi vali etyi nahanda?’ Omasukalalo atyo oo, esukisa okuetala nawa. Anthi, tete tyesukisa okusoka nawa kepulo ekuavo liati: Ouwa patyi utundilila kokula omunthu wa Jeova?
Okukala Ovanthu va Jeova Tyituala Kehambu
3. Oñgeni etyi Raabe atokola okuumbila Jeova tyemuetelele ouwa?
3 Okuti okukala ovanthu va Jeova, kuna ouwa vapolako? Nkhele soka etyi tyaendele na Raabe kohale, ekunga ankho likala mo Jerikoo. Oe wekulila mefendelo lia liahaviukile lio no huku mbomatutu mbo mo Kanaa. Mahi, etyi eiva konthele yovipuka Jeova alingila ova Isilayeli, oe waimbuka okuti Jeova o Huku yotyotyili. Moluotyo, apake omuenyo wae motyiponga pala okuamena ovanthu va Huku, iya apakula ekevelo liae pomaoko avo. Ombimbiliya yati: “Tupu, Raabe ekunga, kaihanenwe okuti omuviuki mokonda yovilinga, etyi atambula nawa ovatumwa, iya evelae vakondoke nondyila onkhuavo?” (Tiago 2:25) Soka ouwa tyemuetelele etyi eya pokati kovanthu vasukuka va Huku, ovanthu valongwa Ovitumino via Huku ohole nouviuki. Tyemuetelele ehambu enene okusapo onkhalelo yomuenyo ankho atyindile! Iya anepwa no mu Isilayeli, atekula omona wae Boaz, omona oo akala omulume wakolela wa Huku.—Josué 6:25; Rute 2:4-12; Mateus 1:5, 6.
4. Oñgeni etyi Rute atokola okuumbila Jeova tyemuetelele ouwa?
4 Rute wo ko Moabe nae watokolele okuumbila Jeova. Tyafuile pouhikuena ankho ufenda Kemosi no nohuku ononkhuavo mbo Moabe. Mahi, oe weya okuiwa Huku yo tyotyili, Jeova, etyi anepwa no mu Isilayeli ankho watilila motyilongo tyae. (Tanga Rute 1:1-6.) Konyima etyi Rute na saukwe yae Orpa, vakatuka okulandula ina ivi yavo Noemi, okuenda ko Mbelei, Noemi apopila ovakai ovo vevali okuti kondokei keumbo. Mokonda ankho utyii okuti katyikevepepukila okukakala mo Isilayeli. Iya Orpa ‘akondoka kelongo liae no ko no huku mbae,’ mahi, Rute kakondokele. Oe walingile etyi ankho akolela, ankho wii olie ahanda okufenda. Iya apopila Noemi okuti: “Uhankhuluminye okukusapo, okunkhondola opo nehekulandule vali. Mokonda oku wenda nako, naame oko mandyiende nako, apa mokalala naame opo mandyikalala. Ovanthu vove mavakakala ovanthu vange, iya Huku yove, makakala Huku yange.” (Rute 1:15, 16) Mokonda Rute waholovonene okuumbila Jeova, Ovitumino via Huku viemuetelele ouwa. Mokonda ankho puvio pena otyitumino tyilekesa oñgeni ovahepe, nomapongo, no nongendi vena okutekulwa. Mombuelo yomavava a Jeova, wavasile ehambu, neameno, nepamo.
5. Oityi ove uhole okumona kovanthu vaumbila Jeova nekolelo?
5 Hamwe ove wii ovanthu vamwe, velipakula ku Jeova, vemuumbila nekolelo omanima omanyingi. Vepula oñgeni okuumbila Huku tyikahi nokuveetela ouwa. Anthi, kutupu na umwe uhena ovitateka, otyo, tyalekeswa nawa no nondaka mbomuhoneki wo no salmu wati: “Ovanthu ovana-mbembwa ovava Huku yavo o Jeova!”—Salmo 144:15
Jeova Wapola Pokati Konthele Yetyi Akevelela
6. Omokonda yatyi katusukisa okukala nowoma wokulinga etyi Jeova akevelela kuonthue?
6 Hamwe uhole okulipula inkha motyivili okulinga etyi Jeova akevelela kuove. Katyipuiya okutehelela omulemo wekevelelo liokuumbila Huku, nokuendela movitumino viae, nokupopia konthele yenyina liae. Tala, Moisesi ankho ulitehelela okuti kafuilepo etyi atumwa okukapopila ova Isilayeli nohamba yo Egitu. Mahi, Huku ankho wapola pokati, konthele yetyi ankho akevelela ku Moisesi. Moluotyo, Jeova ‘emulongesa etyi malingi.’ (Tanga Êxodo 3:11; 4:1, 10, 13-15.) Mokonda Moisesi wetavelele ombatelo apelwe, wakalele nehambu liokufuisapo ehando lia Huku. Jeova wapola pokati konthele yetyi akevela kuonthue. Oe utyii okuti tuvakuankhali, iya uhanda okutuvatela. (Salmo 103:14) Okuumbila Huku nokukala ovalanduli va Jesus, tyipameka, katyalemene. Mokonda onkhalelo oyo yomuenyo, yetela vakuetu ouwa nokuhambukiswa omutima wa Jeova. Jesus wati: “Endyuei kuame . . . iya ame mandyimupameka. Lipakei mokanga yange, amulilongesila kuame, mokonda omutima wange wapoleya nokueliola, iya mamuvasi epameko pala omienyo vienyi.”—Mateus 11:28, 29.
7. Omokonda yatyi upondola okukala nonthumbi yokuti Jeova mekukuatesako okulinga etyi akevela kuove?
7 Jeova maave apeho epameko tuesukisa, tyina tuyumba onthumbi mononkhono mbae. Tala, Jeremia ankho ketyivili okupopia nondundo. Moluotyo, etyi Jeova emuholovona pala okukala omuuli Wae, Jeremia ati: “Tatiei, Tatekulu Hamba Jeova! Ame hityivili okupopia, mokonda nkehele ndyimututu.” Konyima, alo umwe ati: “Himapopi vali konthele yenyina liae.” (Jeremias 1:6; 20:9) Anthi, nepameko lia Jeova, Jeremia wetyivilile okuivisa momanima 40, onondaka ankho ovanthu vahahande kutehelela. Jeova watualako okumupameka okuti: “Ame ndyikahi nove mandyikuyovola”—Jeremias 1:8, 19; 15:20.
8. Oñgeni matulekesa okuti tuayumba onthimbi mu Jevoa?
8 Ngetyi Jeova apamekele Moisesi na Jeremia, upondola okutuvatela opo tulinge etyi oe akevelela ko Vakristau hono. Tyakolela, okuyumba onthumbi mu Huku. Ombimbiliya yati: “Yumba onthumbi mu Jeova nomutima wove auho, wahakolele menoñgonoko liove muene. Muimbuka monondyila mbove ambuho, opo oe aviukise onomphai mbove.” (Provérbios 3:5, 6) Matulekesa okuti tuayumba onthumbi mu Jeova, tyina tutavela ombatelo etuavela Mondaka yae no mewaneno. Inkha tuyeka Jeova ahongolele onomphai mbetu mondyila yomuenyo, na tyimwe matyitutyilika okukala nekolelo mwe.
Jeova Wasuka na Kese Umwe Povanthu Vae
9, 10. Eameno patyi o Salmu 91 ipopia?
9 Putyina vasoka ketokolo liavo liokulipakula ku Jeova, vamwe vapondola okulipula konthele yokulinga onkhali, iya avakala tyihapandelwe vali nokuhetavelwa vali na Jeova. Anthi, tuna ehambu, mokonda Jeova utuavela eameno aliho tuesukisa opo tuyakulile oupanga wetu omuwa nae. Tutalei oñgeni o Salmu 91 ityilekesa.
10 O salmu oyo ihimbika okuti: “Una ukala momphangu yaholama yo Mukulami, ukahi nokuovola okukala mokahi ko Wepondolo Aliho. Ame mandyipopila Jeova okuti: ‘Jeova ove tyiholamo tyange, nomuameni wange. Ove Huku yange, una nayumba onthumbi.’ Mokonda oe muene mekuyovola meliva liomukuati woviila.” (Salmo 91:1-3) Tala okuti Huku walaa okuamena vana vemuhole nokuyumba onthumbi mue. (Tanga Salmo 91:9, 14.) Eameno patyi oe aava? Otyili, Jeova waamenene mopalutu ovaumbili vae vamwe kohale—pamwe ankho wamena ombuto mamutumbukila Mesiya itualeko alo eya. Anthi, ovakuavo ovanyingi vekolelo vakala movikaleya, vavetwa, vaipawa, okuovola okuvekuluminya okuyekapo ekolelo liavo mu Huku. (Hebreus 11:34-39) Mahi, vetyivilile okukoleleya mokonda Jeova weveamenene mopaspilitu, opo vahanyone ekolelo liavo. Moluotyo, o Salmu 91 ilekesa okuti oe walaa okutuamena mopamphepo.
11. Oityi omphangu yaholama Yomukulami? Olie Huku maamenena momphangu oyo?
11 ‘Omphangu yaholama yo Mukulami,’ yapopiwa nomuhoneki wo salmu, otyilekeso tyeameno liopaspilitu. Vana vekahi na Huku ngatyina ovaenda vae, vayakulilwa kovipuka aviho no kovanthu aveho vahanda okunyona ekolelo liavo nohole yavo na Huku. (Salmo 15:1, 2; 121:5) Itiwa omphangu yaholama, mokonda vana vahafende Jeova otyo kavetyii. Jeova wamena ovanthu vana vapopia okuti: ‘Ove, ove Huku yetu, una onthue tuayumba onthumbi.’ Inkha tutualako okukala momphangu oyo yokuholama, tyina tuamatokela meliva lia Satanasi, “omukuati woviila,” katusukisa okukala nowoma wokuti Huku kametupande vali.
12. Ovipuka patyi vipondola okunyona oupanga wetu na Huku?
12 Otyiponga patyi tyipondola okunyona oupanga wetu omuwa na Huku? Omuhoneki wo salmu wapopia oviponga ovinyingi, vimwe puovio “onombela mbueenda menthiki, . . . nehanyauno liya mokati komutenya.” (Salmo 91:5, 6) “Omukuati woviila,” ukahi nokukuata ovanyingi nelungavi liokuhahande okutuminwa. (2 Coríntios 11:3) Ovakuavo uvekuata mokuvehongiliya okukala nelulu, nokulipakako, nokuhole omalumono. Nkhele vakuavo uveyondya nomaunongo ouye, omaliyapauko omihoko, elongeso liokuti ovanthu vatuka kovinyama, no nongeleya mbomatutu. (Colossenses 2:8) Ovanyingi vatokela meliva liokulinga otyihola tyihanepele. Mokonda yomaliva oo ekahi ngonombela, ovanthu ovanyinyi-nyingi vanyona ohole yavo na Huku.—Tanga Salmo 91:7-10; Mateus 24:12.
Amena Ohole Yove na Huku
13. Oñgeni Jeova etuyakulila koviponga vipondola okunyona ekolelo lietu?
13 Oñgeni Jeova ayakulila ovanthu vae koviponga ovio viopamphepo? Omuhoneki wo salmu wati: “Oe matumu onoandyu mbae konthele yove. Opo mbukuyunge monondyila mbove ambuho.” (Salmo 91:11) Onoandyu mbo keulu mbutuhongolela nokutuyakulila pokuivisa onondaka onongwa. (Revelação 14:6) Okuyawisa kombatelo yonoandyu, Ovakristau ovakulu vomawaneno, mokukakatela Movihonekwa konthele yatyiho valongesa, vetuyakulila komalongeso omatutu. Vapondola okuavela ombatelo kese umwe ulinga ononkhono mbokufinda ovituwa viouye. (Tito 1:9; 1 Pedro 5:2) Tupu, “omupika wekolelo nokualunguka,” wava okulia kuopamphepo, pala okutuamena komalongeso okuti ovanthu vatuka kovinyama, keliva liomahando okulinga oumbalehi, okuovola omalumono nomunkhima, nomahando omakuavo omavi nomahongiliyo. (Mateus 24:45) Oityi tyekukuatesako okuanya ovipuka ovio ovivi?
14. Oñgeni tupondola okupola esilivilo keameno Huku etuavela?
14 Oityi vali tuna okulinga opo tutualeko okukala “momphangu yaholama” ya Huku yeameno? Tulinga ononkhono mbokuliyakulila kuevi vipondola okutulinga omapita molutu, ngoviponga, no konongangala, ine omauvela elitambuliswa. Tupu, tuna okutualako okuliyakulila kovipuka vipondola okutunyona mopamphepo. Moluotyo, tuesukisa okulandula apeho ehongolelo Jeova etuavela momikanda vietu no momaliongiyo ewaneno no movionge. Tuesukisa okuovola onondonga mbovakulu vewaneno. Tupu, katupolo esilivilo kovituwa vielikalaila vio vakuatate vetu no nomphange Ovakristau? Ngotyo, okuliongiya newaneno tyituvatela okukala ovanandunge.—Provérbios 13:20; tanga 1 Pedro 4:10.
15. Omokonda yatyi upondola okukala nothumbi yokuti Jeova mekuyakulila kuatyiho tyipondola okunyona ekolelo liove?
15 Onthue tuna ehunga liokuhakala nohuhunia yokuti Jeova upondola okutuyakulila kovipuka aviho vinyona ekolelo lietu. (Romanos 8:38, 39) Oe ukahi nokuamena ewaneno konondyale ononene, ovanthu vonongeleya mbomatutu no vo pulitika, vahaovola okutuipaa, mahi vahanda okutuyapula ku Huku yetu osandu. Omulao wa Jeova owo tyotyili, wokuati: “Kese tyiti mokatulilwa pala okukuluisa kamatyikulingi natyike.”—Isaías 54:17.
Olie Utuavela Epondolo Liokuholovona?
16. Omokonda yatyi ouye kawave epondolo liokuliholovonena?
16 Okuti okukala ovanthu va Jeova tyitupola epondolo liokuholovona? Au, anthi tyitupola epondolo liokuholovona okukala ovanthu vouye. Ouye wayapuka ku Jeova, ukahi nokutuminwa no huku onkhalavi yetela ovanthu oupika. (João 14:30) Mongeleka, ouye wa Satanasi uundapesa ehongiliyo liomalumono, pala okupaka ovanthu moupika. (Tyieleka na Revelação 13:16, 17) Tupu, onkhali ina ononkhono mbokupaka ovanthu moupika. (João 8:34; Hebreus 3:13) Moluotyo, namphila vana vehevataveli valaa okueta eyovo, mahi vahongiliya okutyinda omuenyo wehelikuatele nomalongeso a Jeova. Ngotyo, kese umwe uvetehelela makala moupika wonkhali nonkhalelo yomuenyo wasila.—Romanos 1:24-32.
17. Epondolo patyi liokuliholovonena Jeova etuavela?
17 Anthi, Jeova metuyovola movipuka aviho vipondola okutunyona, inkha tuyumba onthumbi mue. Mononkhalelo mbumwe, tukahi ngomunthu una ouvela, elipakula kondotolo omunongo opo atandue, emuyovola motyiponga. Atuho tukahi motyiponga, tyonkhali tuapiñgana. Tupondola okuyovoka vala mononkhia mbuetwa nonkhali, nokukamona omuenyo wahapu, inkha tuyumba onthumbi mu Jeova, menyina liotyilikutila tya Kristu. (João 3:36) Onthumbi yetu mondotolo oyo, mailiyawisa tyina tutualako okutehelela omunkhima wounongo wae. Tupu, nonthumbi yetu mu Jeova mailiyawisa, tyina tutualako okulilongesa konthele yae. Moluotyo, tuna okutualako okulilongesa nombili Ondaka ya Huku, mokonda otyo matyituvatela okukala nohole onene nae. Iya otyo, tyitupola owoma wokukala ovanthu vae.—1 João 4:18.
18. Oityi mavakamona vana vaholovona okukala va Jeova?
18 Jeova uhanda ovanthu aveho vaholovone eyovo. Ondaka Yae yati: “Ove una okuholovona omuenyo opo ukale nomuenyo, ove nombuto yove, mokukala nohole na Jeova Huku yove.” (Deuteronômio 30:19, 20) Oe uhanda tulekese okuti tuna ohole nae, mokuholovona okumuumbila tyihakuluminyinwa. Ngotyo, okukala ovanthu va Huku tuhole, tyotyili matyitukalesa nehambu apeho.
19. Omokonda yatyi okukala ovanthu va Jeova okankhenda tuhatokalele?
19 Mokonda tuvakuankhali, katuatokalele okukala ovanthu va Huku uhena nkhali. Tupondola okukala ovanthu vae vala, mokonda yokankhenda ka Huku tuahatokalele. (2 Timóteo 1:9) Moluotyo, Paulu wahoneka okuti: “Inkha tuna omuenyo, tukahiko pala Jeova, inkha tunkhia, tunkhila Jeova. Moluotyo, tyilinge tuna omuenyo ine tunkhia, tuvanthu va Jeova.” (Romanos 14:8) Tyotyili, na lumwe tukelivela mokonda yokuaholovona okukala ovanthu va Jeova.
Oñgeni Ove Mokumbulula?
• Okukala ovanthu va Jeova tyieta ouwa patyi?
• Omokonda yatyi onthue tupondola okulinga etyi Huku akevela kuonthue?
• Okuti Jeova wamena ovaumbili vae?
[Omapuko Elongeso]
[Ehangununo liolutalatu pefo 15]
Pula vakuenyi oñgeni okukala va Jeova tyihole okuveetela ouwa
[Ehangununo liolutalatu pefo 16]
Omononkhalelo patyi mbumwe Jeova aava eameno?