Okutauluka omutete

Okutauluka omutete wononthele

Lekesa Okuti Umulanduli Wo Tyotyili Wa Kristu

Lekesa Okuti Umulanduli Wo Tyotyili Wa Kristu

Lekesa Okuti Umulanduli Wo Tyotyili Wa Kristu

“Kese omuti omuwa wiima ovinyango oviwa, anthi, kese omuti omuvi wiima ovinyango vihasilivila.”—MATEUS 7:17.

1, 2. Oñgeni Ovakristau votyotyili velikalela no vomatutu haunene momuvo uno wonthyulilo?

 JESUS wati vokukemba okuti vemuumbila mavekelikalela no valanduli vae votyotyili, mokonda yovinyango viavo​—omalongeso novituwa viavo. (Mateus 7:15-17, 20) Ovanthu vahongiliyua netyi vapaka momutwe wavo no momutima. (Mateus 15:18, 19) Vana valongeswa omatutu, vaava “ovinyango vihasilivila,” mahi, vana valongeswa otyili, vaava “ovinyango oviwa.”

2 Ovinyango oviwa na vina vihasilivila, vikahi nokumoneka nawa mokueenda kuomuvo uno wonthyulilo. (Tanga Daniel 12:3, 10.) Ovakristau vomatutu vena olusoke luapenga konthele ya Huku. Ovikando ovinyingi onthilo vena nae o yemphinia. Anthi, vana vena olusoke luaviuka, vafenda Huku “nospilitu notyili.” (João 4:24; 2 Timóteo 3:1-5) Ovo valinga ononkhono mbokukala novituwa ngo via Kristu. Iya konthele ya kese umwe puonthue? Tyina ulilongesa konthele yomanyingilikilo etano Ovakristau vo tyotyili, lipula ove muene okuti: ‘Okuti ovituwa viange netyi ndyilongesa, vielikuata nawa Nondaka ya Huku? Ndyikahi umwe nokufiwisa otyili komaiho a vana vekahi nokutyovola?’

Endela Mondaka ya Huku

3. Oityi tyihambukiswa Jeova iya ko Vakristau votyotyili otyo tyakutikinya tyi?

3 Jesus wati, “Haaveho ko vati ‘Tatekulu, Tatekulu,’ mavakanyingila mouhamba wo keulu. Mukanyingila vala una ulinga ehando lia Tate yange uli keulu.” (Mateus 7:21) Okupopia vala okuti ame Mukristau hatyoko tyihambukiswa Jeova, anthi tyimuhambukiswa okulinga etyi ahanda. Kovalanduli vo tyotyili va Kristu, otyo tyakutikinya onkhalelo yavo aiho yomuenyo, oñgeni vatala onombongo, novilinga vieteku liopalutu, novitalukiso, novituwa viouye novipito viao, no ñgeni vatala otyinepo, nomaupanga omakuavo novanthu. Anthi, Ovakristau vomatutu, valandula onkhalelo yokusoka youye novituwa viao, vikahi nokuliyawisa mokueenda kuononthiki ombu mbahulilila.—Salmo 92:7.

4, 5. Oñgeni matuendesila omuenyo wetu monondaka mba Jeova mbukahi mu Malaquias 3:18?

4 Tupu, omuuli Malakia wahoneka okuti: “Onwe mamumono vali okuelikalela kukahi pokati komuviuki nondingavivi, no pokati ka una uumbila Huku na una uhemuumbila.” (Malaquias 3:18) Putyina usokolola nawa onondaka ombo, lipula okuti: ‘Okuti ndyikahi ngovanthu vouye, ine nelikalela? Okuti ndyilinga ononkhono mbokukala nga vana tuundapa navo, ine tulongeswa navo, ine ndyitualako okukakatela movitumino Viombimbiliya, nokupopia konthele yavio tyina tyaviuka?’ (Tanga 1 Pedro 3:16.) Otyili, katuhande okukala ovaviuki komaiho etu muene, mahi tuesukisa okukala tyelikalela na vana vahaumbila Jeova nokuhena ohole nae.

5 Inkha waimbuka okuti wesukisa okupilulula ovituwa viove, oityi uhelikuambelela konthele yotyo, nokuovola epameko, mokulilongesa apeho Ombimbiliya, nokulikuambela, nokuenda apeho komaliongiyo? Tyina wendela vali nawa Mondaka ya Huku, tupu moave vali unene “ovinyango oviwa,” kumwe “notyinyango tyomilungu viivisa kounyingi enyina lia [Huku].”—Hebreus 13:15.

Ivisa Ouhamba wa Huku

6, 7. Konthele yonondaka Mbouhamba wa Huku, okuelikalela patyi kukahi pokati ko Vakristau votyotyili no vomatutu?

6 Jesus wati: “Ndyina okukaivisa onondaka onongwa mbouhamba wa Huku komapundaumbo omakuavo, mokonda etyi, otyo natuminwa.” (Lucas 4:43) Omokonda yatyi Ouhamba wa Huku wakalele osapi yovilinga via Jesus viokuivisa? Oe ankho utyii okuti oe Hamba Youhamba, kumwe no vatutiliswa ovakuatate vae oviveli vopaspilitu, mavakanyimako onkhali Neliapu, vietela ovanthu ononkhumbi. (Romanos 5:12; Revelação 20:10) Moluotyo, watuma ovalanduli vae vaivise Ouhamba oo, alo konthyulilo youye uno. (Mateus 24:14) Vana vokuliti vala ovalanduli va Kristu, kavalingi ovilinga ovio—tyili kavapondola okuvilinga. Omokonda yatyi? Omokonda yomahunga etatu: Tete, kavapondola okuivisa etyi ovo vahanoñgonokele. Vali, ovanyingi puvo vetupu omutima weliola nokuakola, wesukisa pala okukoleleya omukuele noundyale, utundilila kokupopila vakuavo onondaka Mbouhamba wa Huku. (Mateus 24:9; 1 Pedro 2:23) Tatu, Ovakristau vomatutu vetupu ononkhono mba Huku.—João 14:16, 17.

7 Anthi, ovalanduli vo tyotyili va Kristu, vanoñgonoka oityi Ouhamba wa Huku netyi maukalinga. Moluotyo, vapaka tete ovilinga Viouhamba oo momuenyo wavo, okuivalesa ouye auho, nombatelo yononkhono mba Jeova. (Zacarias 4:6) Okuti ove ukahi nokuundapa movilinga ovio? Ukahi nokuyawisa ounongo wove wokuivisa Ouhamba wa Huku, mokuundapa vali unene movilinga viokuivisa ine okuovola okukala vali omunongo konthele oyo? Vamwe vaovola okukala vali nounongo movilinga viavo viokuivisa, mokuundapesa nawa Ombimbiliya. Apostolu Paulu wokuali notyituwa tyokutomphola novanthu konthele Yovihonekwa, wahoneka okuti: “ondaka ya Huku ina omuenyo nononkhono ononene.”—Hebreus 4:12; Atos 17:2, 3.

8, 9. (a) Onongeleka patyi mbulekesa esilivilo liokuundapesa Ombimbiliya movilinga vietu viokuivisa? (b)Oñgeni tupondola okuyawisa ounongo wetu mokuundapesa Ondaka ya Huku?

8 Puetyi ankho omukuatate umwe aundapa umbo-na-umbo, watangela omulume umwe wo Katolika Daniel 2:44, emuhangununina oñgeni Ouhamba wa Huku maukaeta ombembwa yo tyotyili nepamo. Omulume oo akumbulula okuti: “Tyotyili ame napandula unene etyi wahampholilile vala, mahi wandyikulila Ombimbiliya yove, ondekesa etyi ovihonekwa vipopia.” Etyi omukuatate umwe atangela ovihonekwa omukai wo Ortodoxo Gregu, omukai alingi omapulo omanyingi omawa. Tupu, omukuatate oo nomukai wae, vakumbululile no Mbimbiliya. Konyima omukai ati: “Mutyii oityi ankho nahandela okuapopia nonwe? Onwe mueya pombundi yange no Mbimbiliya, ngamo munthangela.”

9 Otyili, omikanda vietu viakolela unene, tuesukisa okuviavela ovanthu tyina tuivisa. Mahi, Ombimbiliya, otyo otyiti tyetu tyotete. Moluotyo, inkha utupu otyituwa tyokuundapesa Ombimbiliya tyina wivisa, oityi uhalingila ononkhono opo uyuundapese? Upondola okuholovona onotestu mbehehi, mbulekesa nawa oityi Ouhamba wa Huku, no ñgeni maukatetulula ovitateka visukalalesa ovanthu potyilongo tyenyi. Olipongiya opo umbutangele ovanthu tyina wivisa umbo-na-umbo.

Ivisa Enyina lia Huku Nehambu

10, 11. Konthele yenyina lia Huku, okuelikalela patyi kukahi pokati ka Jesus novanyingi veliti ovalanduli vae?

10 “‘Onwe, onwe nombangi mbange,’ otyo tyapopia Jeova, ‘iya ame, ame Huku.’” (Isaías 43:12) Ku Jesus Kristu Ombangi yankhimana ya Jeova, ankho elao enene okuivisa enyina lia Huku. (Tanga Êxodo 3:15; João 17:6; Hebreus 2:12.) Mokonda Jesus waivisile enyina lia Tate yae, ankho wiihanua okuti “Ombangi Yekolelo.”—Revelação 1:5; Mateus 6:9.

11 Anthi, ovanyingi vokuliti vaumbila Huku no Mona wae, vetupu onthilo nenyina lia Huku. Alo umwe mo no Mbimbiliya mbavo velipolamo. Onombisipu mbo Katolika, mbalekesa olusoke ngolo etyi vaava otyitumino tyimwe pahetyino, tyati “enyina lia Huku o tetragrama YHWH, kamayundapeswa vali ine okulitumbula” mefendelo. a Olusoke olo luapenga unene!

12. Oñgeni ovaumbili va Jeova veya okuimbukwa vali nawa na Jeova menima lio 1931?

12 Okuhetekela Kristu ‘nekaka enene lio nombangi,’ vatetekela kuvo, Ovakristau vo tyotyili vaundapesa enyina lia Huku nehambu enene. (Hebreus 12:1) Menima 1931, ovaumbili va Huku veya okuimbukwa vali nawa nenyina lia Jeova, mokuetavela enyina Onombangi mba Jeova. (Tanga Isaías 43:10-12.) Ngotyo, monkhalelo yakolela, ovalanduli vo tyotyili va Kristu, vakala “ovanthu vaihanwa nenyina lia [Huku].”—Atos 15:14, 17.

13. Oñgeni tupondola okutyinda omuenyo welikuata nenyina lia Huku yetu?

13 Oñgeni matuendesila omuenyo wetu menyina tuatyinda? Otyipuka tyimwe, tuna okuava oumbangi konthele ya Huku nekolelo. Paulu wahoneka okuti: “Kese munthu wihana enyina lia Jeova makayovolwa. Mahi, oñgeni mavaihana una vehena ekolelo mwe? Tupu, oñgeni mavakala nekolelo mu una veheneive? Iya oñgeni mavemuivi, inkha petupu ou wivisa? Mahi, oñgeni mavaivisa inkha petupu ou wevetuma?” (Romanos 10:13-15) Tupu, tusukisa okuhololola nounongo omatutu onongeleya vaundula enyina lio Mupakeko wetu. Ngelongeso liotupia tuo ifelunu, lituika Huku woluembia, ovipuka ovivi vilingwa Neliapu.—Jeremias 7:31; 1 João 4:8; eleka na Marcos 9:17-27.

14. Oñgeni ovanthu vakala tyina vamanoñgonoka enyina lia Huku?

14 Okuti ove una ehambu liokuivisa enyina lia Tate yove keulu? Ukuatesako vakuenyi okunoñgonoka enyina likola? Omukai umwe ko Paris, mo França, weiva okuti Onombangi mba Jeova vei enyina lia Huku. Moluotyo, waita Kombangi onkhuavo avasa, opo emulekese enyina olio mo Mbimbiliya yae. Etyi atanga o Salmo 83:18, ahuvu unene. Omukai oo, ehimbika okulilongesa Ombimbiliya, iya pahe omphange yetu wekolelo wivisa kotyilongo otyikuavo. Etyi omukai umwe wo Katolika ukala ko Australia amona enyina lia Huku mo Mbimbiliya otyikando tyotete, walila mokonda yehambu. Pahe, ukahi movilinga vioukokoli-ndyila omanima omanyingi. Mononthiki mbo hono, Onombangi mbalekesa omukai umwe mo Jamaica enyina lia Huku mo Mbimbiliya yae muene. Iya tupu nae alili nehambu. Moluotyo, kala nehambu liokutyinda enyina lia Huku. Iya okuhetekela Jesus, ivisa enyina olio eewa kovanthu aveho.

Uhakale Nohole . . . Nouye’

15, 16. Oñgeni Ovakristau votyotyili vatala ouye, iya omapulo patyi tuesukisa okulinga?

15 “Muhakalei nohole nouye, ine ovipuka viomouye. Inkha umue uhole ouye, oluembia lua Tate kalukahi mwe.” (1 João 2:15) Ouye novituwa viao viopahitu, viliyele na Jeova nospilitu yae. Moluotyo, ovalanduli vo tyotyili va Kristu, kavelityilika vala okukala konthele youye. Vaanya okukala nohole nouye, mokonda vetyii okuti omulongwa Tiagu wahoneka okuti, ‘oupanga nouye, oundyale na Huku.’—Tiago 4:4.

16 Tyipondola okupuiya unene okuendela monondaka mba Tiagu, mouye uno wokuna omahongiliyo omanyingi. (2 Timóteo 4:10) Anthi, Jesus waitilako ovalanduli vae okuti: “Ame ndyikuita, hapala uvepole mouye, mahi o pala uveyunge, mokonda yondingavivi. Kavalingi onthele youye, ngetyi ame nahalingi onthele youye.” (João 17:15, 16) Lipula ove muene okuti: ‘Ame ndyilinga ononkhono mbokuhalingi onthele youye? Okuti vakuetu vetyii nawa okuti ame hilipake movipito novituwa vihatundile movihonekwa, na vina vihatukile konongeleya mbomatutu, vilekesa nawa ovituwa viouye?’—2 Coríntios 6:17; 1 Pedro 4:3, 4.

17. Omokonda yatyi ovanthu ovanyingi vomitima omiwa vekahi konthele ya Jeova?

17 Tyotyili, ouye kamautupande mokonda yetokolo lietu liokuama ko Mbimbiliya. Mahi, maliavela olumbwe vokuna omutima omukuatyili. Tyina ovanthu ovo vatala okuti ekolelo lietu liapamena Movihonekwa, tulekesa monkhalelo yomuenyo wetu auho, vapondola okutavela ngatyina vapopila ovalembulwa okuti: “Onthue matuende nonwe, mokonda tueiva okuti Huku ukahi nonwe.”—Zacarias 8:23.

Lekesa Ohole yo Tyotyili yo Vakristau

18. Oityi tyakutikinya okulekesa ohole ku Jeova nokuvakuetu?

18 Jesus wati: “Una okukala nohole na Jeova Huku yove nomutima wove auho, nomuenyo wove auho no nondunge mbove ambuho.” No “kukala nohole na mukuenyi ngetyi ulihole ove muene.” (Mateus 22:37, 39) Ohole yatyo oyo (a·gaʹpe mo Gregu), ohole itunda komutima ihongolelwa novitumino, mahi pamwe yakutikinya okulekesa unene onkhenda. Ipondola okukala onene nokuatokota. (1 Pedro 1:22) Ohole oyo yelikalela unene nokulipaka popawa, mokonda ilekeswa no nondaka novilinga.—Tanga 1 Coríntios 13:4-7.

19, 20. Popiapo onongeleka mbumwe mbulekesa okuti ohole yo Vakristau ina ononkhono ononene.

19 Mokonda ohole itunda kospilitu sandu ya Huku, ivatela Ovakristau votyotyili okulinga etyi vakuavo vehevili okulinga. Ngokuyekapo omaliyapauko omihoko, no pulitika. (Tanga João 13:34, 35; Gálatas 5:22) Ovanthu vokukahi ngonongi tyivehika komitima, tyina vatala ohole ngoyo. Mongeleka, etyi omukuendye umwe omu Judeu ko Isilayeli aya keliongiyo lio Vakristau otyikando tyotete, wahuva okutala ovakuatate ova Judeu no va Arabe vafenda Jeova kumwe. Moluotyo, ahimbika okuenda apeho komaliongiyo, etavela okulilongesa Ombimbiliya. Okuti ove una ohole ngoyo novakuatate vove? Ulinga ononkhono mbokuliepesa nohole ovape veya Mondyuo Yomaliongiyo, tyihatale kotyilongo tyavo, nokotyivala, ine ouhona nouhepi wavo?

20 Onthue Vakristau vo tyotyili, tulinga ononkhono mbokukala nohole na aveho. Omuivisi umwe omufikuena ko El Salvador, ankho ulongesa Ombimbiliya omukai umwe una omanima 87 omu Katolika, ankho wakakatela mongeleya yae. Onthiki imwe omukai oo wavela unene akala ononthiki mosipitali. Etyi akondoka keumbo, Onombangi avemuetaila okulia, ohanyi aiho. Na umwe wongeleya yae weile okumutalelapo. Otyo tyakalesa ñgeni omukai oo? Ovilolo aviho ankho ena wevihanya, ayekepo ongeleya yae, etavela okulongeswa Ombimbiliya. Enga, ohole yo Vakristau ina ononkhono ononene! Ipondola okuhika komitima tyipona okupopia.

21. Oñgeni tupondola okupameka ekevelo lietu?

21 Apa katutu, Jesus makapopila vana vakemba okuti vemuumbila, okuti: “Ame himwii! Tundei ponthele yange, onue vokulinga ovipuka ovivi.” (Mateus 7:23) Tuovolei okukala novituwa vinkhimaneka Tate yetu no Mona wae. Jesus wati: “Kese una utehelela onondaka mbange nokuendelamo, ukahi ngomulume omunongo, watunga ondyuo yae kombanda yonkhanda.” (Mateus 7:24) Tyotyili, inkha tulekesa okuti tuvalanduli vo tyotyili va Kristu, matupandwa na Huku, iya ekevelelo lietu malipame, ngatyina liaikilwa kombanda yonkhanda!

[Onondaka Poutoi]

a Omikanda vimwe hono vio Katolika mo Ingelesi, okukutikinyamo o Bíble de Jerusalém, muna o tetragrama “Iahweh.”

Okuti Ove Utyihinangela?

• Oñgeni ovalanduli vo tyotyili va Kristu velikalela no vomatutu?

• Popiapo “ovinyango” vimwe kuimbukilwa Ovakristau vo tyotyili.

• Oityi una okuovola okulinga opo ukale novinyango vio Mukristau?

[Omapuko Elongeso]