Ke Kotou Fakahā Ko Koutou Ko He ʼu Tisipulo Moʼoni ʼa Kilisito
Ke Kotou Fakahā Ko Koutou Ko He ʼu Tisipulo Moʼoni ʼa Kilisito
“Ko te ʼakau lelei fuli pē ʼe fua ʼaki te ʼu fua matalelei, kae ko te ʼakau popo fuli pē ʼe fua ʼaki te ʼu fua ʼe kovi.”—MAT. 7:17.
1, 2. ʼE fakakehekeheʼi feafeaʼi ia te ʼu tisipulo moʼoni ʼa Kilisito mo te kau Kilisitiano loi, tāfito lā ʼi te temi fakaʼosi ʼaenī?
NEʼE ʼui e Sesu, ko nātou ʼaē ʼe natou ʼui pē ʼaki tonatou gutu ʼe natou tauhi kiā te ia kae ko te loi, ʼe ʼiloʼi anai tonatou kehekehe mo tana ʼu tisipulo moʼoni ʼaki tonatou ʼu fua: tanatou ʼu faiakonaki pea mo tanatou aga. (Mat. 7:15-17, 20) ʼI te agamāhani, ʼe malave mālohi ki te ʼatamai pea mo te loto ʼo te hahaʼi ia te ʼu meʼa ʼaē ʼe hū kiai. (Mat. 15:18, 19) Ko nātou ʼaē neʼe akoʼi ʼaki te ʼu akonaki loi, ʼe natou fakatupu ia “te ʼu fua ʼe kovi,” kae ko nātou ʼaē neʼe akoʼi ʼaki te ʼu moʼoni fakalaumālie ʼe natou fakatupu ia “te ʼu fua matalelei.”
2 Ko te ʼu faʼahiga fua ʼaia e lua, ʼe hā lelei anai ʼi te temi ʼo te fakaʼosi. (Lau ia Taniela 12:3, 10.) Ko te kau Kilisitiano loi ʼe mole natou maʼu ia te manatu totonu ʼo ʼuhiga mo te ʼAtua pea ʼi te agamāhani ʼe mālualoi tanatou tauhi, kae kiā nātou ʼaē ʼe natou maʼu ia te mahino fakalaumālie ʼe natou ʼatolasio ki te ʼAtua ‘ ʼaki te laumālie pea mo te moʼoni.’ (Soa. 4:24; 2 Tim. 3:1-5) ʼE natou faiga ke natou fakatuputupu ia te ʼu kalitātē ʼaē neʼe maʼu e Kilisito. Kae ʼe feafeaʼi kiā tātou takitokotahi? Lolotoga takotou fakakaukauʼi te ʼu fakaʼiloga e nima kā hoa mai ʼo te tauhi Fakakilisitiano moʼoni, kotou fai ia te ʼu fehuʼi ʼaenī: ‘ ʼE ʼalutahi koa mo te Folafola ʼa te ʼAtua ia taku aga pea mo te ʼu akonaki ʼaē ʼe au akoʼi ki te hahaʼi? ʼE fia logo koa te hahaʼi ki te moʼoni heʼe au tuku he faʼifaʼitaki lelei ʼaki taku aga pea mo te ʼu meʼa ʼaē ʼe au akoʼi kiā nātou?’
ʼE Natou Maʼuliʼi Te Folafola ʼa Te ʼAtua
3. Koteā ʼaē ʼe leleiʼia e Sehova, pea koteā tona fakaʼuhiga maʼa te kau Kilisitiano moʼoni?
3 Neʼe ʼui fēnei e Sesu: “ ʼE mole ko nātou ʼaē ʼe natou ʼui mai kiā te au: ‘ ʼAliki, ʼAliki,’ kā natou hū anai ki te puleʼaga ʼo selō, kae ko ʼaē ʼe ina fai te finegalo ʼo taku Tamai ʼaē ʼe ʼi selō.” (Mat. 7:21) ʼIo, ʼe mole ko te ʼui pē ʼaki te gutu ia te tui Fakakilisitiano ʼaē ʼe leleiʼia e Sehova, kae ko tona maʼuliʼi. Maʼa te kau tisipulo moʼoni ʼa Kilisito, ʼe natou maʼuliʼi ʼi tonatou maʼuli kātoa, ʼo kau kiai tanatou manatu ʼo ʼuhiga mo te falā, mo te gāue fakamālama, mo te ʼu fakafiafia, mo te ʼu toʼotoʼoga pea mo te ʼu lafeti ʼo te mālamanei, pea mo te ʼu fai ʼohoana, pea mo ʼihi atu felōgoi mo te hahaʼi. Kae ko te kau Kilisitiano loi, ʼe natou muliʼi ia te ʼu manatu pea mo te ʼu aga ʼo te mālamanei, ʼaē kua ʼāsili agakovi age ʼi te ʼu ʼaho fakamuli ʼaenī.—Pes. 92:7.
4, 5. ʼE tou lava maʼuliʼi feafeaʼi ia te ʼu palalau ʼa Sehova ʼaē iā Malakia 3:18?
4 ʼO ʼuhiga mo te faʼahi ʼaia, neʼe tohi fēnei e te polofetā ko Malakia: “ ʼE mahino papau ia, ʼe kotou toe sisio anai ki te kehekehe ʼo te tagata faitotonu pea mo te tagata agakovi, te kehekehe ʼo te tagata ʼaē ʼe kaugana ki te ʼAtua pea mo te tagata ʼaē ʼe mole kaugana kiā te ia.” (Mala. 3:18) ʼI takotou fakakaukauʼi ia te ʼu palalau ʼaia, kotou fai te ʼu fehuʼi ʼaenī: ‘ ʼE au muliʼi koa te ʼu aga ʼo te mālamanei, peʼe au fakamamaʼo mai ai? ʼE au kumi tuʼumaʼu koa ke au fakatahi mo niʼihi ʼo te mālamanei, ʼi te faleako peʼe ʼi te gāue? Peʼe au taupau maʼu koa te ʼu pelesepeto ʼo te Tohi-Tapu, ʼo au palalau mokā ʼe au maʼu he fealagia ?’ (Lau ia 1 Petelo 3:16.) ʼE mahino ia, ʼe mole tou fia faitotonu fau leva, kae ʼe tonu ke tou kehe mai iā nātou ʼaē ʼe mole natou ʼoʼofa kiā Sehova pea mole natou tauhi kiā te ia.
5 Kapau ʼe tonu ke hikihiki he ʼu ʼaluʼaga ʼo tokotou maʼuli ke lelei age, he koʼē koa ʼe mole kotou hūfakiʼi te faʼahi ʼaia pea mo kumi hokotou fakamālohi fakalaumālie ʼaki te ako tuʼumaʼu ʼo te Tohi-Tapu, mo te faikole pea mo te kau ki te ʼu fono? Kapau ʼe liliu ia te Folafola ʼa te ʼAtua ʼo mālohi ʼi tokotou loto, pea ʼe lahi age anai takotou fakatuputupu ia “te ʼu fua matalelei,” ʼaē ʼe kau kiai ia ‘te fua ʼo te ʼu laugutu moʼo tala iā muʼa ʼo te kaugamālie ia te huafa ʼo te ʼAtua.’—Hep. 13:15.
ʼE Natou Fakamafola Ia Te Puleʼaga ʼo Te ʼAtua
6, 7. ʼO ʼuhiga mo te logo lelei ʼo te Puleʼaga, koteā te faʼahi ʼaē ʼe kehekehe ai te kau Kilisitiano moʼoni ʼi te kau Kilisitiano loi?
6 Neʼe ʼui fēnei e Sesu: “ ʼE tonu ke au . . . fakamafola te logo lelei ʼo te puleʼaga ʼo te ʼAtua ki ʼihi kolo, heʼe ko te tupuʼaga lā ʼaia ʼo toku fekauʼi mai.” (Luka 4:43) He koʼē ko te kupu tāfito ʼo te minisitelio ʼa Sesu neʼe ko te Puleʼaga ʼo te ʼAtua? Neʼe ina ʼiloʼi ʼi tona ʼuhiga Hau ʼo te Puleʼaga ʼaia pea mo tona ʼu tehina ʼaē neʼe fakanofo ʼaki te laumālie ʼaē kā fakatuʼuake, ʼe natou pulihi anai ia te ʼu tupuʼaga ʼo te ʼu malaʼia ʼo te mālamanei: ia te agahala pea mo te Tēvolo. (Loma 5:12; Fakh. 20:10) Koia, neʼe ina fakatotonu ki tana ʼu tisipulo ke natou tala ia te Puleʼaga ʼaia ʼo aʼu ki te temi fakaʼosi ʼo te tuʼu ʼo te ʼu faʼahiga meʼa ʼaenī. (Mat. 24:14) Ko te hahaʼi ʼaē ʼe natou ʼui ʼaki pē tonatou gutu ko nātou ko te ʼu tisipulo ʼa Kilisito ʼe mole natou fai te gāue ʼaia, pea ʼi tona fakahagatonu, ʼe mole natou lava fai ia te faʼahi ʼaia. Koteā tona tupuʼaga? Tupu ko faʼahi e tolu: ʼUluaki, ʼe mole natou lava fakamafola ia he logo ʼe mole natou mahino kiai. Lua, tokolahi iā nātou ʼe mole natou maʼu ia te agavaivai pea mo te lototoʼa ʼaē ʼe ʼaoga moʼo kātakiʼi ia te ʼu manukinuki pea mo te ʼu fakafeagai ʼaē ʼe feala ke hoko ʼi te tala ʼo te logo ʼo te Puleʼaga. (Mat. 24:9; 1 Pet. 2:23) Pea tolu leva, ʼe mole maʼu e te kau Kilisitiano loi ia te laumālie ʼo te ʼAtua.—Soa. 14:16, 17.
7 ʼI te tahi age faʼahi, ko te ʼu tisipulo moʼoni ʼa Kilisito, ʼe natou mahino pe koteā te Puleʼaga ʼo te ʼAtua pea mo te ʼu gāue ʼaē kā ina fakahoko anai. Tahi ʼaē, ʼe natou fakamuʼamuʼa ʼi tonatou maʼuli ia te ʼu gāue ʼo te Puleʼaga, pea ʼaki te tokoni ʼa te laumālie ʼo Sehova ʼe natou tala ia te logo lelei ʼo te Puleʼaga ʼaia ʼi te mālamanei kātoa. (Sakl. 4:6) ʼE kotou kau tuʼumaʼu koa ki te gāue ʼaia? ʼI tokotou ʼuhiga kaugā fai fakamafola, ʼe kotou faiga koa ke kotou hikihiki takotou fai fakamafola, ʼaki hakotou hikihiki tokotou ʼu hola fai fakamafola ʼi te minisitelio, peʼe ke lelei age takotou fai fakamafola? Ko ʼihi neʼe natou faiga ke lelei age tanatou fai fakamafola ʼi tanatou minisitelio, ʼaki hanatou fakaʼaogaʼi lelei te Tohi-Tapu. “Ko te folafola ʼa te ʼAtua ʼe maʼuli pea mo mālohi” ko te ʼui ʼaia ʼa te ʼapositolo ko Paulo, ʼaē neʼe ko hana agamāhani ia te fakakaukauʼi ʼo te hahaʼi ʼaki te Folafola.—Hep. 4:12; Gāue 17:2, 3.
8, 9. (a) Koteā te ʼu meʼa neʼe hoko ʼe fakahā ʼaki ai te maʼuhiga ʼo te fakaʼaogaʼi ʼaē ʼo te Tohi-Tapu ʼi tatatou minisitelio? (b) Koteā ʼaē ʼe feala ke tou fai ke tou fakaʼaogaʼi lelei age ia te Folafola ʼa te ʼAtua?
8 ʼI tana fai fakamafola ʼi te ʼapi, neʼe lau e te tehina ia te koga tohi ʼo Taniela 2:44 ki te tagata Katolika pea neʼe ina fakamahino age peʼe feafeaʼi anai te haga ʼa te Puleʼaga ʼo te ʼAtua ʼo fakatuʼu ia te tokalelei moʼoni pea mo te maʼuli fīmālie. Neʼe tali fēnei age e te tagata: “ ʼE au leleiʼia tau haga ʼo ʼavahi ia te Tohi-Tapu pea mo ke fakahā mai te manatu ʼa te folafola, ʼi hau palalau gutu mai.” ʼI te lau age e te tehina te vaega Tohi-Tapu ki te fafine Keleka Orthodoxe, neʼe fai age e te fafine ia te ʼu tuʼuga fehuʼi, ʼo hā ai tana fia mahino ki tona ʼu tali. Ko te tehina pea mo tona ʼohoana, neʼe nā toe fakaʼaogaʼi aipē te Tohi-Tapu moʼo tali ki te ʼu fehuʼi ʼa te fafine. Ki muli age, neʼe ʼui fēnei e te fafine: “ ʼE kolua ʼiloʼi pe koʼē neʼe au tali lelei ke tou fai palalau? Koteʼuhi neʼe kolua ʼomai ki toku muʼa matapā mo te Tohi-Tapu, pea neʼe kolua lau mai te ʼu vaega.”
9 ʼE maʼuhiga tatatou ʼu tohi pea ʼe tonu ke tou tufa ʼi tatatou fai fakamafola. Kae ko te Tohi-Tapu ʼe ko te tohi tāfito pē ʼaia ke tou fakaʼaogaʼi. Koia kapau neʼe mole ko hakotou agamāhani tona fakaʼaogaʼi tuʼumaʼu ʼi takotou minisitelio, he koʼē ʼe mole kotou fakatuʼutuʼu ke kotou fai te faʼahi ʼaia? ʼE lagi kotou lava filifili he ʼu vaega Tohi-Tapu moʼo fakamahino peʼe koteā te Puleʼaga ʼo te ʼAtua pea ʼe feafeaʼi anai tana fakatokatoka te ʼu fihifihia ʼaē ʼe felāveʼi mo te hahaʼi ʼo tokotou telituale. Pea kotou lau age te ʼu vaega ʼaia mokā kotou fai fakamafola ʼi te ʼu ʼapi.
Ke Tou Fiameʼameʼa ʼi Te Fua ʼo Te Huafa ʼo Te ʼAtua
10, 11. ʼO ʼuhiga mo te fakaʼaogaʼi ʼo te huafa ʼo te ʼAtua, koteā ʼaē ʼe kehekehe ai ia Sesu pea mo te hahaʼi tokolahi ʼaē ʼe natou tala e natou muli iā te ia?
10 “ ‘Ko koutou ko taku kau fakamoʼoni’ ko te ʼui ʼaia ʼa Sehova, ‘pea ko au te ʼAtua.’ ” (Isa. 43:12) Ko te Fakamoʼoni lahi ʼa Sehova, ia Sesu Kilisito, neʼe maʼuhiga kiā ia te fua ʼo te huafa ʼo te ʼAtua pea mo te fakahā ia te huafa ʼaia. (Lau ia Ekesote 3:15; Soane 17:6; Hepeleo 2:12.) Mai tona ʼaluʼaga ʼaē neʼe tala e Sesu ia te huafa ʼo tana Tamai, koia neʼe fakahigoaʼi ai ia ia ko “te Fakamoʼoni Agatonu.”—Fakh. 1:5; Mat. 6:9.
11 Kae ko te tokolahi ʼaē ʼe natou tala ʼe natou fakafofoga ia te ʼAtua pea mo tona ʼAlo, neʼe natou moamoagaʼi te huafa ʼo te ʼAtua, ʼo natou molehi te huafa ʼaia ʼi tanatou ʼu Tohi-Tapu. Neʼe hā pē ia te manatu ʼaia ʼi te fakatotonu neʼe fai neʼe heʼeki faʼa fualoa ki te ʼu ʼēpikopō Katolika, neʼe ʼui ko “te huafa ʼo te ʼAtua ʼaē ʼe tohi ʼaki te tetalakalame (te ʼu mataʼi tohi e fā) YHWH, ʼe mole tonu ke toe fakaʼaogaʼi peʼe ke puʼaki” ʼi te temi ʼaē ʼe natou tauhi ai ki te ʼAtua. * ʼI toe hala lahi leva ʼaia neʼe natou fai!
12. ʼI te taʼu 1931, neʼe fakahā feafeaʼi e te ʼu kaugana ʼa Sehova ia tanatou lagolago mālohi ʼaē kiā Sehova?
12 ʼO mulimuli ki te faʼifaʼitaki ʼa Kilisito pea mo te toe “ ʼao . . . ʼo te kau fakamoʼoni” ʼaē neʼe muʼa atu iā te ia, ʼe fiameʼameʼa ia te kau Kilisitiano moʼoni ʼi te fakaʼaogaʼi ʼo te huafa ʼo te ʼAtua. (Hep. 12:1) Koia, ʼi te taʼu 1931, neʼe fakahā e te ʼu kaugana ʼa te ʼAtua ia tanatou lagolago mālohi ʼaē kiā Sehova, ʼaki tanatou tali ʼaē ke fakahigoaʼi nātou ko te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova. (Lau ia Isaia 43:10-12.) Koia, ʼi hona ʼaluʼaga makehe ʼaupitō, ko te ʼu tisipulo moʼoni ʼa Kilisito neʼe natou liliu ko te ‘hahaʼi neʼe fakahigoaʼi ʼaki te huafa ʼo te ʼAtua.’—Gāue 15:14, 17.
13. ʼE feafeaʼi hatatou ʼiloʼi papau ʼe tou fai fakalelei ia te ʼu gāue ʼaē ʼe fakamaʼua ki te hahaʼi ʼaē ʼe natou fua te huafa ʼo te ʼAtua?
13 ʼE feafeaʼi hatatou ʼiloʼi papau ʼe tou fai fakalelei ia te ʼu gāue ʼaē ʼe fakamaʼua ki te hahaʼi ʼaē ʼe natou fua te huafa ʼo te ʼAtua? ʼE tonu tāfito ke tou agatonu ʼo fakamafola te huafa ʼo te ʼAtua. Neʼe tohi fēnei e Paulo: “Ko te tagata fuapē ʼaē ʼe fetapa ki te huafa ʼo Sehova ʼe hao anai ia. Kae ʼe natou fetapa feafeaʼi anai kiā ia ʼaē ʼe mole natou tui ki ai? Pea ʼe natou tui feafeaʼi anai kiā ia ʼaē ʼe mole heʼeki natou logo ki ai? Pea ʼe natou logo feafeaʼi anai, mo kapau ʼe mole he tahi ʼe fai fakamafola? Pea ʼe natou fai fakamafola feafeaʼi anai, mo kapau neʼe mole fekauʼi nātou?” (Loma 10:13-15) Tahi ʼaē meʼa, ʼaki he aga fakaʼeteʼete, ʼe tonu ke tou tala fakahagatonu ia te ʼu akonaki fakalotu hala ʼaē ʼe moamoagaʼi ai totatou Tupuʼaga, ohagē lā ko te akonaki ʼo te ʼifeli, ʼaē ʼe akoʼi ai ko te ʼAtua ʼofa ʼe ina maʼu ia te ʼu agaaga agakovi ʼo te Tēvolo.—Sel. 7:31; 1 Soa. 4:8; vakaʼi ia Maleko. 9:17-27.
14. Koteā ʼaē ʼe fai e ʼihi ʼi te temi ʼaē ʼe natou ʼiloʼi ai ia te huafa ʼo te ʼAtua?
14 ʼE kotou fiameʼameʼa koa ʼi takotou fua ia te huafa ʼo takotou Tamai ʼaē ʼe ʼi selō? ʼE kotou tokoni koa ki niʼihi ke natou ʼiloʼi ia te huafa māʼoniʼoni ʼaia? Ko te fafine ʼi te kolo ʼo Falani ko Palesi, neʼe logo ko te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova ʼe natou ʼiloʼi te huafa ʼo te ʼAtua, pea ʼi tana felāveʼi mo te tahi Fakamoʼoni neʼe ina kole age ki ai ke ina fakahā age ʼi tana Tohi-Tapu ia te huafa ʼaia. ʼI te temi ʼaē neʼe ina lau ai ia te koga tohi ʼo Pesalemo 83:18, neʼe malave ʼaupitō kiā te ia. Neʼe fai tana ako Tohi-Tapu pea ʼi te temi nei ko te tuagaʼane ʼe fai fakamafola ʼi te tahi fenua. Ko te fafine Katolika ʼe nofo ʼi Ositalalia, neʼe tagi he neʼe fiafia ʼi tana foʼofoʼou sio ki te huafa ʼo te ʼAtua ʼi te Tohi-Tapu. Talu mai fualoa ʼo aʼu mai ki te temi nei, kua liliu ko te pioniē kātoa. ʼE mole heʼeki faʼa fualoa, ʼi Jamaïque ʼi te temi ʼaē neʼe fakahā e te ʼu Fakamoʼoni ki te fafine ia te huafa ʼo te ʼAtua ʼi tana Tohi-Tapu, neʼe toe tagi mo te fafine ʼaia ʼi tana fiafia. Koia, kotou fiameʼameʼa ʼi te fua ʼo te huafa ʼo te ʼAtua, pea ʼo mulimuli ki te faʼifaʼitaki ʼa Sesu, kotou fiameʼameʼa ʼi te fakahā ia te huafa taulekaleka ʼaia ki te hahaʼi fuli.
“ ʼAua Naʼa Kotou Manako Ki Te Mālamanei”
15, 16. Koteā te manatu ʼa te kau Kilisitiano moʼoni ʼo ʼuhiga mo te mālamanei, pea koteā te ʼu fehuʼi ʼaē ʼe tonu ke tou fai kiā tātou totonu?
15 “ ʼAua naʼa kotou manako ki te mālamanei peʼe ko te ʼu meʼa ʼaē ʼe ʼi te mālamanei. Kapau ʼe ʼi ai he tahi ʼe manako ki te mālamanei, ko te ʼofa ki te Tamai ʼe mole iā ia.” (1 Soa. 2:15) Ko te mālama pea mo tana manatu fakatagata ʼe fakafeagai kiā Sehova pea mo tona laumālie māʼoniʼoni. Koia, ko te ʼu tisipulo moʼoni ʼa Kilisito ʼe mole gata pē ʼi tanatou mole kau ʼaē ki te mālamanei, kae ʼe natou toe fēhihiʼa kiai, heʼe natou ʼiloʼi ohagē ko tona ʼui e te tisipulo ko Sake, ko ʼaē ʼe “fakakaumeʼa mo te mālamanei ʼe ko he fehiʼa ia ki te ʼAtua.”—Sake 4:4.
16 ʼE feala ko he meʼa faigataʼa ia te muliʼi ʼo te ʼu palalau ʼa Sake ʼi he mālama ʼe lahi ʼaupitō ai te ʼu fakahala. (2 Tim. 4:10) Koia, neʼe faikole fēnei Sesu maʼa tana ʼu tisipulo: “ ʼE mole au kole atu kiā te koe ke ke toʼo kehe ia nātou ʼi te mālamanei, kae ke ke leʼoleʼo kiā nātou ʼuhi ko ia ʼaē ʼe agakovi. ʼE mole natou kau ʼi te mālamanei, ohagē pē ko au ʼe mole au kau ʼi te mālamanei.” (Soa. 17:15, 16) Kotou fai te ʼu fehuʼi ʼaenī kiā koutou totonu: ‘ ʼE au faiga koa ke mole au kau ki te mālamanei? ʼE ʼiloʼi koa e ʼihi taku mole kau ki te ʼu ʼaho lalahi pea mo te ʼu toʼotoʼoga ʼaē ʼe mole tuʼu ʼi te Tohi-Tapu, ʼo fēia mo ʼaē ʼe mole ko he ʼu fakafiafia fakapagani kae ʼe maʼu ai ia te manatu ʼo te mālama ʼaenī?’—2 Ko. 6:17; 1 Pet. 4:3, 4.
17. Koteā ʼaē kā ina uga ai te hahaʼi fakamālotoloto ke natou kumi ia Sehova?
17 ʼE mahino ia, ko tatatou fakalogo ʼaē ki te Tohi-Tapu ʼe fakatupu ʼaki ai anai he fehiʼaʼinaʼi ʼo tātou e te mālamanei, kae ʼe feala anai ki te hahaʼi fakamālotoloto ke natou fia ʼiloʼi te tupuʼaga ʼo tatatou fēia. ʼE mahino ia, kapau ʼe fakatokagaʼi e te hahaʼi ʼaia, ko tatatou tui ʼe fakatafito mālohi ki te Folafola, pea mo tou maʼuliʼi ʼi totatou maʼuli kātoa, ʼe feala ai hanatou tali ia te logo, ohagē pē ʼe natou ʼui fēnei ki te kau fakanofo: “ ʼE matou ʼolo anai mo koutou, koteʼuhi neʼe matou logo ko te ʼAtua ʼe nofo mo koutou.”—Sakl. 8:23.
ʼE Natou Fakahā Ia Te ʼOfa Fakakilisitiano Moʼoni
18. Koteā te fakaʼuhiga ʼo te fakahā ia te ʼofa ʼaē kiā Sehova pea mo totatou kāiga?
18 Neʼe ʼui fēnei e Sesu: “ ʼE tonu ke ke ʼofa kiā Sehova, tou ʼAtua, ʼaki tou loto kātoa, pea mo tou nefesi kātoa, pea mo tou laumālie kātoa” pea “ ʼe tonu ke ke ʼofa ki tou kāiga ohagē pē kiā koe totonu.” (Mat. 22:37, 39) Ko te ʼofa ʼaia (agapê ʼi te lea Fakakeleka) ʼe fakapipiki kiai ia te ʼu gāue, te ʼu pelesepeto pea mo te ʼu lēkula, kae ʼe fakaʼuhiga māhani ki he ʼu meʼa mālohi ʼe tou logoʼi ʼi totatou loto. ʼE feala ki te ʼofa ʼaia ke fakaloto māfana pea mo mālohi. (1 Pet. 1:22) ʼE kehekehe ia mo te manatu pē ʼaē kiā kita totonu, heʼe ko te ʼofa ʼaia ʼe hā ʼi takita ʼu palalau pea mo takita aga ʼe kita tokaga ki niʼihi.—Lau ia 1 Kolonito 13:4-7.
19, 20. Fakamatala he ʼu meʼa neʼe hoko ʼe fakahā ai te mālohi ʼo te ʼofa Fakakilisitiano.
19 Mai tona ʼaluʼaga ʼaē ko te ʼofa ʼe ko te fua ʼo te laumālie māʼoniʼoni ʼo te ʼAtua, ʼe ina fakafealagia ai ki te kau Kilisitiano moʼoni ke natou fai ia te ʼu gāue ʼaē ʼe mole lavaʼi e ʼihi, ohagē lā ko te tekeʼi ʼo te ʼu faifai lanu, mo te ʼu agaʼi fenua pea mo te ʼu fihi fakapolitike. (Lau ia Soane 13:34, 35; Kal. 5:22.) Ko te hahaʼi ʼaē ʼe hagē ʼonatou loto ko he ʼu ovi, kā natou sisio ki te taʼi ʼofa ʼaia pea ʼe ina uga nātou ke natou fia logo ki te moʼoni. Ohagē lā ko te faʼifaʼitaki ʼaenī, ko te tama Sutea ʼi Iselaele, ʼi tana ʼuluaki kau ki te fono, neʼe punamaʼuli ʼi tana sio ki te ʼu tehina Sutea pea mo Alape ʼe natou tauhi fakatahi kiā Sehova. Koia neʼe kau tuʼumaʼu ai leva ia ki te ʼu fono pea mo tali ke fai hana ako Tohi-Tapu. ʼE kotou fakahā koa ia te taʼi ʼofa ʼaia ki ʼokotou tehina? Pea ʼe kotou faiga koa ke kotou fakatalitali fakafiafia ia nātou ʼe foʼofoʼou mai ki te fale fono, logolā tanatou mole fenua tahi mo koutou, peʼe mole tatau tonatou maʼuli mo koutou?
20 ʼE tou faiga ʼi totatou ʼuhiga Kilisitiano moʼoni ke tou ʼofa ki te hahaʼi fuli. ʼI te fenua ko Salvador, neʼe fai e te tuagaʼane kei finemui ia te ako ʼa te fafine Katolika ʼe taʼu 87 neʼe tauhi mālohi ki tana lotu. ʼI te tahi ʼaho, neʼe mahaki kovi te finematuʼa pea neʼe ʼave ki lōpitali. ʼI tana mavae mai te lōpitali, neʼe telefoni mai ia te kau Fakamoʼoni kiā ia pea mo natou fia ʼiloʼi peʼe ʼi ai hana meʼa kai. Neʼe fai e te ʼu Fakamoʼoni te faʼahi ʼaia ʼi te māhina kātoa. Neʼe mole ʼi ai pē lā he tahi ʼi te lotu ʼa te finematuʼa neʼe haʼu ki ai. Koteā tona fua? Neʼe ina liʼaki ai leva ia tona ʼu fakatātā, pea mavae ʼi tana lotu, kae toe toʼo tana ako Tohi-Tapu. ʼIo, ʼe mālohi ia te ʼofa Fakakilisitiano! Ko te ʼu taʼi aga ʼaia ʼe malave ki te ʼu loto, logolā neʼe mole fai he ʼu palalau.
21. Koteā ʼaē ʼe tou lava fai ke tokalelei ai totatou kā haʼu?
21 Kua vave pē, pea ʼui anai e Sesu kiā nātou fuli ʼaē neʼe natou tala e natou tauhi kiā te ia kae ko te loi: “Neʼe heʼeki au ʼiloʼi au ia koutou! Kotou fakamamaʼo atu iā te au, ia koutou ʼaē ʼe gāue ohagē ko he ʼu tagata ʼe natou manuki ki te lao.” (Mat. 7:23) Koia, tou fakatuputupu ia te ʼu fua ʼaē ʼe fakakolōliaʼi ai te Tamai pea mo te ʼAlo. Neʼe ʼui fēnei e Sesu: “Ko ʼaē foki ʼe fagono ki ʼaku palalau pea ina fakaʼaoga, ʼe fakatatau anai ia ki he tagata poto neʼe ina laga tona fale ʼi he fuga maka.” (Mat. 7:24) ʼIo, kapau ʼe tou fakahā ko tātou ko he ʼu tisipulo moʼoni ʼa Kilisito, pea ʼe tou maʼu anai ia te ʼofa ʼo te ʼAtua, pea ʼe tokalelei anai totatou kā haʼu, ohagē pē neʼe fakatafito ki he mata maka!
[Nota]
^ ʼI ʼihi tohi Katolika Fakapilitānia, ʼo kau ai te Tohi-Tapu Bible de Jérusalem, ʼe fakaliliu te tetalakalame ʼaki te higoa ʼaenī ko “Yahweh.”
ʼE Kei Kotou Manatuʼi Koa?
• Koteā ʼaē ʼe kehekehe ai te ʼu tisipulo moʼoni ʼa Kilisito pea mo te kau Kilisitiano loi?
• Fakahā he “ ʼu fua” ʼe ʼiloʼi ai te kau Kilisitiano moʼoni.
• ʼI takotou maʼu ia te ʼu fua Fakakilisitiano, koteā ia te ʼu fakatuʼutuʼu ʼaē ʼe kotou lava fai?
[ʼU fehuʼi ʼo te ako]