Kua Fakalakatonuʼi Ia Te Pule ʼa Sehova!
Kua Fakalakatonuʼi Ia Te Pule ʼa Sehova!
“Ko te ʼAtua Māʼoluga ʼe Pule ʼi te puleʼaga ʼo te tagata.”—TAN. 4:17.
1, 2. Koteā ʼihi tupuʼaga ʼo te mole he fua lelei ʼo te pule ʼa te tagata?
NEʼE mole he fua lelei ʼo te pule ʼa te tagata! ʼE mole tou lotolotolua ʼo ʼuhiga mo te faʼahi ʼaia. Ko te tupuʼaga tāfito ʼo te mole hona fua lelei, ko te mole maʼu e te tagata ia te poto ke fua lelei ai tana pule. ʼE hā lelei ia te fua kovi ʼo te pule ʼa te tagata tāfito iā ʼaho nei, ʼi te fakahā e te kau pule tokolahi ia tanatou ‘kaumeʼa pē mo nātou totonu, kaumeʼa mo te paʼaga, fiatuʼu, fialahi, heʼe agatonu, logogataʼa, fasituʼu, heʼe fakatātāʼofi, fekai, mole manako ki te meʼa ʼaē ʼe lelei, kākā, fiatuʼu, fonu ʼi te fialahi.’—2 Tim. 3:2-4.
2 Talu mai te kamataʼaga, neʼe liʼaki e tatatou ʼu ʼuluaki mātuʼa ia te pule ʼa te ʼAtua. ʼI tanā fai ia te faʼahi ʼaia, neʼe lagi ʼi tanā manatu, neʼe nā filifili ia te maʼuli faʼitaliha. Kae ʼi tona fakahagatonu, neʼe nā liliu ʼo fakalogo ki te pule ʼa Satana. Ko te ʼu taʼu e ono afe ʼo te pule ʼa te tagata, neʼe maʼuli mamahi ai te tagata lolotoga te hisitolia, ʼaē neʼe fakahalaʼi mālohi e “te pule ʼo te mālama ʼaenī,” ia Satana. (Soa. 12:31) ʼI tana talanoa ʼo ʼuhiga mo te ʼaluʼaga ʼo te mālamanei iā ʼaho nei, ʼe ʼui ʼi te tohi (The Oxford History of the Twentieth Century) ʼe vaʼiganoa te “kumi ʼo he mālamanei ʼe haohaoa.” ʼE fakamahino fēnei ʼi te tohi ʼaia: “ ʼE mole feala ke tou maʼu ia he mālamanei fēia, pea ko te faiga ʼaē ke fakatuʼu ia he mālamanei fēia, ʼe iku ia ki te malaʼia, ki he takitaki fakafefeka, pea mo he tau fakamataku.” Ko he fakahā fakahagatonu ʼaia ʼo te mole he fua lelei ʼo te pule ʼa te tagata!
3. Koteā ʼaē ʼe feala ke tou ʼui ʼo ʼuhiga mo te pule ʼa te ʼAtua mo kanapau lā neʼe mole agahala ia Atama mo Eva?
3 ʼI meʼa fakaʼofaʼofa foki ʼi te liʼaki e tatatou ʼu ʼuluaki mātuʼa ia te pule pē e tahi ʼaē ʼe fua lelei, ia te pule ʼa te ʼAtua! ʼE mahino ia, mo kanapau lā neʼe nonofo agatonu ia Atama mo Eva kiā te ia, ʼe mole tou faʼa ʼiloʼi lelei peʼe feafeaʼi anai ia te fakaʼaluʼalu e Sehova ia tana puleʼi ʼaē ia te kele. Kae ʼe tou lava tui papau kanapau lā neʼe tali e te mālamanei kātoa ia te pule ʼa te ʼAtua, ʼe maʼu ai anai ia te ʼofa pea ʼe mole he fakapalatahi. (Gāue 10:34; 1 Soa. 4:8) ʼI tatatou ʼiloʼi ia te poto ʼo te ʼAtua ʼaē ʼe mole hona tatau, ʼe feala ke tou toe tui papau, kanapau lā neʼe haga fakalogo ia te mālamanei ki te pule ʼa Sehova, neʼe feala pē ke mole hoko ia te ʼu hala fuli ʼaē neʼe fai e te hahaʼi ʼaē ʼe lagolago ki te pule ʼa te tagata. ʼI te takitaki fakateokalasia, neʼe feala pē ke ‘fakafīmālie ia te loto ʼo te ʼu meʼa maʼuli fuapē.’ (Pes. 145:16) Moʼo fakanounou te manatu, neʼe ko he pule haohaoa anai. (Teu. 32:4) ʼI meʼa fakaʼofaʼofa foki ia te liʼaki e te tagata tana pule!
4. Koteā te ʼu tuʼakoi ʼo te pule ʼa Satana?
4 Koia, ʼe lelei ke tou manatuʼi tatau aipē pe neʼe fakagafua e Sehova ke pule te tagata, kae neʼe mole ʼi ai he temi neʼe ina foaki ai ki he tahi ia tona maʼua ʼo ia ʼaē ke pule ki tana hahaʼi. Māʼia mo te hau mālohi ʼo Papiloni, neʼe tonu ki ʼamuli ke mahino kiā ia, “ko te ʼAtua Māʼoluga ʼe Pule ʼi te puleʼaga ʼo te tagata.” (Tan. 4:17) ʼI te temi kā haʼu, ʼe fakahoko anai e te Puleʼaga ʼo te ʼAtua ia tona finegalo. (Mat. 6:10) ʼE moʼoni, lolotoga he kiʼi temi, neʼe tuku e Sehova ke liliu Satana ko “te ʼatua ʼo te tuʼu ʼo te ʼu faʼahiga meʼa ʼaenī” ke feala ai hana foaki ia he tali ʼo talu ai ki te fakafifihi ʼaē neʼe lagaʼi e te ʼāselo fakafeagai ʼaia. (2 Ko. 4:4; 1 Soa. 5:19) Kae neʼe mole feala ʼi he temi ke fai e Satana he meʼa ʼe mole fakagafua age e Sehova. (2 Fkma. 20:6; vakaʼi ia Sopo 1:11, 12; 2:3-6.) Pea neʼe ʼi ai tuʼumaʼu pē te hahaʼi neʼe natou filifili ke natou fakalogo ki te ʼAtua, logolā tanatou māʼuʼuli ʼi he mālama ʼe puleʼi e te Fili lahi ʼo te ʼAtua.
Te Pule ʼa Te ʼAtua Ki Iselaele
5. Koteā ʼaē neʼe tali ke fai e Iselaele ki te ʼAtua?
5 Talu mai te temi ʼo Apele ʼo aʼu ki te faʼu ʼo te puleʼaga ʼo Iselaele, ko ʼihi hahaʼi agatonu neʼe natou tauhi kiā Sehova pea mo fakalogo ki tana ʼu fakatotonu. (Hep. 11:4-22) ʼI te temi ʼo Moisese, neʼe fai e Sehova te fuakava mo te hōloga ʼo te pāteliaka ko Sakopo, pea neʼe natou liliu ko te puleʼaga ʼo Iselaele. ʼI te taʼu 1513 ʼi muʼa ʼo totatou temi, neʼe tali e te kau Iselaele pea mo tonatou hōloga ke liliu Sehova ko tonatou Pule, ʼo natou ʼui fēnei: “Ko meʼa fuli ʼaē kua folafola kiai ia Sehova, ʼe matou lotolelei ke matou fai.”—Eke. 19:8.
6, 7. Neʼe feafeaʼi ia te pule ʼa te ʼAtua ki Iselaele?
6 Neʼe ʼi ai te fakatuʼutuʼu ʼa Sehova ʼi tana filifili ia te kau Iselaele ko tana hahaʼi. (Lau ia Teutalonome 7:7, 8.) Neʼe mole manatu pē Sehova ke maʼuli fiafia te kau Iselaele. Neʼe toe kau kiai te huafa pea mo te pule faʼitaliha ʼo te ʼAtua, pea neʼe maʼuhiga ʼaupitō ia te ʼu faʼahi ʼaia. Neʼe tonu ke liliu Iselaele ko he fakamoʼoni ʼaē ko Sehova ʼe ko te ʼAtua moʼoni pē e tahi. (Isa. 43:10; 44:6-8) Koia, neʼe ʼui e Sehova ki te puleʼaga ʼaia: “Ko koe ko he hahaʼi māʼoniʼoni maʼa Sehova tou ʼAtua, pea neʼe filifili koe e Sehova ke ke liliu ko tana hahaʼi, ko he koloa makehe, ʼi te lotolotoiga ʼo te ʼu hahaʼi fuli ʼaē ʼi te fuga ʼo te kele.”—Teu. 14:2.
7 ʼI te pule ʼa te ʼAtua ki te kau Iselaele neʼe ina tokagaʼi ia tonatou ʼuhiga agahala. Pea ko tana ʼu lao neʼe haohaoa pea mo hā ai ia te ʼu kalitātē ʼo Ia ʼaē neʼe ina foaki te ʼu lao ʼaia. Ko te ʼu fakatotonu ʼa Sehova ʼaē neʼe ina foaki ʼaki ia Moisese, neʼe hā lelei ai ia te māʼoniʼoni ʼo te ʼAtua, tona ʼofa ki te faitotonu, tona loto fakamolemole, pea mo tana faʼa kātaki. Ki muli age, ʼi te temi ʼo Sosue pea mo tona taʼiake, neʼe fakalogo te puleʼaga ki te ʼu fakatotonu ʼa Sehova pea mo maʼu ai ia te tokalelei pea mo te ʼu tapuakina fakalaumālie. (Sos. 24:21, 22, 31) Ko te lakaga ʼaia ʼi te hisitolia ʼo Iselaele neʼe hā ai ia te fua lelei ʼo te pule ʼa Sehova.
Te ʼu Fua Kovi ʼo Te Pule ʼa Te Tagata
8, 9. Koteā ia te kole heʼe fakapotopoto ʼaē neʼe fai e Iselaele, pea koteā tona ʼu fua?
8 Kae ʼaki te temi, neʼe tuʼa lahi ia te liʼaki e te kau Iselaele ia te pule ʼa te ʼAtua pea neʼe hoko ai te ʼu mamahi ʼi tanatou mole kei maʼu tana puipui. Ki muli age, ʼaki ia te polofetā ko Samuele, neʼe kole e te kau Iselaele honatou hau tagata. Neʼe ʼui e Sehova kiā Samuele ke fakalogo ki tanatou kole. Kae neʼe toe ʼui fēnei e Sehova: “Neʼe mole ko koe ia ʼaē neʼe natou lītuʼa ki ai, kae ko au ʼaē neʼe natou lītuʼa ki ai ke ʼaua naʼa au liliu ko he hau kiā nātou.” (1 Sam. 8:7) Logolā neʼe fakagafua e Sehova ke fakanofo e Iselaele honatou hau tagata, kae neʼe ina fakatokagaʼi age kiā nātou te ʼu fua kovi ʼaē kā hoko anai ʼaki he pule fakatagata.—Lau ia 1 Samuele 8:9-18.
9 Ko te ʼu meʼa ʼaē neʼe hoko ʼaki te temi, neʼe fakamoʼoni ki te moʼoni ʼaē ʼo te fakatokaga ʼaē neʼe fai e Sehova. Ko te puleʼi ʼaē ʼo Iselaele e he hau tagata, neʼe iku ki te ʼu fihifihia mamafa ʼo te puleʼaga, tāfito lā mokā ko te hau ʼaia neʼe mole nofo agatonu. ʼAki te faʼifaʼitaki ʼaia ʼo Iselaele, ʼe mole tou punamaʼuli ai ki te mole maʼu ʼo he ʼu fua lelei ʼe tologa e te ʼu puleʼaga fakatagata ʼaē ʼe mole natou ʼiloʼi ia Sehova. ʼE moʼoni, ʼe kole e ʼihi tagata fai politike ia te tapuakina ʼa te ʼAtua ʼo ʼuhiga mo tanatou ʼu faiga ʼaē ke fakatuʼu te tokalelei pea mo te fīmālie, kae ʼe lava tapuakinaʼi feafeaʼi e te ʼAtua he ʼu hahaʼi ʼe mole natou fia fakalogo ki tana pule?—Pes. 2:10-12.
Ko He Puleʼaga Foʼou ʼi Te Takitaki ʼa Te ʼAtua
10. He koʼē neʼe tonu ke fetogi ia Iselaele ʼi tona ʼuhiga puleʼaga ʼaē neʼe filifili e te ʼAtua?
10 Neʼe fakahā e te puleʼaga ʼo Iselaele ia tana mole fia tauhi agatonu ʼaē kiā Sehova. Ki muli age, neʼe mole natou tali ia te Mēsia ʼaē neʼe fakanofo e te ʼAtua, pea neʼe liʼaki ai nātou e Sehova pea mo ina fakatuʼutuʼu ke ina fetogi nātou ʼaki he kūtuga kā natou faʼufaʼu ia he puleʼaga foʼou. Koia, ʼi te taʼu 33 ʼo totatou temi, neʼe fakatuʼu ai leva ia te kōkelekāsio Fakakilisitiano ʼo te kau ʼatolasio fakanofo ʼa Sehova. ʼI tona fakahagatonu, ko te kōkelekāsio ʼaia neʼe ko he puleʼaga foʼou neʼe fakalogo ki te pule ʼa Sehova. Neʼe fakahigoaʼi e Paulo ia te puleʼaga ʼaia ko “te Iselaele ʼa te ʼAtua.”—Kal. 6:16.
11, 12. Koteā te ʼu meʼa ʼaē ʼe tatau ai ia Iselaele pea mo “te Iselaele ʼa te ʼAtua” ʼo ʼuhiga mo te taupau ʼo te kōkelekāsio?
11 ʼE ʼi ai te ʼu meʼa ʼe kehekehe ai pea mo te ʼu meʼa ʼe tatau ai ia te ʼuluaki puleʼaga ʼo Iselaele pea mo “te Iselaele [foʼou] ʼa te ʼAtua.” ʼO kehekehe mo te Iselaele ʼāfea, ko te kōkelekāsio Fakakilisitiano ʼe mole hona hau tagata pea ʼe mole ʼaoga ke momoli he ʼu sākilifisio manu maʼa te hahaʼi agahala. Ko te meʼa ʼe tatau ai te puleʼaga ʼo Iselaele pea mo te kōkelekāsio Fakakilisitiano ʼe ko te fakanofo ʼo he ʼu tagata ʼāfea. (Eke. 19:3-8) Ko te ʼu tagata ʼāfea Kilisitiano ʼaia ʼe mole natou pule ki te faga ovi. Kae ʼe natou tauhi te kōkelekāsio pea mo natou takitaki ʼaki he loto kātoa ia te ʼu gāue Fakakilisitiano. ʼE natou ʼoʼofa kiā nātou takitokotahi ʼo te kōkelekāsio, ʼo natou fakaʼapaʼapa kiā nātou pea mo fakamaʼuhigaʼi ia nātou fuli.—2 Ko. 1:24; 1 Pet. 5:2, 3.
12 ʼI tanatou metitāsio ki te ʼu felōgoi ʼaē neʼe maʼu e te ʼAtua mo Iselaele, ko nātou ʼaē ʼe kau ki “te Iselaele ʼa te ʼAtua” pea mo tonatou ʼu kaumeʼa ia te “tahi ʼu ovi,” ʼe natou maʼu ia he loto fakafetaʼi lahi kiā Sehova pea mo tana pule. (Soa. 10:16) Ohagē lā, ʼe fakahā ʼi te hisitolia neʼe malave mālohi ia te ʼu aga ʼaē neʼe fai e te ʼu pule ʼo Iselaele ki tanatou hahaʼi, ʼi hona ʼaluʼaga ʼe lelei peʼe kovi. Ko te faʼahi ʼaia ʼe ina uga ai ia nātou ʼaē ʼe natou takitaki ia te kau Kilisitiano, logolā ʼe mole ko he ʼu pule ohagē ko te ʼu hau ʼo te temi muʼa, kae ʼe tonu ke natou tuku tuʼumaʼu ia he faʼifaʼitaki lelei ʼo ʼuhiga mo te tui.—Hep. 13:7.
ʼE Pule Feafeaʼi Sehova Iā ʼAho Nei?
13. Koteā ia te meʼa maʼuhiga ʼaē neʼe hoko ʼi te taʼu 1914?
13 Ko te kau Kilisitiano iā ʼaho nei ʼe natou tala ʼi te kele kātoa kua ovi mai te fakaʼosi ʼo te pule ʼa te tagata ki te mālamanei. ʼI te taʼu 1914, neʼe fakatuʼu e Sehova tona Puleʼaga ʼi selō ʼaē ʼe pule ai tona Hau neʼe ina fakanofo, ia Sesu Kilisito. ʼI te temi ʼaia, neʼe ina foaki age kiā Sesu ia te mālohi ʼaē ke ʼalu ʼo “fakaʼosi tana mālo.” (Fakh. 6:2) Neʼe ʼui fēnei ki te Hau ʼaia neʼe hoki fakanofo: “ ʼAlu ʼo pule ʼi te lotolotoiga ʼo tou ʼu fili.” (Pes. 110:2) Kae meʼa fakaʼofaʼofa, heʼe ʼi te temi fuli pē neʼe mole fia fakalogo ia te ʼu puleʼaga ki te pule ʼa Sehova. Neʼe natou hoko atu pē ia tanatou ʼu gāue ohagē pē “ ʼe mole ʼi ai he Sehova.”—Pes. 14:1.
14, 15. (a) ʼE feafeaʼi te puleʼi ʼo tātou e te Puleʼaga ʼo te ʼAtua iā ʼaho nei, pea ʼuhi ko te faʼahi ʼaia, koteā te ʼu fehuʼi ʼaē ʼe tonu ke tou fai? (b) ʼE tou sio feafeaʼi iā ʼaho nei ki te māʼoluga ʼo te pule ʼa te ʼAtua?
14 ʼE tokosiʼi te kau fakanofo ʼo “te Iselaele ʼa te ʼAtua” ʼaē kei māʼuʼuli ʼi te kele, pea ʼuhi ko nātou ʼe ko te ʼu tehina ʼo Sesu, ʼe natou haga gāue ai ohagē ko “he ʼu tagata fakafofoga moʼo fetogi ʼo Kilisito.” (2 Ko. 5:20) Neʼe fakanofo nātou ko te kalasi ʼo te kaugana agatonu mo poto moʼo tokaga pea mo foaki ia te meʼa kai fakalaumālie ki te kau fakanofo pea mo te hahaʼi tokolahi ʼaē ʼe tuputupu ʼo te kau Kilisitiano, ʼaē ʼe kau kiai ʼi te temi nei ia te ʼu toko lauʼi miliona hahaʼi ʼe natou maʼu ia te ʼamanaki ke natou māʼuʼuli ʼo heʼegata ʼi te kele. (Mat. 24:45-47; Fakh. 7:9-15) ʼE hā ia te tapuakina e Sehova ia te fakatuʼutuʼu ʼaia ʼaki te ʼu koloa fakalaumālie ʼaē ʼe maʼu e te kau ʼatolasio moʼoni iā ʼaho nei.
15 ʼE lelei ke tou fai e tātou takitokotahi ia te ʼu fehuʼi ʼaenī: ‘ ʼE au mahino kātoa koa ki te ʼu maʼua ʼaē ʼe tonu ke au fakahoko ʼi te kōkelekāsio Fakakilisitiano? ʼE au lagolago lelei koa ki te pule ʼa Sehova? ʼE au fiameʼameʼa koa ʼi taku fakalogo ki te takitaki ʼa te puleʼaga ʼo Sehova? ʼE au lotomālohi koa ke au haga tala ki te hahaʼi te Puleʼaga ʼo te ʼAtua, ʼo mulimuli pē ki toku ʼu fealagia?’ ʼI tatatou kau ki te foʼi kūtuga ʼaia, ʼe tou fia fakalogo ʼaki he lotolelei ki te takitaki ʼa te Kolesi Pule pea mo gāue tahi mo te ʼu tagata ʼāfea ʼaē neʼe hinoʼi ʼi te ʼu kōkelekāsio. ʼI tatatou fai te ʼu faʼahi ʼaia, ʼe tou fakahā ai tatatou tali ia te pule ʼa te ʼAtua. (Lau ia Hepeleo 13:17.) Ko te fakalogo ʼaki he lotolelei ʼe iku ai ki he logotahi ʼi te kele kātoa, ko he faʼahi ʼe makehe pē ia ʼi te mālama maveuveu ʼaenī. ʼE toe maʼu ai mo te tokalelei pea mo te faitotonu pea mo fakakolōliaʼi ia Sehova, ʼo hā ai ʼe ko tana takitaki ʼaē ʼe lelei age pē.
ʼE Mālo Ia Te Pule ʼa Sehova
16. Koteā ʼaē ʼe tonu ke filifili e te hahaʼi fuli iā ʼaho nei?
16 Kua ovi mai te temi ʼaē kā fakatokatoka ai anai ia te ʼu fakafifihi ʼaē neʼe hoko ʼi Eteni. Koia, ʼe ko te temi ʼaenī ke fai ai e te hahaʼi he tonu. Ko te hahaʼi takitokotahi ʼe tonu ke natou filifili peʼe natou tali anai ia te pule ʼa Sehova peʼe natou lagolago anai ki te pule ʼa te tagata. ʼE ko totatou pilivilēsio ke tou tokoni ki te hahaʼi agavaivai ke natou fai te tonu ʼaē ʼe lelei. ʼI Halamaketone, ʼaē kua ovi mai, ko te pule ʼa Sehova ʼe ina fetogi anai ʼo talu ai ia te ʼu puleʼaga fakatagata ʼaē ʼe puleʼi e Satana. (Tan. 2:44; Fakh. 16:16) ʼE gata anai ia te pule ʼa te tagata, pea ko te Puleʼaga ʼo te ʼAtua ʼaē kā ina puleʼi anai ia te kele kātoa. ʼE fakalakatonuʼi anai ia te pule ʼa Sehova, ʼi hona ʼaluʼaga kātoa.—Lau ia Fakahā 21:3-5.
17. Koteā te ʼu moʼoni ʼe feala ke tokoni ai ki te hahaʼi agavaivai ke natou fai he tonu ʼe lelei ʼo ʼuhiga mo te pule ʼaē ʼe tonu ke natou fakalogo kiai?
17 Ko nātou ʼaē mole heʼeki natou filifili ke natou fakalogo ki te pule ʼa Sehova, ʼe tonu ke natou vakaʼi ʼi te faikole ia te ʼu lelei ʼaē kā foaki anai e te pule ʼa te ʼAtua ki te mālamanei. Neʼe mole feala ki te pule ʼa te tagata ke ina pulihi te fai fakapō, ʼaē ʼe kau kiai ia te ʼu agamālohi. Ko te pule ʼa te ʼAtua ʼe ina molehi anai ia te hahaʼi agakovi fuli ʼi te kele. (Pes. 37:1, 2, 9) ʼI te pule ʼa te tagata neʼe hoko tuʼumaʼu pē te ʼu tau, kae ʼi te pule ʼa te ʼAtua ʼe ina “fakagata [anai] te ʼu tau ʼo aʼu ki te potu taupotu ʼo te kele.” (Pes. 46:9) ʼI te pule ʼa te ʼAtua, ʼe fetokaleleiʼaki anai ia te tagata pea mo te ʼu manu! (Isa. 11:6-9) ʼI te pule ʼa te tagata neʼe ʼi ai tuʼumaʼu pē ia te masiva pea mo te pakupaku, kae ʼi te pule ʼa te ʼAtua ʼe ina pulihi anai ia te ʼu faʼahi ʼaia. (Isa. 65:21) Māʼiapē lā mo te ʼu tagata pule ʼaē neʼe natou fia tokoni moʼoni ki te hahaʼi neʼe mole natou lava pulihi ia te mahaki pea mo te mate, kae ʼi te pule ʼa te ʼAtua, ko te hahaʼi mātutuʼa pea mo māhahaki ʼe natou fiafia anai ʼi tanatou toe liliu ʼo maʼu tonatou mālohi tūpulaga. (Sopo 33:25; Isa. 35:5, 6) Koia, ʼe liliu anai te kele ko he palatiso ʼaē kā hoko ai anai ia te fakatuʼuake ʼo te kau mate.—Luka 23:43; Gāue 24:15.
18. ʼE tou lava fakahā feafeaʼi ʼe tou tui ʼe ko te pule ʼa te ʼAtua ʼaē ʼe lelei age?
18 ʼEī, ko te pule ʼa te ʼAtua ʼe ina pulihi anai ia te ʼu mamahi fuli ʼaē neʼe fakatupu e Satana ʼi tana fakaneke ia tatatou ʼu ʼuluaki mātuʼa ke nā lītuʼa ki tonā Tupuʼaga. Pea kotou tokagaʼi, ko Satana neʼe ina fakatupu ia te ʼu mamahi lolotoga taʼu e 6 000, kae ko te ʼAtua, ʼaki ia Kilisito, ʼe ina pulihi anai te ʼu mamahi fuli ʼaia iā taʼu e 1 000! ʼE ko he toe fakamoʼoni lahi ʼaia ʼo te māʼoluga age ʼo te pule ʼa te ʼAtua! ʼUhi ko tātou ko te ʼu Fakamoʼoni ʼo totatou ʼAtua, ʼe tou tali ia ia ko totatou Pule. Koia, tou haga fakahā ʼi te ʼaho fuli, peʼe ʼi te hola fuli ʼo totatou maʼuli ʼe tou ʼatolasio kiā Sehova, ʼe tou fakalogo ki tona Puleʼaga, pea ʼe tou fiameʼameʼa heʼe ko tātou ko tana ʼu Fakamoʼoni. Pea tou haga fakaʼaogaʼi ia te ʼu faigamālie fuli pē ke tou tala ai ki te hahaʼi ʼaē kā fakalogo anai, ʼe ko te pule ʼa Sehova ʼaē ʼe lelei age.
ʼO ʼUhiga Mo Te Pule ʼa Te ʼAtua, Koteā Te Ako Neʼe Tou Tāʼofi ʼi Tatatou Lau Ia . . .
[ʼU fehuʼi ʼo te ako]
[Paki ʼo te pasina 29]
Neʼe haga taupau tuʼumaʼu pē e Sehova tana pule
[Paki ʼo te pasina 31]
Ko tatatou lotolelei ʼo fakalogo ki te pule ʼa Sehova ʼe hoko ai ia te logotahi ʼi te kele kātoa