Skip to content

Skip to table of contents

Ngāueʻaki Hoʻo Moʻui Fakaʻahó ke Ongoongo-Lelei Ai ʻa e ʻOtuá

Ngāueʻaki Hoʻo Moʻui Fakaʻahó ke Ongoongo-Lelei Ai ʻa e ʻOtuá

Ngāueʻaki Hoʻo Moʻui Fakaʻahó ke Ongoongo-Lelei Ai ʻa e ʻOtuá

“TUKU ke u fanongo ki hoʻo ʻofa kei pongipongi,” ko e lotu ia kia Sihova ʻa e tokotaha-tohi-saame ko Tēvitá. “Tuku ke u ʻilo ʻa e hala te u fou ai.” (Sāme 143:8) ʻI hoʻo ʻā hake ʻo fakamālō kia Sihova ʻi ha ʻaho foʻou ʻo e moʻuí, ʻokú ke hangē ko Tēvitá, ʻo kōlenga kia Sihova ke ne tataki koe ʻi hoʻo fai ʻo e ngaahi filí pea ʻi hoʻo fai ʻa e ngāue lelei tahá? ʻOku ʻikai ha veiveiua ʻokú ke pehē.

ʻI he tuʻunga ko e kau sevāniti fakatapui ʻa Sihová, ‘pe ko ʻetau kai, pe ko ʻetau inu, pe ko ʻetau fai ha meʻa,’ ʻoku tau feinga mālohi ke “fai kotoa pe ke ongoongolelei ai ʻa e ʻOtua.” (1 Kol. 10:31) ʻOku tau ʻiloʻi ko e founga ʻo ʻetau moʻui fakaʻahó ʻe ongoongo-lelei pe ʻikai ongoongo-lelei ai ʻa Sihova. ʻOku tau toe manatuʻi ʻoku pehē ʻi he Folofola ʻa e ʻOtuá ʻoku tukuakiʻi ʻe Sētane ʻa e fanga tokoua ʻo Kalaisí—pea ko hono moʻoní, ko e kau sevāniti kotoa ʻa e ʻOtuá ʻi he māmaní—“ʻi he ʻaho mo e po.” (Fkh. 12:10) Ko ia ai, ʻoku tau fakapapauʻi ke fai ha tali ki he tukuakiʻi loi ʻa Sētané pea ke ʻai ke fiefia ʻa e loto ʻo Sihová ʻaki hono fai ʻo e ngāue toputapu ki heʻetau Tamai fakahēvaní “ʻi he ʻaho mo e po.”—Fkh. 7:15; Pal. 27:11.

Tau lāulea nounou ange ki he founga mahuʻinga ʻe ua ʻa ia ʻe lava ke tau ngāueʻaki ai ʻa e ʻaho taki taha ʻo ʻetau moʻuí ke ongoongo-lelei ai ʻa e ʻOtuá. Ko e founga ʻuluakí ʻoku kau ki ai ʻa hono ʻai ke tonu ʻa e meʻa ʻoku tau fakamuʻomuʻá pea ko hono uá, ko hono fakahāhā ʻa e fakaʻatuʻi ki he niʻihi kehé.

Moʻui ʻo Fakatatau ki Heʻetau Palōmesí

ʻI hono fakatapui kia Sihová, ʻoku tau fakahāhā ai ʻetau holi moʻoni ke tauhi kiate ia. ʻOku tau toe palōmesi ai kia Sihova te tau ʻaʻeva ʻi heʻene ngaahi foungá ʻo “hokohoko ʻaho pe”—ʻio, ʻo taʻengata. (Sāme 61:5, 8) ʻOku anga-fēfē leva ʻetau moʻui ʻo fakatatau ki he palōmesi ko iá? ʻOku anga-fēfē ʻetau fakahāhā ʻi he ʻaho taki taha ʻetau ʻofa ʻaufuatō kia Sihová?

ʻOku fakahaaʻi mahino ʻe he Folofola ʻa e ʻOtuá ʻa e fatongia ʻoku ʻamanekina mai ʻe Sihova ke tau fakahokó. (Teu. 10:12, 13) ʻOku fakahokohoko ʻa e niʻihi ʻi he puha ʻoku fakakaveinga ko e  “Fatongia Kuo ʻOmai ʻe he ʻOtuá,” ʻi he peesi 22. Ko e fatongia kotoa ko ení kuo ʻomai ʻe he ʻOtuá pea ko ia ai ʻoku mahuʻinga. ʻOku anga-fēfē ʻetau fili ʻa e fatongia ke muʻomuʻá ʻi he taimi ʻoku fiemaʻu ai ʻa ʻetau tokangá ʻi he taimi tatau ki he fatongia ʻe ua pe lahi ange?

ʻOku tau fakamuʻomuʻa ʻa ʻetau ngāue toputapú, ʻa ia ʻoku kau ai ʻa e ako Tohi Tapú, lotu, ngaahi fakataha faka-Kalisitiané mo e ngāue fakafaifekaú. (Mt. 6:33; Sione 4:34; 1 Pita 2:9) Neongo ia, ʻoku ʻikai lava ke fakahoko ʻaho kakato ʻa ʻetau ngāue fakalaumālié. Ko e ngāué, akó mo e fatongia fakaʻapi lahi ʻoku fiemaʻu ke fakakau mo ia ki ai. Naʻa mo ia, ʻoku tau fai ʻetau lelei tahá ke fokotuʻutuʻu ʻa e ngāue fakamāmaní mo e ngāue kehé ʻi ha founga heʻikai te nau fakahohaʻasi ai ʻa ʻetau ngāue toputapú, hangē ko hono maʻu ʻo e fakataha faka-Kalisitiané. Ko e fakatātaá, ʻi he palani ki he mālōlō ʻeveʻevá, ʻoku tau fakapapauʻi heʻikai te tau liʻaki ʻa e ʻaʻahi ʻa e ʻovasia sēketí, ko ha ʻaho ʻasemipilī makehe, ko ha ʻasemipilī fakasēketi, pe ko ha fakataha-lahi fakavahe. ʻI he taimi ʻe niʻihi, te tau malava nai ai ke fakatahatahaʻi ʻa e niʻihi ʻo hotau fatongiá. Hangē ko ení, ʻe lava ke tau ʻai ʻa hono fakamaʻa ʻo e Fale Fakatahaʻangá ko ha ngāue fakafāmili ia pe ngāueʻaki ʻa e taimi kai hoʻatā ʻi he ngāué pe ʻi he ʻapiakó ke fai ai ha fakamoʻoni ki he kaungāngāué pe ko e kaungāakó. Ko e moʻoni, ʻi he taimi pē ʻoku fiemaʻu ai ke fai ha fili ʻi heʻetau moʻuí—hangē ko hono kumi ha ngāue, fili ʻa e akó, pe ko hono fili ʻo e kaungāmeʻá—ʻoku tau lotu ke ʻai ke tākiekina ʻa ʻetau filí ʻe he meʻa muʻomuʻa taha ʻi heʻetau moʻuí—ko e lotu kia Sihova, ko ʻetau Tamai ʻofá.—Koh. 12:13.

Fakaʻatuʻi ki he Niʻihi Kehé

ʻOku fiemaʻu mai ʻe Sihova ke tau fakahāhā ʻa e tokanga ki he niʻihi kehé pea failelei kia kinautolu. Ko Sētane, ʻi he tafaʻaki ʻe tahá, ʻokú ne pouaki ʻa e siokitá. ʻOku fonu ʻa hono māmaní ʻi he kakai ʻoku nau “ʻofa kiate kinautolu pe” pea “ʻofa ki he malie” pea pehē ki he faʻahinga ʻoku nau ‘to ʻi he kakanó.’ (2 Tim. 3:1-5; Kal. 6:8) ʻOku ʻikai loko fakakaukau ʻa e tokolahi fekauʻaki mo e kaunga ʻo ʻenau tōʻongá ki he niʻihi kehé. Ko e “ngaahi ngaue ʻa Kakano” ʻoku hā mahino ia ʻi he feituʻu kotoa pē.—Kal. 5:19-21.

He kehe moʻoni ē ko e fakakaukau ʻa e faʻahinga ʻa ia ʻi hono ueʻi ʻe he laumālie māʻoniʻoni ʻo Sihová, ʻoku nau fakahāhā ʻa e ʻofa, anga-lelei, mo e lelei ʻi heʻenau fakafeangai ki he niʻihi kehé! (Kal. 5:22) ʻOku tala mai ʻe he Folofola ʻa e ʻOtuá ke tau tokangataha ki he ngaahi fiemaʻu ʻa e niʻihi kehé ʻo muʻomuʻa ia ʻi haʻatautolú. Ko ia ai, ʻoku tau fai e ngaahi meʻa ʻoku hā ai ʻetau mahuʻingaʻia ʻi he niʻihi kehé, neongo ʻoku tau tokanga ke ʻoua ʻe kaunoa ʻi he meʻa fakafoʻituituí. (1 Kol. 10:24, 33; Fili. 2:3, 4; 1 Pita 4:15) ʻOku tau fakaʻatuʻi tautefito ki he kaungātuí. Neongo ia, ʻoku tau toe feinga ke tokoni lahi ki he kau taʻetuí. (Kal. 6:10) ʻE lava ke ke kumi ki ha faingamālie he ʻahó ni ke fakahāhā ai ʻa e anga-lelei ki ha taha ʻokú ke fetaulaki mo ia?—Sio ki he puha  “Fakahāhā ʻa e Fakaʻatuʻi kia Kinautolu,” ʻi he peesi 23.

Ko hono fakahāhā ʻo e fakaʻatuʻí ʻoku ʻikai fakangatangata pē ia ki ha taimi makehe pe tuʻunga pau. (Kal. 6:2; Ef. 5:2; 1 Tes. 4:9, 10) ʻI hono kehé, ʻoku tau feinga he ʻaho kotoa pē ke lāuʻilo ki he tuʻunga ʻo e niʻihi kehé pea tali lelei ki ha fiemaʻu, neongo heʻikai nai faingamālie kia kitautolu ʻa e fai peheé. ʻOku tau loto ke nima-homo ʻi ha meʻa pē ʻoku tau tuku atu—ʻa hotau taimí, koloa fakamatelié, taukeí pea mo e potó. ʻOku tau maʻu ʻa e fakapapau ʻa Sihova ʻi he taimi ʻoku tau foaki ai ki he niʻihi kehé, te ne foaki kia kitautolu.—Pal. 11:25; Luke 6:38.

Ngāue Toputapu “ʻAho mo e Po”

ʻOku malava moʻoni ke fai ʻa e ngāue toputapu kia Sihová ʻi he “ʻaho mo e po”? ʻIo, ʻi he ʻi ai maʻu pē mo tōtōivi ʻi he tafaʻaki kotoa ʻo ʻetau lotú. (Ng. 20:31) ʻE lava ke tau fakafonuʻaki ʻetau moʻuí ʻa e ngāue toputapu ʻaki hono lau mo fakalaulauloto ki he Folofola ʻa e ʻOtuá ʻi he ʻaho kotoa pē, ʻaki ʻa e lotu taʻetuku, ʻaki ʻa e feinga mālohi ke ʻi he fakataha kotoa pē, pea ʻi he ngāueʻaki ʻa e faingamālie kotoa pē ke fai ai ha fakamoʻoni.—Sāme 1:2; Luke 2:37; Ng. 4:20; 1 Tes. 3:10; 5:17.

ʻOku tau fai fakafoʻituitui ʻa e ngāue toputapu pehē kia Sihova? Kapau ko ia, ko ʻetau holi ke fakahōifuaʻi ia pea ʻoatu ha tali ki he tukuakiʻi ʻoku fai ʻe Sētané ʻe tapua atu ia ʻi he tafaʻaki kotoa pē ʻo ʻetau moʻui fakaʻahó. ʻOku tau feinga lahi ke ʻai ke ongoongo-lelei ʻa Sihova ʻi he meʻa kotoa pē ʻoku tau faí pea ʻi ha tuʻunga pē ʻoku tau ʻi ai. ʻOku tau fakaʻatā ʻene tefitoʻi moʻoní ke ne puleʻi ʻetau leá mo e ʻulungaangá pea ke ne tataki kitautolu ʻi he fili kotoa pē ʻoku tau faí. ʻOku tau fakahaaʻi ʻetau houngaʻia ki heʻene tokanga ʻofá mo e poupoú ʻaki ʻetau falala kakato kiate ia pea ngāueʻaki ʻa e mālohi ʻoku tau maʻú ʻi heʻene ngāué. Pea ʻoku tau tali lelei ʻene faleʻí mo e akonakí ʻi he taimi ʻoku tau tōnounou ai mei heʻene ngaahi tuʻungá koeʻuhi ko ʻetau taʻehaohaoá.—Sāme 32:5; 119:97; Pal. 3:25, 26; Kol. 3:17; Hep. 6:11, 12.

Tau hokohoko atu ke moʻui ʻi he ʻaho taki taha ke ongoongo-lelei ai ʻa e ʻOtuá. ʻI he fai peheé, te tau maʻu ai ʻa e fakaivifoʻou ki hotau laumālié pea te tau maʻu ai ʻa e tokanga ʻofa ʻa ʻetau Tamai fakahēvaní ʻo taʻengata.—Mt. 11:29; Fkh. 7:16, 17.

[Puha/​Fakatātā ʻi he peesi 22]

 Fatongia Kuo ʻOmai ʻe he ʻOtuá

• Lotu maʻu pē.—Loma 12:12.

• Lau mo ako ʻa e Tohi Tapú, pea ngāueʻaki fakafoʻituitui.—Sāme 1:2; 1 Tim. 4:15.

• Lotu kia Sihova ʻi he fakatahaʻangá.—Sāme 35:18; Hep. 10:24, 25.

• Tokonaki fakamatelie, fakalaumālie mo fakaeongo ki he mēmipa ʻo hotau fāmilí.—1 Tim. 5:8.

• Malangaʻi ʻa e ongoongo lelei ʻo e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá mo ngaohi ākonga.—Mt. 24:14; 28:19, 20.

• Tokanga ki heʻetau moʻui lelei fakaesinó, fakalaumālié mo fakaeongó, ʻa ia ʻoku kau ai ʻa e fokotuʻutuʻu ki he fakafiefia lelei.—Mk. 6:31; 2 Kol. 7:1; 1 Tim. 4:8, 16.

• Tokanga ki he ngaahi fatongia ʻi he fakatahaʻangá.—Ng. 20:28; 1 Tim. 3:1.

• Tokanga ki he fōtunga ʻo hotau ʻapí mo e Fale Fakatahaʻangá.—1 Kol. 10:32.

[Puha/​Fakatātā ʻi he peesi 23]

 Fakahāhā ʻa e Fakaʻatuʻi kia Kinautolu

• Tokoua pe tuofefine taʻumotuʻa.—Liv. 19:32.

• Tokotaha ʻoku faingataʻaʻia ʻi ha puke fakaesino pe fakaeongo.—Pal. 14:21.

• Ko ha mēmipa ʻi he fakatahaʻangá ʻokú ne fiemaʻu fakavavevave ha meʻa ʻoku lava ke ke foaki.—Loma 12:13.

• Ko ha mēmipa ʻi ho fāmilí tonu.—1 Tim. 5:4, 8.

• Ko ha kaungātui kuo mate ʻa hono malí.—1 Tim. 5:9.

• Ko ha mātuʻa ngāue mālohi ʻi hoʻo fakatahaʻangá.—1 Tes. 5:12, 13; 1 Tim. 5:17.