Skip to content

Skip to table of contents

ʻOku Totonu Ke Ke Tauhi ʻa e Sāpate Fakauiké?

ʻOku Totonu Ke Ke Tauhi ʻa e Sāpate Fakauiké?

ʻOku Totonu Ke Ke Tauhi ʻa e Sāpate Fakauiké?

ʻI HE konga ki mui ʻo e taʻu 1980 tupú, naʻe ʻākoloʻi ai ʻe ha kiʻi kulupu ʻo e kau lotu Metotisí ʻa Suva, ko e kolomuʻa ʻo Fisí. Ko e kakai tangata, kakai fefine, mo e fānau—naʻa nau ʻosi teunga maau ki he lotú—ne nau ngāueʻaki ha taʻofiʻanga ʻe 70 ʻi he ngaahi halá. Naʻa nau tāpuni ʻa e ngaahi pisinisí kotoa pea pehē ki he fepunaʻaki fakalotofonuá mo fakavahaʻapuleʻangá. Ko e hā naʻá ne fakatupunga ʻa e tōʻonga ko iá? Ko hano kounaʻi ke toe foki ʻa e fonuá ʻo fakamamafaʻi ʻa hono tauhi ʻo e Sāpaté.

ʻI ʻIsileli, ko e fale fungavaka lalahi kotoa pē kuo langa talu mei he taʻu 2001 naʻe pau ke ʻi ai ʻo ʻikai siʻi hifo ʻi he lifi ʻe taha ʻa ia ʻoku tuʻu ʻotomētiki pē ʻi he fungavaka taki taha. Ko e hā hono taumuʻá? Koeʻuhi ko e kau Siu tui mālohí, ʻa ia naʻa nau tauhi ʻa e Sāpaté mei he efiafi Falaité ki he efiafi Tokonakí, naʻe ʻikai fiemaʻu ke nau fai ʻa e “ngāue” ko hono lomiʻi ʻa e meʻa lomi ʻo ha lifi.

ʻI Tonga, ko ha puleʻanga ʻi he Pasifiki Sauté, ʻoku tapui ai ʻa e ngāue kotoa ʻi he Sāpaté. ʻOku ʻikai ngofua ke tō ai ha vakapuna, pea ʻoku ʻikai fakaʻatā ke tau ki ai ha vaka. Ko ha aleapau pē naʻe fakamoʻoni hingoa ki ai ʻi he ʻaho ko iá ʻoku ʻikai vakai ki ai ʻoku fakalao. Ko e konisitūtone ʻo Tongá ʻoku fiemaʻu ai ke “tauhi ke māʻoniʻoni” ʻa e Sāpaté ʻe he tokotaha kotoa, ʻo tatau ai pē pe ko e hā ʻene tui fakalotú. Ko e hā hono ʻuhingá? Ke fakapapauʻi ʻa hono tauhi ʻo e Sāpaté ʻe he fonuá kotoa.

Hangē ko ia ʻoku fakahaaʻi ʻi he ongo fakatātā ko iá, ʻoku ongoʻi ʻe he kakai tokolahi ʻoku fiemaʻu kinautolu ʻe he ʻOtuá ke nau tauhi ha ʻaho Sāpate fakauike. Ko hono moʻoní, ʻoku pehē ʻe he niʻihi ko e tauhi Sāpaté ʻoku mahuʻinga ʻaupito, ʻi heʻenau tui ʻoku kau ki ai ʻa hotau fakahaofi taʻengatá. ʻOku ongoʻi ʻe he niʻihi ko e fekau mahuʻinga taha mei he ʻOtuá ke tauhi ʻa e Sāpaté. Ko e hā ʻa e Sāpate? Pea ʻoku ekinaki ʻi he Tohi Tapú ki he kau Kalisitiané ke nau tauhi ha ʻaho Sāpate ʻi he uike taki taha?

Ko e Hā ʻa e Sāpate?

Ko e foʻi lea faka-Tonga ko e “Sāpaté” ʻoku haʻu ia mei he foʻi lea faka-Hepelū ko hono ʻuhingá ko e “mālōlō, ngata, tuku.” Neongo ko e fakamatala ʻi he Senesí ʻoku pehē ai ʻi he ʻaho hono fitú naʻe mālōlō ai ʻa e ʻOtua ko Sihová mei heʻene ngaahi ngāue fakaefakatupú, naʻe toki fakahinohino ʻi he taimi ʻo Mōsesé ki he kakai ʻa e ʻOtuá ke nau tauhi ha ʻaho ʻo e mālōlō houa ʻe 24, pe Sāpate. (Senesi 2:2) Hili e mavahe ʻa e kau ʻIsilelí mei ʻIsipite ʻi he 1513 K.M., naʻe tokonaki fakaemana ai ʻe Sihova ha mana maʻanautolu ʻi he toafá. ʻI he fekauʻaki mo hono tānaki ʻo e mana ko ení, naʻe fakahinohino kia kinautolu: “Ko e ʻaho ʻe ono te mou tufi ia; ka ʻi hono ʻaho fitu, ʻa ia ko e Sapate, ʻe ʻikai ʻi ai.” (Ekisoto 16:26) ʻOku tala mai leva “naʻe nofo ai ʻa e kakai ʻi he ʻaho Sapate,” mei he tō ʻa e laʻā ʻi he Falaité ki he tō ʻa e laʻā ʻi he efiafi Tokonakí.—Ekisoto 16:30.

ʻI ha taimi nounou mei hono fai ʻa e fakahinohino ko iá, naʻe tokonaki mai ai ʻe Sihova ha lao fekauʻaki mo e tauhi Sāpaté, ʻo fakakau ia ʻi he Fekau ʻe Hongofulu naʻe ʻoange kia Mōsesé. (Ekisoto 19:1) Ko hono fā ʻo e ngaahi fekau ko iá naʻe pehē ai, ʻi hano konga: “Manatu ʻa e ʻaho Sapate ke tauhi ia ke tapu. Ko e ʻaho ʻe ono te ke ngāue, ʻo fai ai ho ngaahi [ngafa] kehekehe; ka ko hono ʻaho fitu ko e Sapate ia ʻa Sihova ko ho ʻOtua.” (Ekisoto 20:8-10) Ko ia naʻe hoko ai ʻa e tauhi Sāpaté ko ha konga tefito ia ʻo e moʻui ʻa e kau ʻIsilelí.—Teutalonome 5:12.

Naʻe Tauhi ʻe Sīsū ha Sāpate Fakauike?

ʻIo, naʻe tauhi ʻe Sīsū ʻa e Sāpaté. ʻOku tala mai fekauʻaki mo ia: “ʻI he hokosia leva ʻa e fakakakato ʻo e taimi, naʻe fekau atu ʻe he ʻOtua hono ʻAlo oʻona, ʻa ia ne tupu mei ha fefine, mo tupu ko e moʻulaloa ki he Lao.” (Kaletia 4:4) Naʻe ʻaloʻi mai ʻa Sīsū ko ha ʻIsileli pea ʻi he tuʻunga ko iá naʻá ne ʻi he malumalu ai ʻo e Laó, pea naʻe kau ai ʻa e lao ʻo e Sāpaté. Naʻe toki toʻo ʻa e fuakava Lao ko iá ʻi he hili e pekia ʻa Sīsuú. (Kolose 2:13, 14) Ko hono ʻiloʻi ʻa e taimi naʻe hoko ai eni ʻi he tukuʻau mai ʻa e taimí ʻoku tokoniʻi ai kitautolu ke tau mahinoʻi ʻa e vakai ʻa e ʻOtuá ki he meʻá ni.—Sio ki he saati ʻi he  peesi 15.

Ko e moʻoni, naʻe pehē ʻe Sīsū: “ʻOua te mou mahalo kuo u haʻu ke tamateʻi ʻa e Lao, pe ko e Tohi Palofita: naʻe ʻikai te u haʻu ke tamateʻi, ka ke fakakakato.” (Mātiu 5:17) Ka ko e hā hono ʻuhinga ʻo e kupuʻi lea “ke fakakakato”? Ke fakatātaaʻi: ʻOku fakakakato ʻe ha tokotaha langa ha aleapau ke langa ke ʻosi ha fale, ʻo ʻikai ʻi hono hae ʻa e tohi aleapaú, ka ʻi hono fakaʻosi ʻo e langá. Kae kehe, ʻi heʻene ʻosi pē ʻa e ngāué ʻo fiemālie ai ʻa e tokotaha ʻoku ʻaʻaná, ʻoku fakakakato ai ʻa e aleapaú pea ʻoku ʻikai kei moʻua ki ai ʻa e tokotaha langá. ʻI he founga meimei tatau, naʻe ʻikai ke maumauʻi, pe hae ʻe Sīsū ʻa e laó; ʻi hono kehé, naʻá ne fakakakato ia ʻaki ʻene tauhi haohaoa. ʻI hono fakakakató pē, ko e “aleapau” Laó naʻe ʻikai kei haʻisia ki ai ʻa e kakai ʻa e ʻOtuá.

Ko ha Fiemaʻu Faka-Kalisitiane?

Koeʻuhi naʻe fakakakato ʻe Kalaisi ʻa e Laó, ʻoku kei moʻua ʻa e kau Kalisitiané ke tauhi ha Sāpate fakauike? ʻI hono fakamānavaʻí, ʻoku tali ai ʻe he ʻapositolo ko Paulá: “Ko ia ke ʻoua naʻa ai ha taha te ne angaʻi kimoutolu ʻi ha kai pe ha inu, pe ʻi ha meʻa hange ko ha katoanga, pe ha fakamahinafoʻou, pe ha sapate: he ko e ngaahi meʻa ko ia ko ha ʻata pe ʻo ha ngaahi meʻa ka hoko, ka ko e sino ʻo e ngaahi meʻa ko ia ʻoku tefito kia Kalaisi.”—Kolose 2:16, 17.

Ko e ngaahi lea fakamānavaʻi ko iá ʻoku ʻomai ai ha liliu fakaʻaufuli ʻi he ngaahi fiemaʻu ʻa e ʻOtuá ki heʻene kau sevānití. Ko e hā naʻe liliu aí? Koeʻuhi ko e kau Kalisitiané ʻoku nau ʻi he malumalu ʻo ha lao foʻou, ko e “lao ʻa Kalaisi.” (Kaletia 6:2) Ko e fuakava Lao ki muʻa naʻe ʻomai fakafou ʻia Mōsese ki ʻIsilelí naʻe ngata ia ʻi he taimi naʻe fakakakato ai ʻi he pekia ʻa Sīsuú. (Loma 10:4; Efeso 2:15) Naʻe toe ngata ai ʻa e fekau fekauʻaki mo hono tauhi ʻo e Sāpaté? ʻIo. Hili ʻa e pehē “kuo fakaʻataʻatā kitautolu meia Lao,” naʻe hoko atu ʻa Paula ʻo lave ki he taha ʻo e Fekau ʻe Hongofulú. (Loma 7:6, 7) Ko ia ko e Fekau ʻe Hongofulú—ʻo kau ai ʻa e lao Sāpaté—ko e konga ia ʻo e Lao naʻe ngatá. Ko ia ai, ko e kau lotu ʻa e ʻOtuá, ʻoku ʻikai kei fiemaʻu ke nau tauhi ha Sāpate fakauike.

Ko e liliu mei he founga lotu ʻa e kau ʻIsilelí ki he founga lotu faka-Kalisitiané ʻoku lava ke fakatātaaʻi ia ʻo peheni: ʻE liliu nai ʻe ha puleʻanga ʻa ʻene konisitūtoné. ʻI hono fokotuʻu fakalao pē ʻa e konisitūtone foʻoú, ʻoku ʻikai leva kei fiemaʻu ke talangofua ʻa e kakaí ki he konisitūtone motuʻá. Neongo ko e niʻihi ʻo e ngaahi lao ʻi he konisitūtone foʻoú ʻoku tatau nai ia mo e lao ʻi he konisitūtone motuʻá, ʻe kehe nai ʻa e lao ʻe niʻihi. Ko ia ʻe fiemaʻu ki ha taha ke ne ako fakalelei ʻa e konisitūtone foʻoú ke sio ai ki he ngaahi lao ʻoku lolotonga ngāueʻakí. ʻIkai ko ia pē, ko ha tangataʻifonua mateaki te ne loto ke ʻiloʻi ʻa e taimi naʻe kamata ngāue ai ʻa e konisitūtone foʻoú.

ʻI he founga tatau, naʻe tokonaki mai ʻe he ʻOtua ko Sihová ha lao ʻe 600 tupu, ʻo kau ai ʻa e lao tefito ʻe 10, ki he puleʻanga ʻIsilelí. Naʻe kau heni ʻa e ngaahi lao fekauʻaki mo e ʻulungaanga tāú, ngaahi feilaulaú, meʻa fekauʻaki mo e moʻui leleí, mo e tauhi Sāpaté. Kae kehe, naʻe pehē ʻe Sīsū ko hono kau muimui paní ʻe faʻuʻaki kinautolu ha “Puleʻanga” foʻou. (Mātiu 21:43) Mei he 33 T.S. ʻo faai mai ai, ko e puleʻanga ko ení naʻe ʻi ai hono “konisitūtone” foʻou, naʻe makatuʻunga ʻi he lao tefito ʻe ua—ko e ʻofa ki he ʻOtuá mo e ʻofa ki he kaungāʻapí. (Mātiu 22:36-40) Neongo ko e “lao ʻa Kalaisi” ʻoku kau ai ʻa e ngaahi fakahinohino meimei tatau mo ia ʻi he Lao naʻe ʻoange ki ʻIsilelí, ʻoku ʻikai totonu ke tau ʻohovale ʻi he kehe ʻaupito ʻa e lao ʻe niʻihi pea ʻikai kei fiemaʻu ʻa e lao ʻe niʻihi. Ko e lao naʻe fiemaʻu ai ke tauhi ha Sāpate fakauiké ko e taha ia ʻo e ngaahi lao ko ia ʻoku ʻikai kei fai ha moʻua ki ai.

Kuo Liliu ʻe he ʻOtuá ʻa ʻEne Ngaahi Tuʻungá?

Ko e liliu ko eni mei he Lao ʻa Mōsesé ki he lao ʻa Kalaisí ʻoku ʻuhinga ai iá kuo liliu ʻe he ʻOtuá ʻa ʻene ngaahi tuʻungá? ʻIkai. Hangē pē ko hono feʻunuʻaki ʻe ha mātuʻa ʻa e ngaahi tuʻutuʻuni ʻokú ne fai ki heʻene fānaú, ʻi he fakakaukauʻi ʻa honau taʻú mo honau tuʻungá, kuo feʻunuʻaki ʻe Sihova ʻa e ngaahi lao ʻoku fiemaʻu ke talangofua ki ai ʻa hono kakaí. ʻOku fakamatala ʻe he ʻapositolo ko Paulá ʻa e meʻa ko iá ʻo peheni: “Ka ʻi he teʻeki ke hoko mai ʻa e tui, naʻe tauhi pilisone kitaua ʻi he pule ʻa Lao, ʻo loki ki he tui naʻe ene ke fakaʻilo mei he taʻehamai. Pea ta ko e Lao ko hota fakaleʻo maʻa Kalaisi, kae fakatonuhia kitaua mei he tui. Ka ʻi he hoko mai ko eni ʻa e tui, pea ʻoku ʻikai te ta kei fáiekina ki ha fakaleʻo.”—Kaletia 3:23-25.

ʻOku anga-fēfē hono ngāueʻaki ʻa e fakaʻuhinga ʻa Paulá ki he Sāpaté? Fakakaukau angé ki he fakatātā ko ení: Lolotonga ʻa e ʻi he ʻapiakó, ʻe fiemaʻu nai ai ha tokotaha ako ke ne ako ha lēsoni pau, hangē ko e ngāue fakatufungá, ʻi ha ʻaho pau ʻi he uike taki taha. Kae kehe, ʻi heʻene hū ki ha ngāué, ʻe fiemaʻu nai ai ke ne ngāueʻaki ʻa e ngaahi pōtoʻi naʻá ne akó, ʻo ʻikai ʻi he ʻaho pē ko ia ʻe tahá, ka ʻi he ʻaho kotoa pē ʻo e uiké. ʻI he founga meimei tatau, lolotonga ʻa e ʻi he malumalu ʻo e Laó, naʻe fiemaʻu ai ke vaheʻi ʻe he kau ʻIsilelí ʻa e ʻaho ʻe taha ʻi he uike kotoa pē ke mālōlō ai mo lotu. Ko e kau Kalisitiané, ʻi he tafaʻaki ʻe tahá, ʻoku fiemaʻu ia ke nau lotu ki he ʻOtuá, ʻo ʻikai ʻi he ʻaho pē ʻe taha ʻi he uike, ka ʻi he ʻaho kotoa pē.

ʻOku hala leva ke vaheʻi ʻa e ʻaho ʻe taha ʻi he uike kotoa pē ke mālōlō mo lotu ai? ʻIkai. ʻOku tuku mai ʻe he Folofola ʻa e ʻOtuá ha fili pehē ki he tokotaha taki taha, ʻi he pehē ai: “Ko Meʻa ʻoku mamafa kiate ia ha ʻaho ʻe taha ʻi he ʻaho ʻe taha: ka ko Meʻa ʻoku tatau kiate ia ʻa e ʻaho kotoa pe. ʻE, ke taki taha ʻai ke pau ʻene fakakaukau aʻana.” (Loma 14:5) Lolotonga ʻe fili nai ʻa e niʻihi ke vakai ki he ʻaho ʻe tahá ʻoku māʻoniʻoni ange ia ʻi he ngaahi ʻaho kehé, ʻoku fakahaaʻi mahino ʻe he Tohi Tapú ko e ʻOtuá ʻoku ʻikai te ne ʻamanekina ʻa e kau Kalisitiané ke nau tauhi ha Sāpate fakauike.

[Fakamatala ʻi he peesi 12]

“Ko e ʻaho ʻe ono te mou tufi ia; ka ʻi hono ʻaho fitu, ʻa ia ko e Sapate, ʻe ʻikai ʻi ai.”—EKISOTO 16:26

[Fakamatala ʻi he peesi 14]

“Ko e Lao ko hota fakaleʻo maʻa Kalaisi, kae fakatonuhia kitaua mei he tui. Ka ʻi he hoko mai ko eni ʻa e tui, pea ʻoku ʻikai te ta kei fáiekina ki ha fakaleʻo.”—KALETIA 3:24, 25

[Puha/Saati ʻi he peesi 13]

Laine Vaheʻi ʻAho Fakavahaʻapuleʻangá mo e Sāpaté

Ko e laine vaheʻi ʻaho fakavahaʻapuleʻangá ʻoku ʻomai ai ha palopalema ki he faʻahinga ʻoku nau tui kuo pau ke nau tauhi ha Sāpate fakauike ʻi he ʻaho tatau ʻi he feituʻu kotoa pē. Ko e laine vaheʻi ʻahó ko ha laine pē ia ʻoku fai e sioloto atu ki ai ʻoku lele hono konga lahi tahá ʻo fou ʻi he ʻŌseni Pasifikí mei he pole ko ē ki he pole ko ē. Ko e ngaahi fonua ʻi he fakahihifo ʻo e laine vaheʻi ʻahó ʻoku nau vave ange ʻaki ʻa e ʻaho ʻe taha ʻi he ngaahi fonua ʻi he hahaké.

Ko e fakatātaá, ʻi he taimi ʻoku Sāpate ai ʻi Fisi mo Tongá, ʻoku Tokonaki ia ʻi Haʻamoa mo Niuē. Ko ia kapau ʻoku ʻi ai ha tokotaha ʻoku tauhi Sāpate ʻi Fisi ʻi he Tokonakí, ko e kau mēmipa ʻo ʻene lotú ʻi Haʻamoá, ʻa ia ʻoku kilomita pē ʻe 1,145 ʻa hono mamaʻó, te nau ngāue kinautolu koeʻuhí he ʻoku Falaite ia ai.

Ko e Siasi ʻAho Fitu ʻi Tongá ʻoku nau tauhi ʻenau Sāpaté ʻi he ʻaho Sāpaté, ʻi he fakaʻuhinga ʻi he fai peheé, ʻoku nau tauhi ai ʻa e Sāpaté ʻi he taimi tatau mo honau kau mēmipa ʻi Haʻamoá, ʻoku mamaʻo ʻaki pē ʻa e kilomita ʻe 850 tupu. Kae kehe, ʻi he taimi tatau, ko e kau ʻAho Fitu ʻoku meimei kilomita ʻe 800 ʻa hono mamaʻó ʻi Fisí ʻoku ʻikai te nau mālōlō kinautolu koeʻuhí ʻoku Sāpate ia ai, pea ʻoku nau tauhi Sāpate kinautolu ʻi he Tokonakí!

[Fakatātā]

(Sio ki he tohi ki he fakamatala kakato)

\

\

\

\ HAʻAMOA

\

— ― ― ― ― ― ― ―

FISI \

Sāpate \ Tokanaki

\

\

TONGA \

\

\

\

[Saati ʻi he peesi 15]

 (Sio ki he tohi ki he fakamatala kakato)

Moʻoniʻi Meʻa ke Manatuʻi Fekauʻaki mo e Sāpaté:

Neongo ʻoku lau nai ha veesi Tohi Tapu fekauʻaki mo e fiemaʻu ke tauhi ha Sāpate fakauike, ʻoku fiemaʻu ke tau fakapapauʻi ʻa e taimi naʻe fai ai ʻa e ngaahi leá ni.

4026 K.M. KI MUʻA ʻI HE TAIMI ʻO MŌSESÉ

FAKATUPU ʻO ʻĀTAMÁ Ko e lao fekauʻaki mo e Sāpaté

naʻe ʻikai ʻomai ia ki muʻa ʻi he

taimi ʻo Mōsese mo e kau ʻIsilelí.

​—Teutalonome 5:1-3, 12-14.

1513 K.M. LAO ʻA E ʻOTUÁ KI ʻISILELÍ

ʻOANGE ʻA E LAÓ KI ʻISILELI Ko e lao fekauʻaki mo e Sāpaté naʻe ʻikai

foaki ia ki he ngaahi puleʻanga kehé.

(Sāme 147:19, 20) Naʻe ʻoange ia ko ha

“fakaʻilonga” ʻi he vahaʻa ʻo Sihova mo e

fānau ʻa ʻIsilelí.​—Ekisoto 31:16, 17.

Ko e ʻaho Sāpate fakauiké ko e taha pē ia

ʻi he ngaahi ʻaho sāpate lahi naʻe fekauʻi

ʻa e kau ʻIsilelí ke nau tauhí.​—Livitiko

16:29-31; 23:4-8; 25:4, 11; Nomipa 28:26.

33 T.S. LAO ʻA E KALAISÍ

NGATA ʻA E LAO NAʻE ʻOANGE KI ʻISILELÍ ʻI hono fakapapauʻi ʻa e meʻa ʻoku fie-

maʻu ʻe he ʻOtuá mei he kau Kalisitiané,

ʻi he 49 T.S., naʻe ʻikai lave ai ʻa e kau

ʻapositoló mo e kau mātuʻa ʻi Selusalemá

ki ha fiemaʻu ke tauhi ha Sāpate fakauike.

​—Ngāue 15:28, 29.

Naʻe hohaʻa ʻa e ʻapositolo ko Paulá

fekauʻaki mo e kau Kalisitiane naʻa

nau fakamamafaʻi ʻa hono tauhi ʻo e

ngaahi ʻaho makehé.​—Kaletia 4:9-11.

2010 T.S.

[Fakatātā ʻi he peesi 11]

Fakamatala ʻi he ngaahi nusipepá ʻa e taʻofiʻanga naʻe fokotuʻu ʻe he kulupu ʻo e kau Metotisí ʻo kounaʻi ai ke toe foki ʻa Fisi ʻo fakamamafaʻi ʻa hono tauhi ʻo e Sāpaté

[Credit Line]

Courtesy of the Fiji Times