Skip to content

Skip to table of contents

Fekauʻaki mo e Lotu Moʻoní

Fekauʻaki mo e Lotu Moʻoní

Meʻa ʻOku Tau Ako Meia Sīsū

Fekauʻaki mo e Lotu Moʻoní

ʻOku hōifua ʻa e ʻOtuá ki he lotu kotoa pē?

▪ Naʻe ongoʻi fakaʻofaʻia ʻa Sīsū ʻi he kakai naʻe kākaaʻi ʻe he lotu loí. Naʻá ne fakatokanga fekauʻaki mo e “kau palofita loi, ʻa e faʻahinga ʻoku haʻu . . . ʻoku nau kofu hange ha sipi, ka ʻi loto ko e fanga ulofi fekai kinautolu.” (Mātiu 7:15) Kuó ke fakatokangaʻi ʻoku ngāueʻaki ʻe he kakai ʻe niʻihi ʻa e lotú ke fai ai ʻa e ngaahi meʻa ʻoku koví?

Naʻe pehē ʻe Sīsū ʻi he lotu ki he ʻOtuá: “Ko e folofola aʻau ko e moʻoni ia.” (Sione 17:17) Ko ia ʻoku ʻikai hōifua ʻa e ʻOtuá ki he lotu ʻoku fepaki mo e moʻoni ʻo e Tohi Tapú. Ko ia ai, ki he kau mālualoi fakalotu ʻe niʻihi, naʻe ngāueʻaki ki ai ʻe Sīsū ʻa e folofola ʻa e ʻOtuá ʻoku pehē: “Ko e kula noa ʻenau lotu mai; ʻoku nau ako ʻaki ha ngāhi tokateline ʻa ia ko e ngāhi tuʻutuʻuni pe ʻa e tangata.”—Mātiu 15:9.

ʻOku ʻi ai ha lotu moʻoni?

▪ ʻI he fetaulaki ʻa Sīsū mo ha fefine ʻi Samēlia ʻa ia naʻe kākaaʻi ʻe he lotu loí, naʻá ne pehē ange kiate ia: “ʻOku mou lotu ki he meʻa ʻoku ʻikai te mou ʻilo ki ai . . . ko e kakai ʻoku lotu moʻoni te nau fai ʻi laumālie mo fai ʻi moʻoni ʻe nau lotu ki he Tamai: he ko e Tamai foki ʻoku ne kumi ʻa e faʻahinga ko ia, ʻakinautolu ʻoku matuaki lotu kiate ia.” (Sione 4:22, 23) ʻOku hā mahino, ʻoku lava ke maʻu ʻa e lotu moʻoní.

Naʻe pehē ʻe Sīsū: “[ʻOku] ʻikai te u momoʻi fai ha meʻa ʻiate au; kae hange tofu pē hoku ako ʻe he Tamai, ʻoku pehē ʻeku tala ʻa e ngaahi meʻa ko eni.” Ko ia naʻe ʻiloʻi ʻe Sīsū ko e lotu naʻá ne akoʻí ʻa e lotu moʻoni pē tahá. (Sione 8:28) Ko ia ai, naʻá ne pehē: “Ko au pe ko e Hala, pea mo e Moʻoni mo e Moʻui: ʻoku ʻikai haʻu ha taha ki he Tamai ka ʻi heʻene fou ʻiate au.” (Sione 14:6) Koeʻuhi ko e kau lotu moʻoní ʻoku nau fāʻūtaha ʻi he founga ʻe taha ʻo e fakaofiofi ki he Tamaí, kuo pau ke nau fāʻūtaha ʻi he lotu moʻoni ʻe taha.

ʻE lava fēfē ke ke ʻiloʻi ʻa e kau lotu moʻoní?

▪ Ko e Kalisitiané ko ha tokotaha ia ʻoku muimui ʻia Sīsū Kalaisi. Fakakaukau ki he founga ʻe fā ʻoku fakaʻilongaʻi mahino ai ʻe he faʻifaʻitaki ki he faʻifaʻitakiʻanga ʻa Sīsuú ʻa hono kau muimuí.

1. Naʻe pehē ʻe Sīsū Kalaisi ʻi heʻene lotu kia Sihova: “Kuo u fakaʻilo kiate kinautolu ho huafa.” (Sione 17:26) ʻOku kei fai pehē pē ʻa e kau Kalisitiane moʻoní.

2. Naʻe malanga ʻa Sīsū fekauʻaki mo e Puleʻanga ʻo Sihová pea fekauʻi ʻene kau ākongá ke nau ʻalu mei he fale ki he fale ke fai ʻa e meʻa tatau. Naʻá ne pehē: “Ka mou ka aʻu ki ha kolo, pe ha vilisi, ʻeke pe ko hai ha taha ʻoku tāu.” Ki mui ai, naʻá ne tala ki hono kau muimuí: “Ko ia ke mou ō, ʻo ngaohi ʻa e ngāhi kakai kotoa pe ko ʻeku kau ako.” (Mātiu 10:7, 11; 28:19) ʻE lava ke ke ʻiloʻingofua ʻa e kau Kalisitiane moʻoni he ʻaho ní koeʻuhi ʻoku nau hokohoko atu ʻa e ngāue tatau.

3. Naʻe fakafisi ʻa Sīsū ke kau ʻi ha faʻahi ʻi he meʻa fakapolitikí. Ko ia ai, naʻá ne pehē ki hono kau muimuí: “ʻOku ʻikai te nau ʻo māmāni, ʻo hange ko au, ʻoku ʻikai te u ʻo māmāni.” (Sione 17:14) Ko e kau lotu moʻoní ʻoku totonu ke nau ʻiloa ʻi heʻenau tuʻu-ʻatā fakapolitikalé.

4. Naʻe feilaulauʻi-kita ʻa Sīsū ʻi heʻene ʻofa ki he niʻihi kehé. Naʻá ne pehē: “Ko e meʻa kó é ʻe ʻilo ai ʻe he kakai kotoa pē ko e kau ako kimoutolu aʻaku, ʻo kapau ʻe ai haʻamou feʻofaʻaki.” (Sione 13:35) ʻOku fetokangaʻaki ʻa e kau Kalisitiane moʻoní pea ʻoku ʻikai te nau kau ʻi he taú.

ʻOku lava fēfē ke ke maʻu ʻaonga mei he lotu moʻoní?

▪ Ke fai ʻa e lotu moʻoní, ʻoku ʻuluaki fiemaʻu ke ke ʻiloʻi lelei ʻa Sihova. Ko e ʻiloʻi ʻo e ʻOtuá te ke malava ai ke tuli ki he founga lelei taha ʻo e moʻuí pea fakafonu ho lotó ʻaki ʻa e ʻofa ki he ʻOtuá. Naʻe talaʻofa ʻe Sihova ʻa e moʻui ʻikai hano ngataʻanga ki he faʻahinga ʻoku ʻofa kiate iá. Ko ia ai, naʻe pehē ʻe Sīsū: “Ko eni ia ʻa e moʻui taʻengata, ke nau fai ke ʻilo koe ko e Otua moʻonia pe taha.”—Sione 17:3.

Ki ha fakamatala lahi ange, sio ki he vahe 15 ʻo e tohi, Ko e Hā ʻOku Akoʻi Moʻoni ʻe he Tohi Tapú? pulusi ʻe he Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová.

[Fakatātā ʻi he peesi 24]

“Mou lamalama ʻa e kau palofita loi, ʻa e faʻahinga ʻoku haʻu kiate kimoutolu ʻoku nau kofu hange ha sipi, ka ʻi loto ko e fanga ulofi fekai kinautolu.”—Mātiu 7:15