Kal idhi e weche manie iye

Kal idhi kama ochanie weche mantie

Muma Loko Kit Ngima Ji

Muma Loko Kit Ngima Ji

Muma Loko Kit Ngima Ji

ANG’O ma nomiyo ng’at ma ne jadin mar Rasta olielo orimba me wiye kendo loyo achaya ma ne en-go kuom jorochere? Kendo ang’o ma nomiyo rawera moro mager ahinya ma ne choko pesa ne joma timo ohand yedhe mamero oloko kit ngimane? Ne ane gima jogi wacho.

“Ne Aloyo Achaya ma ne An-go.”​—HAFENI NGHAMA

HIKE: 34

PINY MOAE: ZAMBIA

CHON: NE EN JADIN MAR RASTA

NGIMANA MACHON: Nonyuola Zambia e kambi moro mar joma oringo pinygi. Minwa noringo oa Namibia e kinde ma lweny ne ni kuro kendo nodonjo e riwruok mar South West Africa People’s Organization (SWAPO). Riwruogni ne kedo gi loch ma ne ni Afrika ma Milambo ma ne locho e wi Namibia e ndalono.

Kuom higini 15 mokwongo mag ngimana, ne adak e kambi mopogore opogore mag joma oringo. Rowere ma ne nie riwruogno ne iiko kaka joma biro golo ji e chandruok. Nopuonjwa weche siasa kendo chayo jorochere.

Kane ajahigini 11, nadwaro mondo ong’eya kaka Jakristo e achiel kuom kanise ma ne nie kambino ma noriwo Katholik, Lutheran, Anglikan, kod mamoko. Padri ma ne awuoyogo nokwera ni kik atim kamano. Nyaka a chieng’no, nabedo ng’at maonge yie kuom Nyasaye. Kata kamano, kane ajahigini 15, ne achako hero thumbe mag reggae kendo gombo gima nanyalo timo mondo owe sand Jo-Afrika ma jorotenge, omiyo nadonjo e din mar jo Rasta. Nachako pidho orimba kata rasta, madho njaga, kwero ring’o, kendo kedo ne jorotenge mondo gibed thuolo. Kata kamano, ne ok aloko kit ngimana mar anjawo kata weyo ng’iyo sinembe manyiso timbe gero. Nasiko awacho weche mochido.

KAKA MUMA NOLOKO NGIMANA: E higa mar 1995, kane an gi higini madirom 20, nachako paro matut kuom gima ne adwaro timo gi ngimana. Ne apuonjora buge duto ma ne anyalo yudo mag din jo Rasta. Moko kuom bugego ne mulo weche moko mag Muma, kata kamano, ne ok awinj kaka ne gilero wechego. Omiyo nachako somo Muma awuon.

Bang’e, osiepna moro ma ja Rasta nomiya buk moro mogo gi Joneno mag Jehova makonyo e puonjruok Muma. Ne apuonjora bugni kaachiel gi Muma ka an kenda. Bang’e, naromo gi Joneno mag Jehova kendo nadhi nyime gi puonjruok kodgi Muma.

Natimo kinda ahinya maweyo madho kong’o kod ndawa. (2 Jo Korintho 7:1) Napwodhora mabedo maler, ne alielo orimba, naweyo neno piche mochido mag nindruok kod sinembe manyiso timbe gero, kendo naweyo wacho weche mochido. (Jo Efeso 5:3, 4) Bang’e, naweyo chayo jorochere. (Tich Joote 10:34, 35) Timo lokruok e yoregi ne oriwo weyo thumbe majiwo achaya kuom oganda machielo, weyo chuth osiepena machon ma ne nyalo jiwa mondo adog e kit ngimana machon.

Bang’ timo lokruokgo, ne amanyo Od Romo mar Joneno mag Jehova kendo kwayogi mondo abed achiel kuomgi. Ne gichako puonjore koda Muma. Kane ochopo kama ang’ado ni adwaro mondo obatisa mondo abed achiel kuom Joneno mag Jehova, joodwa ne ok mor gi wachno. Minwa nowachona ni mondo ayier din moro amora mar “Jokristo” to ok Joneno mag Jehova. Nera moro ma ne en ng’at maduong’ ahinya e sirkal, nosiko kwedo ahinya gimomiyo ayiero bedo Janeno.

Kata kamano, puonjruok kaka Yesu ne timo ne ji kendo tiyo gi puonjne ne okonya e nyagruok gi akwede. Kane apimo gik ma Joneno puonjo kod gik ma Muma wacho, ne abedo gadier ni ayudo din madier. Kuom ranyisi, giluwo chik Muma mar lendo ne jomoko. (Mathayo 28:19, 20; Tich Joote 15:14) Kendo ok gidonj e siasa.​—Zaburi 146:3, 4; Johana 15:17, 18.

KAKA MUMA OSEKONYA: Puonjruok dak kaluwore gi puonj mag Muma osekonya e yore mang’eny ahinya. Kuom ranyisi, weyo madho njaga osekonya kungo pesa ma yande aketho dwe ka dwe. Tinde ok abwogra kaka chon, ringra kod pacha bende ler.

Tinde ngimana ber mana kaka nasebedo ka agombo chakre abed rawera. To maduong’ie moloyo, tinde awinjo kasudo machiegni gi Nyasaye.​—Jakobo 4:8.

“Asepuonjora Ritora Kuom Ich Wang’ ma ne An-go.”​—MARTINO PEDRETTI

HIKE: 43

PINY MOAE: AUSTRALIA

CHON: NE ALOKO OHAND YEDHE MAMERO

NGIMANA MACHON: Kane pod atin, joodwa ne thoro loko kuonde dak. Ne adak e taonde matindo, taon moro maduong’, kendo kuom kinde moro ne adak mabor gi taon. Anyalo paro maber ahinya kinde ma ne wan gi owetena ma bathe kod kaneya, ka walupo, wadhi dwar, waloso gik tugo mibayo, kendo payo gik mamoko bende.

Wuonwa ne en ja adhong’ kendo nochako puonja lweny kapod atin ahinya. Gero nobedo kit ngimana. Kane pod an rawera, nasiko e ute kong’o. An kaachiel gi osiepena ne wasiko wadwaro mana lweny. Ne wanyalo monjo ji 20 kata mokalo kanyo ka wan gi pelni kod ludhe mag tugo baseball.

Ne ayudo pesa kuom timo ohand yedhe mamero kod ohand gik ma okwal kama meli gowoe. Bende nachoko pesa ne joma timo ohand yedhe mamero kendo nabandho ji katiyo gi bunde. Gima ne aseng’ado timo en bedo janek. Nang’ado ni, Aneko kata inega.

KAKA MUMA NOLOKO NGIMANA: Kinde ma ne pod an rawera, noyudo asewinjo kuom Joneno mag Jehova. Kane an jahigini 20 gi wiye, anyalo paro ka apenjo minwa kapo ni ne ong’eyo kama Joneno yudore. Bang’ ndalo ariyo, Janeno moro miluongo ni Dixon noduong’o dhooda. Bang’ wuoyo matin, nogwela e chokruok mar Joneno mag Jehova. Chakre ne adhi e chokruogno nyaka kawuono, asebedo ka adhi e chokruogego kuom higini mokalo 20. Jonenogo nodwoko penjo duto ma ne an-go ka gitiyo gi Muma.

Gima ne apuonjora ma nomora en ni Jehova dewo ng’ato ka ng’ato, kata joma ok oluore. (2 Petro 3:9) Nafwenyo ni en Wuoro ma jahera mabiro rita kata e kinde ma onge ng’at manyalo timo kamano. Bende nayudo yueyo kuom puonjruok ni obiro ng’wonona richona ka aloko yorena. Ndiko kaka Jo Efeso 4:22-24 nomulo ngimana ahinya. Ndikono nojiwa mondo ‘alony dhano machon’ kendo ‘arwak dhano manyien, mochwe e kido mar Nyasaye.’

Nokawa kinde mondo alok kit ngimana. Kor juma mangima nanyalo bet maok amulo yedhe mamero, kata kamano, e giko juma kane an gi osiepena, ne apo ka asedokie yedhego. Gima nafwenyo en ni ne nyaka adar abed mabor gi osiepenago eka nanyalo loko kit ngimana, omiyo nadar adhi e piny machielo. Osiepena moko ne oikore mar kowa, kendo ne ayienegi. Kane wan e yo, ne gichako madho njaga kendo ne gitemo miya moko. Ne anyisogi ni aseweyo timbego, kendo ne wawere kodgi e tong’ piny ma ne adhiyeno. Bang’e matin nayudo wach ni osiepenago nodhi kwelo e bengi ka gitiyo gi bunde.

KAKA MUMA OSEKONYA: Bang’ kane aseweyo osiepe ma ne an-go chon, nayudo ni koro ne yot timo lokruok ma ne dwarore e ngimana. E higa mar 1989, nobatisa mabedo Janeno. Bang’ kane osebatisa, nyaminwa, minwa kod wuonwa ne oriwore koda e tiyo ne Jehova.

Higini 17 osekalo nyaka nakend, kendo an gi nyithindo adek mabeyo ahinya. Asepuonjora kaka anyalo bedo gi ritruok kata ka ng’ato okwinya. Bende asepuonjora hero ji moa e ‘dhoudi duto, ogendini kod dhok duto.’ (Fweny 7:9) Aneno ni weche ma Yesu nowachogi osedoko adiera kuoma. Nowacho kama: “Un kusiko e wachna, eka unubed jopuonjrena adier. Kendo unung’e adiera, kendo adiera nomiu bedo thuolo.”​—Johana 8:31, 32.

[Weche manie ite mar 15]

Timo lokruok e yoregi ne oriwo weyo thumbe majiwo achaya kuom oganda machielo

[Weche manie ite mar 16]

An kaachiel gi osiepena ne wasiko wadwaro mana lweny. Ne wanyalo monjo ji 20 kata mokalo kanyo ka wan gi pelni kod ludhe mag tugo baseball