Okutauluka omutete

Okutauluka omutete wononthele

Ombimbiliya Ipilulula Omienyo

Ombimbiliya Ipilulula Omienyo

Ombimbiliya Ipilulula Omienyo

OITYI tyalunda omulume Rastafari okuteta onohuki mbae ononde nokuyekapo ovituwa viae ovivi viokuyala ovindele? Iya oityi tyavatela omukuendye ankho ulandesa epangwe okupilulula omuenyo wae? Tutalei etyi ovanthu ovo vapopia.

“Ame nayekapo ovituwa viange ovivi.”​—HAFENI NGHAMA

Omanima: 34

OTYILONGO: ZAMBIA

EHIPULULO LIOMUENYO: O RASTAFARI

OMUENYO WANGE KOHALE: Ame natyitilwa ko Zambia mo nonthanda mbokuholama. Me yange watunda mo Namibia momuvo wovita iya elipake meongano South West Africa People’s Organization (SWAPO). Eongano olio ankho lilwa novatumini vo ko Afrika do Sul ankho vatumina mo Namibia pomuwo opo.

Ame nekulila mo nonthanda mbokuholama alo natuukisa omanima 15. Ovakuendye ankho vakala mo nonthanda mbo SWAPO valongeswa okulwa opo vayovole otyilongo tyavo. Ankho valongeswa opulitika nokuyala ovindele.

Etyi ndyina omanima 11, ankho nahanda okukala Omukristau mokapela kakala monthanda ankho muahonya ova Katolika vo ko Romana, no va Luterano, no va Anglicano no vakuavo vali. Onkhalamutwe yongeleya napopia nayo yanthoyesa opo nehetyilinge. Tunde opo, nakala omunthu wehetavela okuti kuna Huku. Nomanima 15, ohole yange noviimbo reggae nehando liokukondola ovipuka ovivi nalingilwe novanthu ovanthikovei vo ko Afrika nelipaka mo Rastafari. Nekulisa onohuki mbange, nokupuena epangwe, andyiyekepo okulia ohitu, nokuovola eyovo liovanthikovei vo ko Namibia. Anthi, ame hapilululile onkhalelo ombi yomuenyo wange nokuyekapo okutala onosinema mbovilwa. Natualako nomupopio omuvi.

OMBIMBILIYA YAPILULULA OMUENYO WANGE: Menima 1995, etyi ndyina omanima 20, andyihimbika okusoka unene oityi ndyina okulinga momuenyo wange. Ankho ndyililongesa omikanda aviho konthele yo Rastafari. Vimwe ankho vipopia konthele Yombimbiliya, mahi etyi vipopia kuame katyaviukile. Moluotyo, andyitokola okutanga Ombimbiliya ame muene.

Konyima, epanga liange o Rastafari amphe omukanda wokulilongesa Ombimbiliya walingwa no Nombangi mba Jeova. Andyihimbika okulilongesa ame muene omukanda oo kumue no Mbimbiliya. Konyima, andyilivasi no Nombangi mba Jeova andyitualako okulilongesa navo Ombimbiliya.

Nononkhono ononene, nayekapo okusipa nokunwa unene. (2 Coríntios 7:1) Andyihimbika okulisukula nawa, andyikeye onohuki mbange, andyiyekepo okutala ovanthu vemuhoyo no nosinema mbovilwa, nokuyekapo omupopio omuvi. (Efésios 5:3, 4) Tupu, andyiyekepo okuyala ovindele. (Atos 10:34, 35) Okulinga omapiluluko oo ankho tyakutikinya okuyekapo okutehelela oviimbo vipopia konthele yokuyala ovanthu vovivala ovikuavo, nokuteta oupanga nomapanga ange ankho apondola okunthyongiliya okukondoka monkhalelo yomuenyo wange omuvi wokohale.

Etyi nalinga omapiluluko oo, ame naovola Ondyuo Yomaliongiyo Onombangi mba Jeova, andyiiti opo ndyiliwaneke nongeleya oyo. Avelilongesa naame Ombimbiliya. Etyi natokola okumbatisalwa ndyikale Ombangi ya Jeova, ombunga yange aityiyale. Me amphopila ndyiholovone ongeleya onkhuavo “Yovakristau” tyipona Onombangi mba Jeova. Manthu yange umue, ankho wankhimana unene moutumini, ayale unene etokolo liange liokuliwaneka no Nombangi.

Anthi, okulilongesa konthele yoñgeni Jesus alingilwe novanthu nokuundapesa omalondolo oo, tyankhuatehileko okukoleleya oundyale nokupenyua. Tyina ndyieleka onondonga mbo Nombangi mba Jeova netyi Ombimbiliya yapopia, ndyikala nonthumbi yokuti navasa ongeleya yotyotyili. Mongeleka, Onombangi mba Jeova valandula otyitumino tyo Mbimbiliya okukaivisa ku vakuavo. (Mateus 28:19, 20; Atos 15:14) Nokuhelipake mo pulitika.—Salmo 146:3, 4; João 15:17, 18.

NAPOLAKO OUWA OMUNENE: Okulilongesa ovitumino Viombimbiliya tyambatela unene. Mongeleka, okuayekapo okusipa tyandyovola kokupesela onombongo ononyingi kese hanyi. Pahe ndyitupu vali ovililenya, iya ekongoko liange molutu nomutima vikahi vali nawa.

Omuenyo wange pahe ukahi nawa iya ankho olio ehando liange tunde poututu. Tyakolela vali, pahe ndyilitehela ndyina ounongo wokukala noupanga na Huku.—Tiago 4:8.

OMUENYO WANGE KOHALE: Ombunga yange yailauka ovikando ovinyingi. Pamwe ankho tukala momapundaumbo omatutu nomanene, iya momuwo umwe atukala mohika novanthu votyilongo otyo. Ame ndyihinangela nawa omuwo nakalele motyilongo otyo no votyepwa no vomanthu—nokufwa, nokuyeva, nokulinga omauta okuyeva atiwa bumerangue, nokuhonga ovipuka ovikuavo.

Tate yange ankho ulilongesa okuveta ovanthu (boxe) iya ehimbika okundongesa okulwa tunde pouna. Andyikala omunthu wokuhanda vala okulwa. Etyi nkhele ndyimukuendye, napeselele omuwo omunyingi nokunwa mo nombale. Ame nomapanga ange ankho tuovola vala ovilwa. Ankho tutyinda ononkhiki no nombonde pala okuluisa ovanthu 20 ine valambapo.

Ame ankho ndyimona onombongo mokulandesa epangwe nokuvaka unene kovilinga. Tupu, ankho ndyimona onombongo mokukuatesako vana valandesa epangwe nokupola onombongo kovanthu okuvelwisa nomauta. Ehando liange okukala omuipai. Etyi ankho nahanda Okuipaa ine okuipawa.

OMBIMBILIYA YAPILULULA OMUENYO WANGE: Ame neivile konthele yo Nombangi mba Jeova etyi nkhele ndyimututu. Etyi ndyina omanima 20, ndyihinangela etyi napulile me inkha una etyi ei konthele yavo. Etyi palamba ononthiki onombali, Ombangi umue utiwa o Dixon atotola kepito lietu. Etyi tuamana okutomphola, ankhongo opo ndyende keliongiyo lio Nombangi mba Jeova. Andyiende keliongiyo olio, iya pahe ndyitualako okuenda komaliongiyo oo mokueenda kuomanima alamba po 20. Kese epulo ankho ndyilinga, Ombangi ankho una ounongo wokukumbulula no Mbimbiliya.

Nahambukwa unene etyi nelilongesa okuti Jeova wesuka novanthu aveho, alo umue vana vehemuumbila. (2 Pedro 3:9) Naimbuka okuti oe o Tate yoluembia una manthekula apeho, alo umue tyina pehena ou wesuka naame. Tupu nahambukwa etyi nelilongesa okuti maevela ononkhali mbange inkha ndyilivela. Onondaka mbo Mbimbiliya mbukahi mu Efésios 4:22-24 mbankhuatesako unene. Ono versikulu ombo mbankhuatesako “okululamo omunthu omukulu nokukala omunthu omupe watungua ngetyi Huku ahanda.”

Pakalele omuwo omunyingi opo ndyipilulule omuenyo wange. Pamwe ankho ndyikala osimano tyahakuate kepangwe, mahi mo nosimano ndyikala nomapanga ange okohale, ankho vanthyongiliya okusipa. Andyinoñgonoka okuti ankho nesukisa okuyekapo oupanga oo inkha ndyihanda okukala nomuenyo wasukuka. Moluotyo andyitokola okukakala kotyilongo otyikuavo. Omapanga amwe ahandele okuenda naame, iya andyitavela. Mokueenda kuoungendi avahimbika okusipa epangwe iya avandyavela. Andyivepopila okuti ankho ndyikahi nokuyekapo ovituwa ovivi nokusipa, iya andyitualako nokulinga oungendi andyike. Konyima andyiivi okuti etyi nayekapo omapanga ange, palamba vala katutu avakatemba ondyuo yonombongo (banco) nomauta.

NAPOLAKO OUWA OMUNENE: Etyi nayekapo oupanga novanthu vana, natala okuti tyapepuka vali okulinga omapiluluko esukisa momuenyo wange. Mo 1989, nambatisalwa andyikala Ombangi ya Jeova. Etyi nambatisalwa, omphange yange, na me, na tate, aveliwaneka naame okuumbila Jeova.

Pahe, ndyina omanima 17 tyanepa, ndyina ovana vetatu ndyihole unene. Nelilongesa okulikondola onyengo, na tyina ndyilewa. Tupu nelilongesa okukala nohole novanthu ‘vomalongo aeho, novivala, nomalaka.’ (Revelação 7:9) Ndyilitehelela okuti onondaka ombu mba Jesus ombotyotyili momuenyo wange. Oe wati: “Muvalongwa vange, inkha mutualako okukala mondaka yange. Onwe mamunoñgonoka otyili, iya otyili atyimuyovola.”—João 8:31, 32.

[Ehangununo liolutalatu pefo 9]

“Ame nelilongesa okulikondola onyengo.”​—MARTINO PEDRETTI

[Ehangununo liolutalatu pefo 9]

Omanima: 43

[Ehangununo liolutalatu pefo 9]

OTYILONGO: AUSTRALIA

EHIPULULO LIOMUENYO: OKULANDESA EPANGWE

[Ehangununo liolutalatu pefo 9]

Okulinga omapiluluko ankho tyakutikinya okuyekapo oviimbo vipopia konthele yokuyala ovanthu vovivala ovikuavo

[Ehangununo liolutalatu pefo 10]

Ame nomapanga ange ankho tuovola vala ovilwa. Ankho tutyinda ononkhiki no nombonde pala okuluisa ovanthu 20 ine valambapo