Skip to content

Skip to table of contents

Liliu ʻe he Tohi Tapú ʻa e Moʻuí

Liliu ʻe he Tohi Tapú ʻa e Moʻuí

Liliu ʻe he Tohi Tapú ʻa e Moʻuí

Ko e hā naʻá ne ueʻi ha tokotaha ʻulu loloa fīfī ʻi ha ngaʻunu fakalotu ʻa e kau ʻuliʻulí ke kosi ʻa hono ʻulú pea ikuʻi ʻa ʻene tomuʻa fehiʻa ki he kau pālangí? Pea ko e hā naʻá ne ʻai ke malava ha talavou anga-fakamālohi ʻa ia naʻe tānaki paʻanga mei he tila faitoʻo kona tapú ke liliu ʻa ʻene founga moʻuí? Fakakaukau angé ki he meʻa ʻoku leaʻaki ʻe he ongo meʻa ko ení.

“Naʻe Aʻu ʻOu Ikuʻi ʻa ʻEku Tomuʻa Fehiʻá.”​—HAFENI NGHAMA

TAʻUMOTUʻA: 34

FONUA TUPUʻANGA: SEMIPIA

HISITŌLIA: ʻULU LOLOA FĪFĪ

KUOHILÍ: Naʻe fāʻeleʻi au ʻi ha kemi hūfanga ʻi Semipia. Naʻe hola ʻa ʻeku faʻeé ki Namīpia lolotonga ha taimi ʻo e taú peá ne kau ki he Kautaha ʻa e Kakai ʻo ʻAfilika Tonga Hihifó (SWAPO). Ko e kautahá ni naʻá ne fakafepakiʻi ʻa e pule ʻa ʻAfilika Tongá ʻa ia naʻe pule ʻi Namīpia ʻi he taimi ko iá.

Naʻá ku nofo ʻi ha ngaahi kemi hūfanga lolotonga ʻa e ʻuluaki taʻu ʻe 15 ʻo ʻeku moʻuí. Ko e fānau ʻi he ngaahi kemi SWAPO naʻe akoʻi kinautolu ke nau hoko ko e kau paionia ʻo e ngaʻunu ki he tauʻatāiná. Naʻe fakahūhū kia kimautolu ʻa e tui fakapolitikalé pea akoʻi ke mau fehiʻa ʻi he kau pālangí.

ʻI heʻeku taʻu 11, naʻá ku loto ai ke fakapapauʻi ko ha Kalisitiane au ʻi ha siasi ʻi he kemí ʻa ia naʻe fakatahataha ai ʻa e siasi Katolika Lomá, Lūteló, ʻIngilaní mo e ngaahi siasi kehe. Ko e faifekau naʻá ku talanoa mo iá naʻe ʻikai te ne fakalotolahiʻi au ke u fou ʻi he sitepu ko ení. Talu mei ai, mo ʻeku hoko ʻo fakaʻikai-ʻOtua. Neongo ia, ʻi hoku taʻu 15, ko ʻeku manako ʻi he fasi reggae mo ʻeku holi ke fakangata ʻa e ngaahi fakamaau taʻetotonu naʻe tofanga ai ʻa e kau ʻuliʻuli ʻAfiliká naʻe iku ai ʻou kau ʻi he ngaʻunu fakalotu ʻa e kau ʻuliʻulí. Naʻá ku fakaloloa ʻo fīfī ʻa hoku ʻulú, ifi maliuana, ʻikai toe kai kakanoʻi manu, pea pouaki ʻa e tauʻatāina ʻa e kau ʻuliʻulí. Kae kehe, naʻe ʻikai liliu ʻa ʻeku founga moʻui taʻetāú pe tuku ʻa e sio faiva fakamālohí. Pea naʻe hokohoko atu pē ʻeku kapekapé.

FOUNGA HONO LILIU ʻE HE TOHI TAPÚ ʻA ʻEKU MOʻUÍ: ʻI he 1995, ʻi heʻeku taʻu 20 nai, naʻá ku kamata fakakaukau fakamātoato ai fekauʻaki mo e founga moʻui ke u fou aí. Naʻá ku ako ʻa e ʻū tohi kotoa ʻa e ngaʻunu fakalotú naʻe lava ke u maʻú. Ko e niʻihi ʻo e ʻū tohi ko iá naʻe fai ai ʻa e lave ki he Tohi Tapú, ka naʻe ʻikai ʻuhinga lelei kiate au ʻa e fakamatalá. Ko ia naʻá ku fili ai ke lau ʻa e Tohi Tapú.

Ki mui ai, naʻe ʻomai ʻe ha kaumeʻa ʻi he ngaʻunu fakalotú kiate au ha tohi ako Tohi Tapu naʻe pulusi ʻe he Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová. Naʻá ku ako ʻiate au pē ʻa e tohí ni fakataha mo e Tohi Tapú. Ki mui ai, naʻá ku fetaulaki ai mo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová pea hokohoko atu mo kinautolu ʻa ʻeku ako Tohi Tapú.

ʻI he feinga lahi, naʻe tuku ʻa ʻeku ifí mo e inu lahí. (2 Kolinito 6:19 [2Ko 7:1PM]) Naʻá ku ʻai ke maʻa ʻa hoku fōtungá, kosi ʻa hoku ʻulú, tuku e sio ʻi he ʻata fakalieliá mo e faiva fakamālohí, pea taʻofi ʻa e kapekapé. (Efeso 5:3, 4) Naʻe faifai pē ʻou ikuʻi ʻa ʻeku tomuʻa fehiʻa ʻi he kau pālangí. (Ngāue 10:34, 35) Ko hono fai ʻa e ngaahi liliú ni naʻe kau ki ai ʻa hono liʻaki ʻa e fasi naʻe fakaʻaiʻai ai ʻa e lau matakalí, mo hono tuʻusi ʻosi ʻa e feohi mo hoku kaungāmeʻa ki muʻá, ʻa ia naʻa nau feinga ke tākiekina au ke u toe foki ki heʻeku founga moʻui motuʻá.

Hili hono fai ʻa e ngaahi liliu ko iá, naʻá ku kumi ki ha Fale Fakatahaʻanga ʻo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová pea kole ke u kau ʻi heʻenau lotú. Naʻe fai ha ako Tohi Tapu mo au. ʻI heʻeku fili ke papitaiso ʻo hoko ko e taha ʻo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová, naʻe ʻikai ke fiefia ai ʻa hoku fāmilí. Naʻe tala mai ʻe heʻeku faʻeé ke u fili ha toe lotu “faka-Kalisitiane” kehe kae ʻikai ko e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová. Ko e taha ʻo ʻeku fanga faʻē-tangatá, ʻa ia ko ha mēmipa ʻiloa ʻo e puleʻangá, naʻá ne toutou fakaangaʻi au ʻi heʻeku fili ke feohi mo e Kau Fakamoʻoní.

Kae kehe, ko e ako fekauʻaki mo e feangainga ʻa Sīsū mo e kakaí pea ngāueʻaki leva ʻa ʻene akonakí naʻe tokoniʻi ai au ke u fekuki mo e fakafepakí pea mo e manukí. ʻI heʻeku fakahoa ʻa e meʻa ʻoku akoʻi ʻe he Kau Fakamoʻoní mo e meʻa ʻoku leaʻaki ʻe he Tohi Tapú, naʻá ku tuipau ai kuó u maʻu ʻa e lotu moʻoní. Ko e fakatātaá, ʻoku nau muimui ʻi he fekau ʻa e Tohi Tapú ke malanga ki he niʻihi kehé. (Mātiu 28:19, 20; Ngāue 15:14) Pea ʻoku ʻikai te nau kau ʻi he ngaahi meʻa fakapolitikí.—Sāme 146:3, 4; Sione 15:17, 18.

FOUNGA ʻO ʻEKU MAʻU ʻAONGÁ: Ko e ako ke moʻuiʻaki ʻa e ngaahi tuʻunga ʻa e Tohi Tapú kuó ne tokoniʻi au ʻi he ngaahi founga ʻaonga. Ko e fakatātaá, ko hono tukuange ʻa e maliuaná kuó u hao ai mei hono fakamoleki ʻa e paʻanga ʻe lauingeau ʻi he māhina taki taha. Kuo ʻikai ke u toe maʻu ʻa e ongo-halá, pea kuo laka ki muʻa ʻa hoku tuʻunga fakaʻatamaí mo ʻeku moʻui lelei fakaesinó.

Kuo ʻi ai he taimí ni ʻa e tataki ʻi heʻeku moʻuí mo e taumuʻa ʻa ia kuó u fakaʻamu ki ai talu mei heʻeku kei talavoú. Pea ko e meʻa mahuʻinga tahá, ʻoku ou ongoʻi he taimí ni ʻoku ou malava ke ʻunuʻunu ofi ki he ʻOtuá.—Semisi 4:8.

“Kuó U Ako ke Mapuleʻi ʻa ʻEku ʻItá.”—MARTINO PEDRETTI

TAʻUMOTUʻA: 43

FONUA TUPUʻANGA: ʻAOSITELĒLIA

HISITŌLIA: TILA FAITOʻO KONA TAPU

KUOHILÍ:Naʻe faʻa hiki holo ʻa hoku fāmilí lolotonga ʻa ʻeku tupu haké. Naʻá ku nofo ʻi he fanga kiʻi kolo iiki, ko ha kolo lahi, pea ʻi ha taimi ʻi ha nofoʻanga ʻo e kau ngāue tokoni ki he kau ʻapó ʻi he tukuʻutá. ʻOku ou manatu lelei ki he taimi ko iá ʻi he feohi mo e faʻahinga naʻá ku tokoua mo tuofefineʻaki mo ʻeku fanga faʻē-tangatá—ʻi he taumātaʻu, tuli manu, ngaohi ʻa e fanga kiʻi meʻa tolo mo hono tā tongitongi ʻo e ngaahi meʻa kehe.

Ko ʻeku tamaí naʻe fuhu pea naʻá ne kamata akoʻi au ke u fuhu ʻi heʻeku kei siʻi ʻaupitó. Naʻe hoko ʻa e fakamālohí ko ʻeku founga moʻuí ia. ʻI heʻeku taʻu hongofulu tupú, naʻá ku fakamoleki ʻa e taimi lahi ʻi he inu he ngaahi paá. Ko au mo hoku kaungāmeʻá naʻa mau ō holo ʻo fakalanga kē. Naʻa mau ngāueʻaki ʻa e hele mo e pate peisipolo ke ʻohofi ʻaki ha pupunga kakai ʻe toko 20 pe tokolahi ange ai.

Naʻe maʻu ʻeku paʻangá ʻi hono fakatau atu ʻa e faitoʻo kona tapú mo e ngaahi koloa naʻe kaihaʻasi ʻe he kau ngāue ʻi he uafú. Naʻá ku toe tānaki ʻa e paʻanga ʻa e kau tila faitoʻo kona tapú pea fakailifiaʻi ʻa e kakai naʻe ʻi ai honau moʻuá, ʻo ngāueʻaki ʻa e laifolo mo e meʻafana. Ko ʻeku taumuʻá ke hoko ko ha tokotaha-tāmate. Ko ʻeku motó ko e Tāmateʻi pe ko e mate.

FOUNGA HONO LILIU ʻE HE TOHI TAPÚ ʻA ʻEKU MOʻUÍ: Naʻá ku fanongo ʻi he Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ʻi heʻeku tupu haké. ʻI heʻeku taʻu 20 tupu siʻí, ʻoku ou manatuʻi naʻá ku ʻeke ange ki heʻeku faʻeé pe naʻá ne ʻiloʻi ha feituʻu naʻa nau ʻi ai. ʻI he ʻaho ʻe ua ki mui aí, naʻe tukituki mai ai ʻi hoku matapaá ha Fakamoʻoni ko Dixon. Hili ʻema talanoa ʻi ha taimi nounou, naʻá ne fakaafeʻi au ki ha fakataha ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová. Naʻá ku ʻalu ki he fakatahá pea kuó u maʻu ʻa e ngaahi fakataha ko iá ʻo laka hake he taʻu ʻe 20 he taimí ni. Ko e fehuʻi kotoa pē naʻá ku faí, naʻe malava ʻa e Kau Fakamoʻoní ke ʻomai ha tali kiate au mei he Tohi Tapú.

Naʻá ku fiefia ʻi he ʻiloʻi ʻoku mahuʻingaʻia ʻa Sihova ʻi he faʻahinga tāutaha, naʻa mo e faʻahinga anga-taʻefakaʻotuá. (2 Pita 3:9) Naʻá ku ʻiloʻi ko ha Tamai ʻofa ia ʻa ia te ne tokangaʻi au, naʻa mo e taimi heʻikai ai ha toe taha ʻe tokanga maí. Naʻá ku toe fiemālie ʻi he ʻiloʻi te ne fakamolemoleʻi ʻeku angahalá kapau ʻe liliu ʻa ʻeku foungá. Ko e ngaahi veesi Tohi Tapu ʻi he Efeso 4:22-24 naʻe maongo lahi ia kiate au. Ko e kupu ko iá naʻe fakaʻaiʻai ai au ke u “huʻihuʻi ʻa e motuʻa tangata” pea ke “kofuʻaki ʻa e tangata foʻou, ʻa ia naʻe ngaohi ke hoko ki he ʻOtua.”

Naʻe fiemaʻu ʻa e taimi kiate au ke liliu ai ʻa ʻeku founga moʻuí. Naʻá ku hao ʻo ʻikai pā ki he faitoʻo kona tapú ʻi he lolotonga ʻa e uiké, ka ʻi he fakaʻosinga uiké, ʻi heʻeku feohi mo hoku kaungāmeʻá, naʻá ku tō ai. Naʻá ku ʻiloʻi kuo pau ke u mavahe mei hoku kaungāmeʻá kapau ʻoku ou loto ke fakamaʻa ʻa ʻeku moʻuí, ko ia naʻá ku fili ai ke hiki ki ha vahefonua ʻe taha. Naʻe tala mai ʻe he kaungāmeʻa ʻe niʻihi te mau ō fakataha ʻi heʻeku fonongá, pea naʻá ku tali. Lolotonga ʻa e fonongá, naʻa nau kamata ifi maliuana pea tuʻuaki mai kiate au. Naʻá ku tala ange kuó u liʻaki ʻosi ʻa e tōʻonga ko iá, pea naʻa mau māvae ai ʻi he aʻu ki he kauʻāfonuá. Naʻá ku ʻiloʻi ki mui ʻi he taimi nounou mei ai naʻe hae ʻe hoku ngaahi kaungāmeʻá ha pangikē, ʻo nau ngāueʻaki ha meʻafana.

FOUNGA ʻO ʻEKU MAʻU ʻAONGÁ: ʻI he tuku pē ʻeku feohi mo hoku kaungāmeʻá, naʻá ku ʻiloʻi ʻe faingofua ange ai ke fai ʻa e ngaahi liliu ʻoku fiemaʻu ʻi heʻeku moʻuí. ʻI he 1989, naʻá ku hoko ai ko ha Fakamoʻoni papitaiso. Hili ʻeku papitaisó, ko hoku tuofefiné, ko ʻeku faʻeé, mo ʻeku tamaí naʻa nau kau fakataha mo au ʻi he tauhi kia Sihová.

Kuó u mali he taimí ni ʻi he taʻu ʻe 17 pea maʻu mo e fānau fakaʻofoʻofa ʻe toko tolu. Kuó u ako ke mapuleʻi ʻa ʻeku ʻitá, naʻa mo e taimi ʻoku fakaʻitaʻi ai aú. Pea kuó u ako ke ʻofa ʻi he kakai mei he ‘ngaahi matakali, ngaahi faʻahinga, mo e ngaahi lea.’ (Fakahā 7:9) ʻOku ou ongoʻi kuo fakamoʻoniʻi ʻa e lea ʻa Sīsuú ʻi hoku tuʻungá. Naʻá ne pehē: “Kapau te mou nofo maʻu ʻi heʻeku akonaki, ko ʻeku kau ako moʻoni kimoutolu; pea ʻe faifai pea mahino kiate kimoutolu ʻa e moʻoni, pea ʻe fakatauʻatāina ʻa kimoutolu ʻe he moʻoni.”—Sione 8:31, 32.

[Fakamatala ʻi he peesi 17]

Ko hono fai ʻo e ngaahi liliú naʻe kau ki ai ʻa hono liʻaki ʻa e fasi naʻe fakaʻaiʻai ai ʻa e lau matakalí

[Fakamatala ʻi he peesi 18]

Ko au mo hoku kaungāmeʻá naʻa mau ō holo ʻo fakalanga kē. Naʻa mau ngāueʻaki ʻa e hele mo e pate peisipolo ke ʻohofi ʻaki ha pupunga kakai ʻe toko 20 pe tokolahi ange ai