Go long ol haf insaed long hem

Go long lis blong ol haf

?Bambae Wol i Gohed Oltaem Blong Givim Naf Kakae Mo Ol Samting We Yumi Nidim Blong Laef?

?Bambae Wol i Gohed Oltaem Blong Givim Naf Kakae Mo Ol Samting We Yumi Nidim Blong Laef?

Kwestin Blong Olgeta We Oli Ridim Magasin Ya . . .

?Bambae Wol i Gohed Oltaem Blong Givim Naf Kakae Mo Ol Samting We Yumi Nidim Blong Laef?

▪ Wol blong yumi i naes tumas, mo ol samting we hem i naf blong givim long yumi blong yumi gat laef, oli plante we oli plante tumas. Be naoia, namba blong ol man i stap kam antap bigwan, ale oli nidim moa kakae mo oli nidim moa samting blong stap laef. Maet yu tingting se: ‘?Sipos i gohed olsem, maet i tru se wan dei bambae i no moa save gat laef long wol? ?Bambae wol i gohed oltaem blong givim naf kakae mo samting we yumi nidim blong laef?’

Taem yumi tingting long kwestin ya, yumi save harem gud long promes we God i mekem bitim 4,000 yia bifo. Hem i talem long ol man se: “Naoia, long wol ya, i gat taem blong planem garen, mo i gat taem blong tekemaot kakae long hem. I gat taem blong kolkol, mo i gat taem blong hot. I gat taem blong lif i folfoldaon, mo i gat taem blong lif i gru bakegen. I gat taem blong dei, mo i gat taem blong naet. Mo ol samting ya, bambae oli no save lus, gogo kasem en blong wol.” (Jenesis 8:22) Yumi save se, evri dei, san bambae i kam antap. Long sem fasin, yumi save sua tu se fasin blong wol ya blong wokem ol kakae mo nara samting we yumi nidim blong laef, bambae i neva finis samtaem.

Long 2004, i gat wan ripot we oli putum nem blong hem se, “?Wol i Naf Blong Fidim Yumi?” Long ripot ya, Alex Kirby, we hem i raetem ol nius long saed blong envaeronmen, i talem se: “Wol i save wokem inaf kakae blong fidim olgeta man. Be oltaem kakae i stap long ples we i no stret, no i sas tumas blong pem, mo i no save stap longtaem. Samting we i mekem se plante man oli no save gat naf kakae, hem i ol problem blong politik, i no saens.” Sipos yumi lukaot gud long wol ya mo yumi yusum ol gudgudfala samting blong wol ya long wan fasin we i waes, bambae yumi no save sot long kakae. Tingbaot ol man Isrel bifo. I gat rod we i stret blong yusum graon, mo God i givim advaes we i klia long saed ya. Long Levitikas 25:4, God i talem long ol man Isrel se: “Long namba seven yia blong hem, yufala i no mas yusum ol graon ya, yufala i mas livim i spel . . . yufala i no mas planem kakae long ol graon ya.” Nating se long namba seven yia ya bambae oli no wokem garen, Jeova i promes blong mekem ol man Isrel oli harem gud long plante kakae, mo bambae oli no wari tu se kakae bambae i sot.—Levitikas 26:3-5.

Tede, sam man oli traehad blong stopem fasin ya blong spolem wol mo ol gudgudfala samting blong hem. Nating se i olsem, plante man oli harem se ol traehad we oli mekem i no naf, no maet i let tumas. I gat wan rod nomo blong stopem fasin ya blong olwe. Revelesen 11:18 i tokbaot rod ya, se Jeova bambae i “spolem ol man ya we oli stap spolem wol.” Jeova bambae i finisim fasin ya we man i no lukaot gud long wol ya mo we man i no waes long fasin blong yusum ol gudgudfala samting blong hem. Be tu, bambae Jeova i mekem se wol ya i gohed oltaem blong givim plante kakae long ol man we oli stap long hem. God bambae i spolem ol man we oli no wantem luksave stamba tingting blong hem, mo oli yusum ol samting blong wol ya long wan fasin we oli no tingbaot narafala man. Defren olgeta, ol man we oli wantem sapotem hae rul blong Jeova bambae oli harem gud taem ol tok we i stap long Ol Sam 72:16 i kamtru se: “Yu mekem we bambae i gat plante kakae long ples ya, we bambae ol hil oli fulap gud long hem.”

From we Jeova i gat lav mo i waes, bambae hem i mekem stamba tingting blong hem i kamtru se ol man bambae oli laef mo lukaotgud long ples blong olgeta, hemia wol ya, we bambae i kam wan paradaes. (Jenesis 1:28) Ol man we oli stap aninit long rul blong hem, bambae oli yusum ol gudgudfala samting blong wol ya long wan fasin we i waes mo we oli no westem. Yes, yumi mas talem tangkiu long God from we hem i gat lav mo i stap givim ol samting we yumi nidim mo i stap mekem yumi evriwan i harem gud.—Ol Sam 145:16.

[Tok blong pija long pej 12]

“Samting we i mekem se plante man oli no save gat naf kakae, hem i ol problem blong politik, i no saens”