Gue na tënë ti yâ ni

Gue na li ti atënë ni

“Azo ti mbilimbili ayeke su tongana lâ”

“Azo ti mbilimbili ayeke su tongana lâ”

“Azo ti mbilimbili ayeke su tongana lâ”

“Na lâ ni so, fade azo ti mbilimbili ayeke su tongana lâ na yâ ti royaume ti Babâ ti ala.”​—MAT. 13:43.

1. Jésus asara kusala na atoli ti fa nda ti atënë nde nde wa na ndo ti Royaume?

 JÉSUS CHRIST asara kusala na atoli wala aparabole mingi ti fa nda ti atënë nde nde na ndo ti Royaume. Lo tene “atënë so kue na gbâ ti azo so na lege ti atoli. Biani, atënë kue so lo fa, lo mû gi toli si lo fa na ni na ala.” (Mat. 13:34). Na yâ ti atoli so Jésus amû na ndo ti lungo ngongoa ti tâ tënë ti Royaume, lo luti mingi na ndo ti kusala so bê ti mbeni zo ayeke sara ti tene zo ni ayeda na tënë ni. Lo luti nga mingi na ndo ti kusala so Jéhovah ayeke sara ti tene zo ni amaï na lege ti yingo (Marc 4:3-9, 26-29). Jésus afa nga na lege ti toli kota guengo na li ni ti wungo ti azo so ayeda na tënë ti Royaume, atâa so zo ayeke bâ ni lakue hio tongaso pëpe (Mat. 13:31-33). Lo tene nga so a yeke pëpe azo kue so ayeda na tënë ti Royaume la si ayeke duti na gbe ti Royaume ni.​—Mat. 13:47-50. *

2. Na yâ ti toli ti Jésus na ndo ti blé na sioni pere, pendere ngongoa ti kobe ni ayeke fä ti nyen?

2 Ye oko, mbeni oko ti atoli ti Jésus aluti mingi na ndo ti bungbingo azo so ayeke komande ande legeoko na lo na yâ ti Royaume ti lo. Mingi ni azo airi ni parabole ti blé na sioni pere, na a yeke na Matthieu chapitre 13. Na yâ ti mbeni toli ni nde, Jésus atene so ngongoa ti kobe so a lu ni ayeke “tënë ti royaume”, me na yâ ti toli ti so ni so, lo tene so pendere ngongoa ti kobe ni ayeke fä ti mbeni ye nde, a yeke “amolenge ti royaume.” (Mat. 13:19, 38). Ala yeke pëpe azo ti gbe ti Royaume ni, me ala yeke “amolenge”, wala ahéritier, ti Royaume ni.​—aRom. 8:14-17; diko aGalate 4:6, 7.

Toli ti blé na sioni pere

3. Kpale wa zo ti yâ ti toli so atingbi na ni? Lo ye ti leke kpale ni tongana nyen?

3 Toli ni atene: “Royaume ti yayu ayeke tongana mbeni zo so alu pendere ngongoa ti kobe na yaka ti lo. Na ngoi so azo angbâ ti lango, wato ti lo aga na lo lu asioni pere na popo ti ablé ni, na lo hon. Tongana blé ni asigigi na alë lê ni, asioni pere ni asigigi nga. Na angbâa ti wa ti da ni aga na ala tene na lo: ‘Kota zo, mo lu lani apendere ngongoa ti kobe na yaka ti mo pëpe? Me tongana nyen si asioni pere asigigi dä?’ Lo kiri tënë na ala, lo tene: ‘Mbeni zo, mbeni wato, si aga asara ye so.’ Na ala tene na lo: ‘Mo ye si e gue e gboto asioni pere ni?’ Lo tene: ‘Ên-ën, si na gbotongo asioni pere ni, ala gboto ablé ni nga pëpe. Ala zia ni use kue amaï juska na kongo lê ti kobe. Na ngoi ni so, fade mbi yeke tene na azo ti kongo lê ti kobe ni: Ala gboto asioni pere ni kozoni, ala kanga ni ti gbi ni. Na pekoni, ala gue ala bungbi ablé ni na ala zia ni na yâ ti gogoro ti mbi.’”​—Mat. 13:24-30.

4. (a) Zo ti lungo lê ti kobe ti yâ ti toli ni ayeke zo wa? (b) Lawa nga tongana nyen si Jésus ato nda ti lungo lê ti kobe ni?

4 Zo so alu pendere ngongoa ti kobe na yaka ti lo so ayeke zo wa? Jésus afa zo ni kete na pekoni na ngoi so lo yeke fa nda ti toli ni na adisciple ti lo, lo tene: “zo ti lungo pendere ngongoa ti kobe ni ayeke Molenge ti zo.” (Mat. 13:37). Jésus, “Molenge ti zo”, aleke sese ti yaka ni na yâ ti angu ota na ndambo ti kusala ti lo na ndo ti sese ndali ti lungo lê ti kobe ni (Mat. 8:20; 25:31; 26:64). Na pekoni, ti londo na Pentecôte ti ngu 33 ti ga na ni, lo to nda ti lu pendere ngongoa ti kobe so ayeke “amolenge ti royaume.” A bâ lungo lê ti kobe so polele na ngoi so Jésus, so asara kusala na iri ti Jéhovah, ato nda ti tuku yingo vulu na ndo ti adisciple, tongaso a soro ala ti ga amolenge ti Nzapa * (Kus. 2:33). Pendere ngongoa ti kobe ni amaï aga blé. Biani, nda ti lungo pendere ngongoa ni ayeke ti wara wungo ti azo kue so ayeke ga ande ahéritier na agbia legeoko na Jésus na yâ ti Royaume ti lo.

5. Na yâ ti toli so wato ni ayeke zo wa? Asioni pere ni aye ti sara tënë ti azo wa?

5 Wato ni ayeke zo wa? Nga asioni pere ni ayeke azo wa? Jésus atene so wato ni “ayeke Zabolo.” Lo tene nga so asioni pere ni ayeke “amolenge ti Zo ti sioni.” (Mat. 13:25, 38, 39). Na ngoi so asioni pere ni ade kete, ala kpa tere mingi na blé. Tapande so alingbi biani na aChrétien ti wataka so atene ani yeke amolenge ti Royaume ni me ala lë tâ lengo ni pëpe. A-Chrétien ti handango lê ti zo so atene ani yeke mû peko ti Christ ayeke biani mbage ti “hale”, wala ngongoa ti Satan Zabolo.​—Gen. 3:15.

6. Lawa la asioni pere ni abâ gigi? Na lege wa azo ni ‘alango’ na ngoi ni so?

6 A-Chrétien so akpa asioni pere so abâ gigi lawa? Jésus atene, a yeke “na ngoi so azo angbâ ti lango”. (Mat. 13:25). Ye so asi lawa? E wara kiringo tënë ni na yâ ti atënë so bazengele Paul atene na a-ancien ti Éphèse, lo tene: “Mbi hinga so tongana mbi hon ande awe, fade ambo ti ngonda so asara ye na ngangu ayeke lï na popo ti ala na ala yeke sara ye yeke pëpe na kundu ni, nga na popo ti ala wani, ambeni koli ayeke londo na ala yeke sara atënë so ala ba yâ ni kirikiri ti gboto na adisciple na peko ti ala.” (Kus. 20:29, 30). Lo wa nga lani a-ancien so ti lango pëpe na lege ti yingo. Na pekoni so abazengele so asara kusala lani tongana “ye so ayeke kanga lege” na afango ye ti wataka akui awe, mingi ti aChrétien alango na lege ti yingo. (Diko 2 aThessalonicien 2:3, 6-8.) A yeke na ngoi ni so la afango ye ti wataka ato nda ni.

7. A yeke ambeni blé ni la agbian si aga asioni pere? Fa nda ni.

7 Jésus atene pëpe so blé ni aga asioni pere me lo tene so a lu asioni pere ni na popo ti blé ni. Tongaso, toli so aye pëpe ti sara tënë ti atâ Chrétien so adö tâ tënë azia. Me a ye ti sara tënë ti ngangu so Satan ayeke sara ti buba congrégation ti aChrétien na sarango si asioni zo alï na yâ ni. Na ngoi so Jean, ndangba bazengele, ayeke lani mbakoro, awafango ye ti wataka ato nda ni awe ti fa aye ti kirikiri.​—2 Pi. 2:1-3; 1 Jean 2:18.

“Ala zia ni use kue amaï juska na kongo lê ti kobe”

8, 9. (a) Ngbanga ti nyen ti azo so amä Jésus, yanga so wa ti da ni amû na angbâa ti lo ayeke na lege ni? (b) Na yâ ti gango tâ tënë ti toli ni, tongana nyen si blé na asioni pere ni amaï legeoko?

8 Angbâa ti Wa ti da ni asara tënë ti kpale ni na lo, na ala hunda lo ala tene: “Mo ye si e gue e gboto asioni pere ni?” (Mat. 13:27, 28). Peut-être kiringo tënë ti lo ayeke ye so ala ku tere ti ala na ni pëpe. Lo hunda na ala ti zia blé na asioni pere ni use kue amaï juska na ngoi ti kongo lê ti kobe. Ti adisciple ti Jésus, yanga so wa ti da ni amû ayeke na lege ni. Ala hinga so a yeke ngangu ti zia kangbi na popo ti blé na sioni pere. Azo so ahinga kua ti yaka nzoni ahinga nga so mingi ni agunda ti sioni pere na ti blé ayeke lï ka yâ ti tere mingi. * Wa ti da ni ayeke biani na raison ti hunda na ala ti ku!

9 Legeoko nga, na yâ ti angu ngbangbo mingi so ahon, asecte nde nde ti aChrétien ti wataka amaï gbâ ti asioni pere. Kozoni na yâ ti Eglize Catholique na Eglize Orthodoxe nga na pekoni na yâ ti a-Eglize nde nde ti aProtestant so abâ gigi. Na oko ngoi ni, a ngbâ nga ti lu kete wungo ti ngongoa ti tâ blé na yâ ti dunia. Wa ti da ti yâ ti toli ni akanga bê ti lo lo ku teti ngoi mingi juska ngoi ti kongo lê ti kobe ni so ayeke ninga pëpe so asi.

Ngoi ti kongo lê ti kobe so a ku ni a ninga

10, 11. (a) Ngoi ti kongo lê ti kobe ni ayeke lawa? (b) Tongana nyen si na lege ti fä a yeke bungbi blé na yâ ti gogoro ti Jéhovah?

10 Jésus atene na e so “ngoi ti kongo lê ti kobe ni ayeke ngoi so aye ti mbeni ngoi ayeke gue ti hunzi. Na azo ti kongo lê ti kobe ni ayeke a-ange.” (Mat. 13:39). Na alango ti nda ni ti aye ti ngoi so, a yeke kangbi popo ti azo. A lingbi a bungbi amolenge ti Royaume ni a zia ala nde na azo so ayeke tongana asioni pere. Na ndo ti tënë so, bazengele Pierre atene: “So ayeke ngoi so a fa ni awe ti tene ngbanga ato nda ni na yâ ti da ti Nzapa. Na tongana ngbanga ni ato nda ni na e kozo, ka ti azo so ayeke yeda na nzoni tënë ti Nzapa pëpe so ayeke duti ande tongana nyen?”​—1 Pi. 4:17.

11 Kete na peko ti tongo nda ti alango ti nda ni wala, “ngoi so aye ti mbeni ngoi ayeke gue ti hunzi”, a to nda ti fâ ngbanga ti azo so atene ala yeke atâ Chrétien ti bâ wala ala yeke biani “amolenge ti royaume” ni wala “amolenge ti Zo ti sioni.” Na tongo nda ti kongo lê ti kobe ni, “kozoni” Babylone, Ngangu gbata atï, na “pekoni” a bungbi amolenge ti Royaume ni oko (Mat. 13:30). Me tongana nyen si na lege ti fä a yeke bungbi blé na yâ ti gogoro ti Jéhovah? A bungbi azo ni so na yâ ti congrégation ti aChrétien so a kiri a leke ni, so na yâ ni Nzapa abâ ala na nzoni lê na lo yeke bata ala, wala ala wara awe futa ti ala na yayu.

12. Kongo lê ti kobe ni ayeke ninga juska lawa?

12 Fango ngbanga ni ayeke ninga juska lawa? Jésus asara tënë ti ngoi ti kongo lê ti kobe so mingi ni ayeke mû ka ngoi (Apoc. 14:15, 16). Fango ngbanga ti azo oko oko kue so a soro ala ti gue na yayu ayeke ngbâ ti gue juska na nda ti ngoi so. A yeke gue ande juska a kpo nzoroko na lê ti ala kue.​—Apoc. 7:1-4.

13. Na lege wa asioni pere asara si zo atï? Tongana nyen si ala yeke kpe ndia pëpe?

13 Azo so a yeke zi ala ande na yâ ti Royaume ni ayeke azo wa? Tongana nyen la ala sara si zo atï na ala kpe ndia pëpe? (Mat. 13:41). A sara angu ngbangbo mingi awe si akota zo ti abungbi ti nzapa ti aChrétien ti wataka, so ayeke tongana asioni pere ahanda azo kutu na kutu. Ala sara ni na lege ti afango ye so abi zonga na ndo ti Nzapa, ‘aye so ayeke sara si zo atï’, afango ye tongana ti so a tene Nzapa ayeke zö azo ti sioni teti lakue lakue na yâ ti enfer, nga na tënë ti Nzapa Babâ, Nzapa Molenge, na Nzapa Yingo vulu so zo ahinga li ti lo na ni pëpe. Mingi ti akota zo ti abungbi ti vorongo nzapa azia sioni tapande na azo ti ala. Ala sara ni na lege so ala yeke sara kamarade na dunia so nga ambeni ayeke sara aye ti sioni tâ gi dandara tongaso (Jacq. 4:4). Na ndo ni, aChrétien ti wataka ayeke kanga lê mingi na ndo ti sarango aye ti sioni so azo ti bungbi ti ala ayeke sara ni. (Diko Jude 4.) Atâa so kue, ala ngbâ ti fa na lê ti azo so ala ye Nzapa na ala kpe mbeto ti lo. Amolenge ti Royaume ayeke na ngia mingi so a zi ala na gbe ti ngangu ti azo so ayeke tongana asioni pere nga na afango ye so asara si zo atï.

14. Na lege wa azo so ayeke tongana asioni pere ayeke toto nga ala yeke te pembe ti ala?

14 Na lege wa azo so ayeke tongana asioni pere ayeke toto nga ala yeke te pembe ti ala? (Mat. 13:42). “Amolenge ti Zo ti sioni”, so ayeke tongana asioni pere, ayeke bâ pasi ndali ti so “amolenge ti royaume” ayeke fa na gigi asarango ye ti ala nga na afango ye ti ala so ayeke sara sioni na zo. Ala yeke dema nga teti so amembre ti eglize ti ala ayeke mû maboko na ala tongana ti kozo pëpe, nga ala yeke na ngangu na ndo ti azo ti ala mbeni pëpe.​—Diko Ésaïe. 65:13, 14.

15. Na lege wa a yeke zö azo so ayeke tongana asioni pere na wâ?

15 Na lege wa a gboto asioni pere na a zö ni na wâ? (Mat. 13:40). A ye ti sara tënë ti ye so ayeke si ande na nda ni na asioni pere so. Bingo ala na yâ ti four ti wâ na lege ti fä aye ti fa so a yeke futi ande ala teti lakue lakue (Apoc. 20:14; 21:8). Fade a yeke futi aChrétien ti wataka so ayeke tongana asioni pere nga azo ti handango azo na ngoi ti “kota ye ti vundu”.​—Mat. 24:21.

Fade ala ‘yeke su tongana lâ’

16, 17. Prophétie wa Malachie atene na ndo ti temple ti Nzapa? Tongana nyen si prophétie so ato nda ti ga tâ tënë?

16 Na ngoi wa la azo so ayeke tongana blé “ayeke su tongana lâ”? (Mat. 13:43). Na ndo ti tënë ti zingo aye ti sioni na yâ ti temple ti Nzapa, Malachie atene prophétie so: “Fade Lo si na Temple ti Lo fade fade; même Wakua ti mbele ni. Lo so i wara ngia na Lo, bâ, Lo yeke ga, L’Éternel Ti Sabaoth atene. Me zo nyen alingbi na lâ ti gango ti Lo? Zo nyen alingbi luti tongana Lo si? teti Lo yeke tongana wâ ti waturu na tongana savon ti zo ti sukula bongo; fade Lo duti tongana waturu na zo ti lungula saleté ti argent, na Lo sukula amolenge ti mara ti Lévi; Lo lungula sioye ti ala legeoko tongana a lungula saleté ti lor na ti argent; fade ala mû na LʼÉternel sacrifice nde nde na lege ti mbilimbili.”​—Mal. 3:1-3.

17 Na ngoi ti e, prophétie so ato nda ti ga tâ tënë biani na ngu 1918 na ngoi so Jéhovah na Jésus Christ, “Wakua ti mbele ni”, aga ti bâ yâ ti temple ti yingo. Malachie afa na e ye so asi na pekoni so a hunzi ti zi aye ti sioni ni kue, lo tene: “Na lâ ni kâ, fade i kiri i bâ zo ti mbilimbili nde na zo ti sioni nde, lo so asara kusala ti Nzapa nde na lo so asara kusala ti Lo pëpe nde.” (Mal. 3:18). Guengo na li ni ti kusala ti atâ Chrétien so akiri awara ngangu afa ngoi ni so tongana ngoi ti tongo nda ti kongo lê ti kobe.

18. Ye wa Daniel afa kozoni awe so fade ayeke si na ngoi ti e?

18 Prophète Daniel asara tënë ti ngoi ti e, lo tene: “Ala so ayeke na ndara, fade ala su tongana sungo ti le-nduzu; na ala so asara si azo mingi aga mbilimbili, fade ala su tongana atongoro teti lakue lakue.” (Dan. 12:3). Azo so ayeke su mingi so ayeke azo wa? A yeke aChrétien so a soro ala, atâ blé so Jésus asara tënë ti ala na yâ ti toli ti blé na sioni pere. Guengo na li ni ti wungo ti azo mingi mingi so zo alingbi ti diko ala pëpe, so ala yeke tongana angasangbaga, afa biani so a “gboto” aChrétien ti wataka so ayeke tongana asioni pere awe. Na sarango kusala maboko na maboko na tanga ti azo ti Israël ti yingo, azo mingi mingi so, so ayeke na beku ti duti na gbe ti Royaume asara nga si lumière ti ala aza na yâ ti dunia so ayeke na yâ ti bingo.​—Zach. 8:23; Mat. 5:14-16; aPhil. 2:15.

19, 20. Nyen la “amolenge ti royaume” ayeke ku ni kungo? Ye wa e yeke bâ na yâ ti article ti peko?

19 Laso, “amolenge ti royaume” ayeke ku kungo ti wara futa ti ala ti gloire na yayu (aRom. 8:18, 19; 1 aCor. 15:53; aPhil. 1:21-24). Ye oko, juska ti si na ngoi ni so, a lingbi ala ngbâ be-ta-zo, ala ngbâ ti su mingi nga ala duti nde na “amolenge ti Zo ti sioni.” (Mat. 13:38; Apoc. 2:10). So tâ ngia si e yeke na ni ti duti na pasa ti bâ aye ti nzoni so aga na pekoni so a “gboto” na lege ti fä asioni pere na ngoi ti e!

20 Kamba wa ayeke na popo ti amolenge ti Royaume na kota wungo ti azo mingi mingi, so ayeke na beku ti duti na fini ti lakue lakue na ndo ti sese na gbe ti Royaume? Article ti peko ayeke kiri tënë na hundango ndo so.

[Akete tënë na gbe ni]

^ par. 1 Ti hinga anzene nzene tënë na ndo ti atoli so, bâ Tour ti Ba Ndo, ti 1 juillet 2008, lembeti 20-29.

^ par. 4 Na yâ ti parabole so, lungo lê ti kobe ni ayeke pëpe kusala ti fango tënë na ti sarango adisciple, kusala so ayeke sara si afini zo alingbi ti ga aChrétien so na pekoni a soro ala ti gue na yayu. Jésus atene so pendere ngongoa ti kobe so a lu ni “a yeke amolenge ti royaume” me lo tene pëpe so a yeke ga ande amolenge ti royaume. Lungo lê ti kobe ni aye ti sara tënë ti sorongo amolenge ti Royaume ni na yâ ti dunia so.

^ par. 8 Agunda ti sioni pere ni na ti blé ni alï yâ ti tere mingi, tongaso ti gboto ala kozo na ngoi ti kongo lê ti kobe ayeke sara si blé ni abuba.​—Bâ Étude perspicace des Écritures, volume 1, lembeti 836.

Mo dabe ti mo na ni?

Na yâ ti toli ti Jésus na ndo ti blé na asioni pere, ambage nde nde ti toli ni aye ti fa nyen?

• Pendere ngongoa ti kobe

• Zo ti lungo ngongoa ti kobe

• Lungo ngongoa ti kobe

• Wato

• Asioni pere

• Ngoi ti kongo lê ti kobe

• Gogoro

• Toto na tengo pembe

• Four ti wâ

[Ahundango tënë ti manda na ye]

[Afoto na lembeti 25]

A to nda ti lu pendere ngongoa ti kobe na Pentecôte ti ngu 33

[Foto na lembeti 28]

A yeke bungbi blé na lege ti fä na yâ ti gogoro ti Jéhovah

[Lingu ti foto ni]

Pictorial Archive (Near Eastern History) Est.