Uthuru Ọvo, Othuru-igodẹ ọvo
Uthuru Ọvo, Othuru-igodẹ ọvo
“Whai enọ i lele omẹ, wha rẹ te keria egbara uvie kpogbivẹ ti guẹdhọ [erua] kpogbivẹ Izrẹl.”—MAT. 19:28.
1. Ẹvẹ Jihova o yeri kugbe emọ Abraham, kọ eme onana u gbe ro dhesẹ nọ o gbabọ kẹ ahwo erẹwho efa ha?
JIHOVA o you Abraham, oye jabọ nọ o ro dhesẹ uyoyou ẹwo kẹ emọ Abraham. Bu vi ikpe odu ọvo gbe egba isoi (1,500), Jihova ọ rehọ orẹwho Izrẹl nọ o no oma Abraham ze wọhọ ahwo nọ ọ salọ, “ahwo aghọ” riẹ. (Se Iziewariẹ 7:6.) Kọ oyena u dhesẹ nọ Jihova o se ahwo erẹwho efa gbe ahwo ho? Ijo. Evaọ oke yena, a kẹ ahwo erẹwho efa nọ e gwọlọ gọ Jihova uvẹ re a kuomagbe emọ Izrẹl gọ. A rehọ enana nọ i kurẹriẹ ze na wọhọ abọjọ emọ Izrẹl. Emọ Izrẹl a re yeri kugbe ai wọhọ inievo rai. (Izerẹ 19:33, 34) Yọ o gwọlọ nọ enọ i kurẹriẹ ze na a re koko izi Jihova.—Izerẹ 24:22.
2. Okpẹme vẹ Jesu ọ ta, kọ enọ vẹ onana o wha ze?
2 Ghele na Jesu ọ ta okpẹme jọ kẹ ahwo Ju inọ: “A re ti mi owhai uvie Ọghẹnẹ a vẹ te rehọ iẹ kẹ orẹwho nọ o rẹ mọ ibi riẹ.” (Mat. 21:43) Amono a rrọ orẹwho ọkpokpọ nana, kọ ẹvẹ enwene nana u ro kpomahọ omai?
Orẹwho Okpokpọ Na
3, 4. (a) Ẹvẹ Pita ukọ na o dhesẹ orẹwho ọkpokpọ na? (b) Amono a rrọ orẹwho ọkpokpọ nana?
3 Pita ukọ na o dhesẹ orẹwho ọkpokpọ nana vevẹ. O kere se ibe Ileleikristi riẹ inọ: “Whai họ otie-ahwo nọ a sanọ rehọ, ọkwa-ozerẹ orua-uvie, orẹwho ọrẹri, ahwo obọ Ọghẹnẹ, re wha woro iruo urirẹ riẹ via ọnọ o se owhai no ebi e ruọ [eva] elo ọnwranwra riẹ.” (1 Pita 2:9) Wọhọ epanọ a ruẹaro riẹ, emotọ Ju nọ e rọwo Jesu a zihe ruọ ahwo ọsosuọ orẹwho yena. (Dan. 9:27a; Mat. 10:6) Uwhremu na, ahwo erẹwho efa a te ti kuomagbe orẹwho ọkpokpọ nana, keme Pita ọ ta haro nọ: “Okejọ nọ vrẹ wha jọ ahwo ọvo ho, rekọ enẹna whai ahwo Ọghẹnẹ.”—1 Pita 2:10.
4 Amono Pita ọ ta ẹme nana kẹ? Evaọ emuhọ ileta riẹ ọ ta nọ: “[Ọghẹnẹ ọ] wariẹ omai yẹ zihe ruọ ọkpokpọ, e ruọ ẹruore ebẹdẹ fiki ẹkparomatha Jesu kristi no iwhuowhu, je wo ukuoriọ nọ o rẹ raha ha, nọ o kare izue, onọ o rẹ hiẹ hẹ, nọ a ruẹrẹ kpahe obọ odhiwu kẹ owhai.” (1 Pita 1:3, 4) Fikiere Ileleikristi nọ a rọ ẹzi wholo nọ i wo ẹruore obọ odhiwu na họ orẹwho okpokpọ nana. Enana họ ‘Izrẹl Ọghẹnẹ’ na. (Gal. 6:16) Evaọ eruẹaruẹ, Jọn ukọ na ọ ruẹ nnọ enana i bu te 144, 000. A ta rai no “udevie [ahwo-akpọ] ze, a jẹ rọ ibi ọsosuọ kẹ Ọghẹnẹ avọ Omogodẹ na,” re a jọ “izerẹ” je “lele Kristi re uvie na odu ikpe.”—Evia. 5:10; 7:4; 14:1, 4; 20:6; Jem. 1:18.
Kọ Amọfa A Kuomagbe Orẹwho Na?
5. (a) Amono a se ‘Izrẹl Ọghẹnẹ’? (b) Fikieme ma sae rọ ta nọ orọnikọ enọ a wholo na ọvo họ orẹwho Izrẹl he?
5 O rrọ vevẹ inọ enọ a se ‘Izrẹl Ọghẹnẹ’ evaọ Ahwo Galesha 6:16 na họ Ileleikristi nọ a rọ ẹzi wholo na. Kọ eria jọ e rrọ Ebaibol na nọ Jihova ọ jọ dhesẹ nọ Ileleikristi efa a kuomagbe enọ a wholo na nọ a rẹ sai se orẹwho Izrẹl? Ma rẹ sae ruẹ uyo onọ nana evaọ ẹme nọ Jesu ọ ta kẹ ikọ riẹ nọ i kru ẹgbakiete rai: ‘Epanọ ọsẹ mẹ ọ rehọ uvie mu kẹ omẹ, ere me ro mu kẹ owhai re. Re wha re, jẹ da eva emẹjẹ mẹ eva uvie mẹ, jegbe re wha keria egbara uvie re wha bruoziẹ erua kpegbivẹ Izrẹl.’ (Luk 22:28-30) Eme nana i ti rugba evaọ “akpọ nọ tha” hayo oke aruẹrẹ na, koyehọ etoke Esuo Odu Ikpe Kristi na.—Se Matiu 19:28.
6, 7. Amono a jọ Matiu 19:28 gbe Luk 22:30 se “erua kpegbivẹ Izrẹl”?
6 Ahwo idu udhuhrẹ gbe ene (144,000) na a te jọ ivie gbe izerẹ evaọ etoke Esuo Odu Ikpe na. (Evia. 20:4) Amono enana a ti su je bruoziẹ rai? A jọ Matiu 19:28 gbe Luk 22:30 ta kẹ omai nọ a re ti bruoziẹ ọ “erua kpegbivẹ Izrẹl.” Amono a jọ eria Ebaibol nana se “erua kpegbivẹ Izrẹl” na? Enana họ enọ i wo ẹruore ẹria otọakpọ na, enọ i fi ẹrọwọ họ idhe ẹtanigbo Jesu rekọ a rrọ utu izerẹ na ha. (Orua Livai o jọ usu erua 12 Izrẹl he.) Enọ a jọ eria Ebaibol yena se erua kpegbivẹ Izrẹl na họ enọ irere i ti te ẹkwoma iruo izerẹ nọ ahwo idu udhuhrẹ gbe ene (144,000) na a ti ru. Enana nọ e rrọ izerẹ hẹ na yọ ahwo Ọghẹnẹ re, fikiere Ọghẹnẹ o you rai jẹ jẹ ae rehọ. Oye jabọ nọ a ro dhesẹ ai wọhọ emọ Izrẹl oke anwae nọ a jọ ahwo riẹ.
7 Agbẹta, nọ Jọn ukọ na ọ ruẹ ahwo idu udhuhrẹ gbe ene (144,000) na no, enọ a salọ taure uye ulogbo na o tẹ te ze, ọ tẹ jẹ ruẹ “otu obuobu jọ, nọ ohwo ọvo ọ sai kele he, nọ i no erẹwho kpobi ze.” (Evia. 7:9) Enana a te zọ no uye ulogbo na ruọ Esuo Odu-Ikpe Kristi. Ima-idu ahwo buobu nọ a te kpare ze a ti kuomagbe ai. (Jọn 5:28, 29; Evia. 20:13) Aikpobi họ “erua kpegbivẹ Izrẹl” nọ Jesu avọ ahwo idu udhuhrẹ gbe ene (144,000) nọ a ti gbe su a ti bruoziẹ rai na.—Iruẹru 17:31; 24:15; Evia. 20:12.
8. Ẹvẹ idhe nọ a jẹ hai dhe evaọ Ẹdẹ Omavoro i ro dhesẹ usu nọ o rrọ udevie idu udhuhrẹ gbe ene (144,000) na gbe ahwo-akpọ efa?
8 A rẹ sae rehọ eware nọ a jẹ hai ru evaọ Ẹdẹ Omavoro na dhesẹ usu nọ o rrọ udevie ahwo idu udhuhrẹ gbe ene (144,000) na gbe ahwo-akpọ efa. (Izerẹ 16:6-10) Ozerẹ okpehru na ọ rẹ kake rehọ eruẹ dhe idhe uzioraha ro voro “oma gbe uwou riẹ.” Fikiere, idhe Jesu e te kake wha erere se ahwo uwou riẹ enọ e te jọ izerẹ na, koyehọ enọ i ti lele iei su evaọ obọ odhiwu. Ofariẹ, evaọ Ẹdẹ Omavoro na, a rẹ rehọ ewe ivẹ ze rọkẹ izieraha emọ Izrẹl edekọ. Orua izerẹ na u dikihẹ kẹ ahwo idu udhuhrẹ gbe ene (144,000) na, ahwo Izrẹl edekọ na i te dikihẹ kẹ enọ i wo ẹruore ẹria otọakpọ. Otofa nana u dhesẹ nọ orọnikọ ‘erua kpegbivẹ Izrẹl’ nọ a jọ Matiu 19:28 fodẹ na u kie kpahe enọ a rọ ẹzi wholo na ha, rekọ u kie kpahe amọfa kpobi nọ i fi ẹrọwọ họ idhe ẹtanigbo Jesu. *
9. Amono izerẹ na evaọ eruẹaruẹ ọ Izikiẹl i dikihẹ kẹ, kọ amono emọ Izrẹl edekọ a dikihẹ kẹ?
9 Rehọ oriruo ọfa. A jọ eruẹaruẹ dhesẹ etẹmpol Jihova kẹ Izikiẹl. (Izik., uzou avọ 40-48) Evaọ eruẹaruẹ yena, izerẹ na i je ru iruo evaọ etẹmpol na, bi wuhrẹ ahwo ẹme Ọghẹnẹ yọ Jihova ọ be kẹ ai uthubro gbe ọkpọvio. (Izik. 44:23-31) Evaọ eruẹaruẹ ọvona, ahwo erua kpobi a nyaze te gọ Jihova je dhe idhe kẹe. (Izik. 45:16, 17) Izerẹ na i dikihẹ kẹ enọ a rọ ẹzi wholo na, emọ Izrẹl edekọ na a te dikihẹ kẹ enọ i wo ẹruore otọakpọ na. Eruẹaruẹ na i dhesẹ inọ itu ahwo ivẹ na a bi ru iruo kugbe, rekọ izerẹ na họ enọ e be kobaro evaọ egagọ uzẹme.
10, 11. (a) Eme Jesu vẹ i bi rugba nẹnẹ? (b) Onọ vẹ ma rẹ sae nọ kpahe igodẹ efa na?
10 Jesu ọ ta ẹme kpahe “igodẹ efa,” enọ e rrọ usu “uthuru okakao” na ha. (Jọn 10:16; Luk 12:32) Ọ ta nọ: “Mẹ rẹ te rehọ ae tha hrọ, i re ti yo uru mẹ. Fikiere e rẹ te jọ uthuru ọvo, othuru igodẹ ọvo.” O rrọ ọbọga kẹ omai gaga nọ ma be rọ ruẹ orugba eme nana. A ku eko-ahwo ivẹ na gbe no—umutho enọ a rọ ẹzi wholo na gbe otu obuobu erọ igodẹ efa na. (Se Zekaraya 8:23.) Dede nọ igodẹ efa na a be gọ evaọ ọgwa obeva ọrọ etẹmpol abọ-ẹzi na ha, a be jọ ọgwa obọ otafe riẹ gọ.
11 Rekọ nọ orọnọ ẹsejọ Jihova ọ rẹ rehọ emọ Izrẹl nọ e rrọ izerẹ hẹ ro dhesẹ igodẹ efa na, kọ u fo re enọ i wo ẹruore otọakpọ na a re Emu Owọwọ na? Joma ta ẹme kpahe onọ nana.
Ọvọ Ọkpokpọ Na
12. Ọruẹrẹfihotọ ọkpokpọ vẹ Jihova ọ ta ẹme kpahe?
12 Jihova ọ ta kpahe ọruẹrẹfihotọ ọkpokpọ kẹ ahwo riẹ inọ: “Ọnana họ ọvọ nọ me re ti lele uwou Izrẹl re nọ edẹ eyena evrẹ no, . . . Me re ti fi uzi mẹ họ eva rai, me ve kere ie fihọ udu rai; mẹ vẹ te jọ Ọghẹnẹ rai, a vẹ te jọ ahwo mẹ.” (Jeri. 31:31-33) Ẹkwoma ọvọ ọkpokpọ nana eyaa nọ Jihova ọ ya kẹ Abraham i ti ro rugba.—Se Emuhọ 22:18.
13, 14. (a) Amono a rrọ ọvọ ọkpokpọ na? (b) Amono a bi wo erere no ọvọ na ze, kọ ẹvẹ a bi ro “koko” ọvọ na?
13 Jesu ọ ta ẹme kpahe ọvọ ọkpokpọ nana taure o te ti whu inọ: “Egho ọnana họ ọvọ ọkpokpọ azẹ mẹ ọ nọ o [ti] hwẹ fiki rai.” (Luk 22:20; 1 Kọr. 11:25) Kọ Ileleikristi kpobi e rrọ ọvọ ọkpokpọ nana? Ijo. Wọhọ ikọ Jesu nọ e da udi na evaọ owọwọ yena, Ileleikristi jọ nẹnẹ a rrọ ọvọ ọkpokpọ na. * Jesu ọ re ọvọ ọfa kugbe ai nọ a ti ro lele iei su evaọ Uvie riẹ.—Luk 22:15, 16, 28-30.
14 Kọ ẹvẹ kpahe enọ e te rria otọakpọ na? A ti wo erere no ọvọ ọkpokpọ na ze. (Gal. 3:8, 9) Dede nọ a rrọ usu ọvọ na ha, a re “koko” izi ọvọ na wọhọ epanọ Aizaya ọruẹaro na ọ ta inọ: ‘Erara nọ i kuomagbe ỌNOWO na, re a gbodibo kẹe, je you odẹ ỌNOWO na, re a jọ idibo riẹ, kohwo kohwo nọ ọ yọrọ ẹdijala na, nọ ọ gbẹ raha iẹe he, je koko ọvọ mẹ na, eye mẹ rẹ te rehọ tha evaọ ugbehru ẹri mẹ na, me re ti ru ai eva were evaọ uwou olẹ mẹ.’ Jihova ọ tẹ jẹ ta nọ: “Keme uwou mẹ a re ti se ei uwou olẹ rọkẹ erẹwho kpobi.”—Aiz. 56:6, 7.
Amono A rẹ Re Emu Owọwọ Na?
15, 16. (a) Eme Pọl ukọ na ọ ta kpahe ọvọ ọkpokpọ na? (b) Fikieme enọ i wo ẹruore otọakpọ na a gbẹ rọ re Emu Owọwọ na ha?
15 Enọ e rrọ ọvọ ọkpokpọ na a ‘wo imuẹro inọ a te ruọ oria ẹri na.’ (Se Ahwo Hibru 10:15-20.) Enana họ enọ i ti wo “uvie nọ u wo ekpoho ho” na. (Hib. 12:28) Fikiere, enọ i ti lele Jesu Kristi jọ izerẹ gbe ivie evaọ obọ odhiwu ọvo họ enọ e rẹ da no “egho” nọ u dikihẹ kẹ ọvọ ọkpokpọ na ze. Enọ e rrọ ọvọ ọkpokpọ na họ enọ a sahotọ kẹ Omogodẹ na. (2 Kọr. 11:2; Evia. 21:2, 9) U te no ahwo nana no, amọfa nọ i bi kpohọ Emu Owọwọ na a re rri ọvo, a rẹ re ebrẹdi hayo da udi na ha.
16 Pọl o te je fi obọ họ kẹ omai riẹ nọ enọ i wo ẹruore ẹria otọakpọ na a rẹ re Emu Owọwọ na ha. Ọ ta kẹ Ileleikristi nọ a rọ ẹzi wholo nọ: ‘Keme kẹse kẹse nọ wha te re ebrẹdi ọnana wha jẹ da egho ọnana yọ wha bi dhesẹ uwhu Ọnowo na bẹsenọ o re ti zihetha.’ (1 Kọr. 11:26) Okevẹ Ọnowo na o ti ro “zihetha”? Okenọ o re ti zihe ze te rehọ ọrọ urere enọ a rọ ẹzi wholo na kpobọ odhiwu. (Jọn 14:2, 3) O rrọ vevẹ inọ a ti ru Emu Owọwọ Olori na ribri hi. ‘Enọ i kiọkọ’ otọakpọ evaọ usu emọ aye na a rẹ re Emu Owọwọ na bẹsenọ a ti wo osohwa obọ odhiwu rai. (Evia. 12:17) O hae jọ nọ enọ e te rria otọakpọ na bẹdẹ bẹdẹ a rẹ re Emu Owọwọ na, koyehọ a hai ru Emu Owọwọ na bẹdẹ bẹdẹ.
“A Vẹ te Jọ Ahwo Mẹ”
17, 18. Ẹvẹ eruẹaruẹ nọ e rrọ Izikiẹl 37:26, 27 i bi ro rugba?
17 Jihova ọ ta kpahe okugbe nọ o te jọ udevie ahwo riẹ inọ: “Me ve ti lele ai reọvọ udhedhẹ; ọ vẹ te jọ ọvọ-ọriọ bẹdẹ; mẹ vẹ te ghale ae je ru ai bu, me veti fi aruẹri mẹ họ udevie rai bẹdẹ. Oria ẹria mẹ ọ vẹ te jọ kugbe ai; mẹ vẹ te jọ Ọghẹnẹ rai, a vẹ te jọ ahwo mẹ.”—Izik. 37:26, 27.
18 Ahwo Ọghẹnẹ kpobi a bi wo erere no orugba eyaa nana ze, koyehọ ọvọ udhedhẹ nọ ọ re kugbe omai na. Ẹhẹ, Jihova ọ kẹ idibo riẹ kpobi imuẹro inọ a ti wo udhedhẹ. Ubi ẹzi riẹ u bi dhesẹ oma via evaọ udevie rai. Aruẹri riẹ, onọ o jọ etenẹ dikihẹ kẹ egagọ efuafo, o rrọ udevie rai. A ginẹ rrọ ahwo riẹ, keme a nya siọ edhọ-egọ kpobi ba no, kọ Jihova ọvo họ Ọghẹnẹ nọ a be gọ.
19, 20. Amono a rrọ usu enọ Jihova o se “ahwo mẹ” na, kọ eme ọvọ ọkpokpọ na u ru lọhọ?
19 Eva e were omai kẹhẹ nọ ma be rọ ruẹ eko ahwo ivẹ nana nọ a kugbe no evaọ oke mai na. Dede nọ otu obuobu na nọ o bi dhe ebuebu na a wo ẹruore obọ odhiwu hu, eva e be were ai inọ a rrọ usu kugbe ikpodhiwu na. A bi kuomagbe utu Izrẹl Ọghẹnẹ na. Fiki onana, a rrọ usu enọ Jihova o se “ahwo mẹ” na. Ma be jọ oma rai ruẹ orugba eruẹaruẹ nana: ‘Erẹwho buobu i re ti ku oma rai gbe ỌNOWO na eva ẹdẹ ọyena, a vẹ te jọ ahwo mẹ; mẹ vẹ te rria udevie rai.’—Zek. 2:11; 8:21; se Aizaya 65:22; Eviavia 21:3, 4.
20 Jihova o ru eware nana kpobi lọhọ no ẹkwoma ọvọ ọkpokpọ na. Ima ahwo buobu nọ e wọhọ erara a kuomagbe orẹwho Jihova no. (Mae. 4:1-5) A gba riẹ mu inọ a re koko ọvọ na ẹkwoma omaurokpotọ kẹ izi ọvọ na. (Aiz. 56:6, 7) Enẹ oruo, te ai te Izrẹl Ọghẹnẹ a be rọ reawere udhedhẹ nọ u wo oba ha. Jọ udhedhẹ oyena u t’owhẹ enẹna rite bẹdẹ bẹdẹ!
[Oruvẹ-obotọ]
^ edhe-ẹme 8 Epọvo na re, enọ a wholo na họ enọ a kaki se ukoko na. (Hib. 12:23) Rekọ, a rẹ sai je se Ileleikristi kpobi ukoko na, o tẹ make rọ nọ a wo ẹruore ẹria otọakpọ na hayo obọ odhiwu—Rri Uwou-Eroro Na, April 15, 2007, ẹwẹ-obe avọ 7-9.
^ edhe-ẹme 13 Jesu ọ rrọ usu ọvọ ọkpokpọ na ha, Obruthe ọvọ na ọ rrọ. Fikiere u muẹro nọ ọ re ebrẹdi na jẹ da udi na ha.
Kọ Whọ Kareghẹhọ?
• Amono họ “erua kpegbivẹ Izrẹl” nọ ahwo idu udhuhrẹ gbe ene (144,000) na a ti bruoziẹ rai na?
• Obọ vẹ otu nọ a rọ ẹzi wholo na avọ igodẹ efa na a wo evaọ ọvọ ọkpokpọ na?
• Kọ Ileleikristi kpobi a rẹ re Emu Owọwọ na?
• Didi okugbe a ruẹaro riẹ kpahe oke mai na?
[Enọ Uwuhrẹ]
[Ẹkpẹti/Iwoho nọ e rrọ ẹwẹ-obe avọ 25]
(Rọkẹ onọ a ruẹrẹhọ ziezi, rri obe na)
Ahwo buobu a kuomagbe utu Izrẹl Ọghẹnẹ na no
7,313,173
4,017,213
1,483,430
373,430
1950 1970 1990 2009