Kal idhi e weche manie iye

Kal idhi kama ochanie weche mantie

Kweth Achiel, gi Jakwath Achiel

Kweth Achiel, gi Jakwath Achiel

Kweth Achiel, gi Jakwath Achiel

‘Un museluwa un bende unubed e kombe apar gariyo kung’ado bura ni ogendini apar gariyo mag Israel.’—MATH. 19:28.

1. Jehova ne nigi winjruok mane gi nyithind Ibrahim, to ang’o momiyo mano ok nyis ni ne ok odewo joma ne nie ogendini mamoko?

JEHOVA nohero Ibrahim, omiyo ne onyiso hera ne nyithind Ibrahim. Kuom higini mokalo 1500, ne okawo oganda mar Israel, ma ne gin anyuola mar Ibrahim, kaka joge moyiero, tiende ni ‘ogandane moyiero.’ (Som Rapar mar Chik 7:6.) Be mano nyiso ni Jehova ne ok odewo kata matin joma ne nie ogendini mamoko? Ooyo. E kindego, jogo ma ne ok gin Jo-Israel ma ne dwaro lamo Jehova ne oyienegi riwore kanyachiel gi ogandane makende. Jogo ma ne olokore modonjo e din mar Jo-Israel, ne ikwano kaka jokanyo mag ogandano. Ne dwarore ni otimnegi kaka jo ogandano. (Lawi 19:33, 34) Kendo ne dwarore ni girit chike duto mag Jehova.—Lawi 24:22.

2. En wach mane miwuoro ma Yesu nowacho, to mano nyuolo penjo mage?

2 Kata kamano, Yesu nowacho wach moro miwuoro ne Jo-Yahudi ma kindene kama: “Pinyruodh Nyasaye enogol kuomu, to enomi oganda moro ma nyago olembe mag pinyruoth.” (Math. 21:43) Ng’a gini ma ne dhi loso oganda manyienni, to lokruok ma kamano mulowa e yo mane?

Oganda Manyien

3, 4. (a) Ere kaka jaote Petro noyango oganda manyien? (b) Gin ng’a gini maloso oganda manyienni?

3 Jaote Petro noyango e yo maler oganda manyienni. Ne ondiko ne Jokristo wetene kama: “Un e dhoot moyier, un dolo mag Ruoth, oganda maler, jo mokawo ka joge, mondo uland tije madongo mar Jal ma noluongou a e mudho dhiyo e ler mare miwuoro.” (1 Pet. 2:9) Mana kaka nokor, Jo-Yahudi masie ma ne oyie ni Yesu e Mesia, ema nokwongo bedo jokanyo mar oganda manyienno. (Dan. 9:27a; Math. 10:6) Bang’e, joma ng’eny ma ne ok gin Jo-Yahudi bende ne obedo jokanyo mar ogandano, nikech Petro ne odhi nyime wacho niya: “Un yandi chon ne ok un oganda, to koro un oganda Nyasaye.”—1 Pet. 2:10.

4 Petro ne wuoyo kuom ng’a gini kae? E wechene motelo e barupe, owacho kama: “[Nyasaye] nonywolowa nywol manyien mondo wabed gi geno mangima nikech chier mar Yesu Kristo a kuom jo motho, kendo wayud gikeni ma ok tow, ma ok kethre, kendo ma ok lal. En gikeni mokannu e polo.” (1 Pet. 1:3, 4) Omiyo oganda manyienno en oganda moting’o Jokristo mowal, ma nigi geno mar dhi e polo. Gin e “Israel mar Nyasaye.” (Gal. 6:16) E fweny moro, jaote Johana noneno ni kwan mar “Israel mar Nyasaye” en 144,000. Gin e “jo mowar e kind ji duto kaka nyak mokwongo ni Nyasaye kod Nyarombo” mondo giti kaka “jodolo” kendo mondo ‘giloch kod Yesu kuom higini gana achielgo.’—Fwe. 5:10; 7:4; 14:1, 4; 20:6; Jak. 1:18.

Be Ogandano Oting’o Jomamoko Bende?

5. (a) “Israel mar Nyasaye” ochung’ ne ng’a gini? (b) Ang’o momiyo nying’ ni “Israel,” kinde duto ok wuo mana kuom Jokristo mowal?

5 Kuom mano, nenore maler ni “Israel mar Nyasaye” miwuoyoe e Jo Galatia 6:16 wuoyo mana kuom Jokristo mowal. Kata kamano, be nitie kinde ma Jehova tiyo gi oganda mar Israel kaka ranyisi, mariwo koda jomamoko maok mana Jokristo mowal? Dwoko nyalo yudore kuom weche ma Yesu nowacho ne jootene ma ne ochung’ motegno niya: ‘Asingonu pinyruoth, kaka Wuora nosingona, mondo uchiem kendo umethi e mesana e pinyruodha, kendo ubed e kombe ruodhi kung’ado bura ni ogendini apar gariyo mag Israel.’ (Luka 22:28-30) Mano biro timore e kinde “chuech manyien,” tiende ni kinde miloso gik moko obed manyien, e kinde Loch Kristo mar Higini Gana Achiel.—Som Mathayo 19:28.

6, 7. Wach motigo ni “ogendini apar gariyo mag Israel” wuoyo kuom ng’a gini kaluwore gi Mathayo 19:28 kod Luka 22:30?

6 Ji 144,000 biro tiyo e polo kaka ruodhi, jodolo, koda jong’ad-bura e kinde Loch mar Higini Gana Achiel. (Fwe. 20:4) Gibiro ng’ado bura kendo locho e wi ng’a gini? E Mathayo 19:28 kod Luka 22:30, iwachonwa ni gibiro ng’ado bura ne “ogendini apar gariyo mag Israel.” E ndikogo, “ogendini apar gariyo mag Israel” ochung’ ne ng’a gini? Gichung’ ne jogo duto ma nigi geno mar dak e piny—jogo maketo yie kuom misango mar Yesu to ok gin e kweth mar jodolo. (Dhood Jo-Lawi ne ok oriw e kwan mar ogendini 12 mag Israel masie.) Ogendini 12 mag Israel miwuoyoe e ndikogo, gin jogo mabiro yudo gweth mag Nyasaye kokalo kuom tij jodolo 144,000. Jogi maok gin jodolo mabiro yudo gweth, bende gin oganda Nyasaye mohero kendo moyiego. Omiyo, en gimakare porogi gi ogandane machon.

7 Mano emomiyo bang’ jaote Johana neno kiketo kido masiko e lela wang’ Israel mar Nyasaye ma gin 144,000 kapok sand maduong’no ochopo, noneno bende “oganda mang’ongo,” maok kwanre “moa e pinje duto.” (Fwe. 7:9) Gibiro tony e sand maduong’no mi gidonj e bwo Loch Kristo mar Higini Gana Achiel. Bilion mang’eny mag joma ibiro chier, biro riwore kodgi kuno. (Joh. 5:28, 29; Fwe. 20:13) Jogi duto ema biro loso “ogendini apar gariyo mag Israel” mar ranyisi, ma Yesu kod joloch wetene 144,000 biro ng’adonegi bura.—Tich 17:31; 24:15; Fwe. 20:12.

8. Ere kaka gik ma ne itimo e Odiechieng’ Loso Winjruok higa ka higa ne en tipo mar tudruok ma ne dhi bedoe, e kind ji 144,000 kod dhano mamoko?

8 Gik ma ne itimo higa ka higa e Odiechieng’ Loso Winjruok ne obedo tipo mar tudruok ma ne dhi bedoe e kind ji 144,000 kod dhano mamoko. (Lawi 16:6-10) Mokwongo, ne dwarore ni jadolo maduong’ ochiw ruath kaka misango mar richone “owuon, kod kuom joode.” Omiyo, misango mar Yesu tiyo mokwongo kuom joode ma gin jodolo manie bwoye, jogo mabiro tiyo kode e polo. E Odiechieng’ Loso Winjruok, nyuogi ariyo bende ne ichiwo ne richo mag Jo-Israel mamoko. Kaluwore gi weche miwuoyoe kae, kama dhood jodolo ochung’ ne ji 144,000, Jo-Israel mamoko ochung’ ne jogo ma nigi geno mar dak e piny. Yo ma olergo tiend nying’ mar “ogendini apar gariyo mag Israel” e Mathayo 19:28, nyiso ni nying’no ok tigo kuom jodolo mowal kuom roho manie bwo Yesu, to itiyo kode kuom jogo duto maketo yie kuom misango mar Yesu. *

9. Jodolo ochung’ ne ng’a gini e fweny ma ne Ezekiel oneno, to Jo-Israel maok gin jodolo ochung’ ne ng’a gini?

9 Non ane ranyisi machielo. Ne omi janabi Ezekiel fweny moro manyiso gik ma ne timore e hekalu mar Jehova. (Eze., sula 40-48) E fweny ma ne onenono, jodolo ne tiyo e hekalu, ka gipuonjo kendo gin bende ne imiyogi puonj koda siem moa kuom Jehova. (Eze. 44:23-31) E fwenyno bende, joma nowuok e dhoudi mopogore opogore ne biro lemo kendo chiwo misengini. (Eze. 45:16, 17) Kuom mano, e fwenyno, jodolo ochung’ ne Jokristo mowal, to Jo-Israel maok owuok e dhout jodolo ochung’ ne jogo ma nigi geno mar dak e piny. Fwenyno jiwo kaka kweth ariyogi tiyo kanyachiel gi winjruok, ka kweth mar jodolo ema tayo lamo maler.

10, 11. (a) Gin weche mage mag Yesu matego yiewa, mwaseneno ka chopo? (b) Wach rombe mamoko nyuolo penjo mane?

10 Yesu nowuoyo kuom ‘rombe mamoko’ ma ne ok dhi bedo e ‘kund’ ‘kweth matin’ mar jolupne mowal. (Joh. 10:16; Luka 12:32) Nowacho kama: ‘Gin bende onego akelgi, kendo dwonda giniwinji; to nobedie kweth achiel, gi jakwath achiel.’ Mano kaka neno kaka wechego chopo, tego yiewa! Kweth ariyo mag ji oseriw kanyachiel—kweth matin mar Jokristo mowal kod oganda mang’ongo mar rombe mamoko. (Som Zekaria 8:23.) Kata obedo ni rombe mamoko ok ti ne Nyasaye e laro maiye mar hekalu mar ranyisi, gitiyone e laro ma oko mar hekaluno.

11 To ka seche moko Jehova tiyo gi dhout oganda machon mar Israel ma ne ok gin jodolo kaka ranyisi mochung’ ne rombe mamoko, be jogo ma nigi geno mar dak e piny onego ocham mkate kendo omadh divai mar Rapar? Dwoko mar penjono ema koro wadwaro nono.

Singruok Manyien

12. Jehova nokoro chenro mane manyien?

12 Jehova nokoro chenro manyien ne ogandane kane owacho kama: “Ma e singruok mabiro loso kod dho od Israel bang’ ndalogo . . . Anami chikna bedo chik ma giparo pile, chikna mandiko nosik e chunygi; mi anabedi Nyasachgi, gin ginibedi joga.” (Yer. 31:31-33) Kokalo kuom singruok manyienni, singo ma Jehova ne omiyo Ibrahim ne dhi kelo gweth mabeyo masiko nyaka chieng’.—Som Chakruok 22:18.

13, 14. (a) Ng’a gini ma gin jokanyo mar singruok manyien? (b) Gin jomage magin joyud gweth, to ‘gimakore’ gi singruok manyienni e yo mane?

13 Yesu nowuoyo kuom muma kata singruok manyienno, e otieno mare mogik kapok otho kane owacho kama: “Kikombeni e muma manyien kuom remba, mochuernu.” (Luka 22:20; 1 Kor. 11:25) Be Jokristo duto oriw e singruok manyienno? Ooyo. Moko kuomgi, kaka joote ma ne ometho kuom kikombeno e odhiambono, e jokanyo mar singruok manyienno. * Yesu notimo singruok machielo kodgi mar locho kode e Pinyruodhe. (Luka 22:28-30) Gibiro locho gi Yesu e Pinyruodhe.—Luka 22:15, 16.

14 To nade jogo mabiro dak e piny e bwo Pinyruodhe? Gin joyud gweth mar singruok manyienno. (Gal. 3:8, 9) Kata obedo ni ok gin jokanyo mag singruokno, ‘gimakore’ kod dwaro mag singruokno, mana kaka janabi Isaya nokoro niya: ‘Joma welo bende, moseriwore gi Jehova, mondo gitine, mondo giher nying’ Jehova, kendo bedo jotichne, giduto marito sabato ni kik giketh chik sabato, marito singruok ma naloso ndalo duto; jogo bende anakel ka goda maler, kendo miyogi mor e oda mar lemo.’ Kae to Jehova wacho niya: “Ni mar noluong oda od lamo mar ogendini duto.”—Isa. 56:6, 7.

Jomage Monego Ocham Mkate Kendo Omadh Divai?

15, 16. (a) Jaote Paulo tudo singruok manyien gi ang’o? (b) Ang’o momiyo jogo ma nigi geno mar dak e piny ok cham mkate kendo madho divai?

15 Jogo manie singruok manyien nigi ‘chir mar donjo ka maler.’ (Som Jo Hibrania 10:15-20.) Magi e joma onego ‘onwang’ pinyruoth maok nyal yiengini.’ (Hib. 12:28) Kuom mano, mana jogo mabiro bedo ruodhi gi jodolo e polo kaachiel gi Yesu Kristo, ema onego omadh ‘kikombe’ mochung’ ne singruok manyienno. Jokanyo mag singruok manyienno ema ne osingne Nyarombo e kend. (2 Kor. 11:2; Fwe. 21:2, 9) Jogo duto mabedo e Rapar mitimo higa ka higa, bedo kanyo mana kaka joneno mamiyo raparno luor, kendo ok gicham mkate kata madho divai.

16 Paulo bende konyowa ng’eyo ni jogo ma nigi geno mar dak e piny, ok cham mkate kata madho divai mag Rapar. Nowacho ne Jokristo mowal kama: ‘Nikech pile ka uchamo mkatini kendo umetho e kikombeni, unyiso tho mar Ruoth nyaka obi.’ (1 Kor. 11:26) Ruoth ‘biro’ karang’o? E kinde ma obiro teroe jo modong’ mag kweth mar Jokristo mowal e kar dakgi me polo. (Joh. 14:2, 3) Nenore maler ni, Chiemb Odhiambo mar Ruoth mitimo higa ka higa ok en gima onego odhi nyime mochwere. Jo “modong’” mag koth dhako ma pod nie piny, biro dhi nyime chamo mkate kendo madho divai nyaka chop kinde ma giduto giseyudo pokgi mar polo. (Fwe. 12:17) Kata kamano, kapo ni ne dwarore ni jogo mabiro dak e piny nyaka chieng’ bende ocham mkate kendo omadh divai, kare dine odwarore ni Rapar odhi nyime nyaka chieng’.

“Ginibedi Ogandana”

17, 18. Ere kaka weche ma ne okor e Ezekiel 37:26, 27 osechopo?

17 Jehova nokoro winjruok ma ne dhi bedoe e kind ogandane kowacho kama: ‘Kendo analos singruok kodgi mar kuwe, enobedi singruok manyaka chieng’ kodgi. Anamigi mano, anamigi medore, kendo anaket sang’tuari mara e kindgi nyaka chieng’. Tabanakel mara bende nobedi kodgi, kendo anabedi Nyasachgi, mi gin ginibedi joga.’—Eze. 37:26, 27.

18 Oganda Nyasaye duto nigi thuolo makende mar yudo gweth ma singruok majaberni kelo, singruok mar kuwe. Ee, Jehova osesingo kuwe ne jotichne duto mawinje. Nyak mar rohone nenore kuomgi. Sang’tuari mare, ma kae ochung’ne lamo maler mar Jokristo, ni e kindgi. Gisebedo ogandane gadier, nikech gisewere gi yore duto mag lamo nyiseche manono, kendo giseketo Jehova kaka Nyasaye kende ma gilamo.

19, 20. Ng’a gini mikwano kaka jogo ma Jehova luongo ni “ogandana,” to singruok manyien miyo ang’o nyalore?

19 Mano kaka wamor ahinya nikech wasebedo kwaneno kaka iketo winjruok e kind kweth ariyogi e kindewa! Kata obedo ni oganda mang’ongo masiko ka medore ok nigi geno mar dak e polo, gimor tiyo kanyachiel gi jogo ma nigi genono. Gisepadore giwegi gi Israel mar Nyasaye. Kuom timo mano, ikwanogi kaka jogo ma Jehova luongo ni “ogandana.” Gin ema weche ma ne okorgi chopo kuomgi niya: ‘Ogendini mang’eny nopadre kuom Jehova chieng’ono, mi ginibedi ogandane; mi nodag e diergi.’—Zek. 2:11; 8:21; som Isaiah 65:22; Fweny 21:3, 4.

20 Kokalo kuom singruok manyien, Jehova osemiyo mago duto onyalore. Tara mang’eny mag welo ma oluoro Nyasaye osebedo jokanyo mag oganda ma Jehova ohero. (Mika 4:1-5) Giseng’ado mar dhi nyime rito singruokno ka giluwo chenro koda dwaro mage. (Isa. 56:6, 7) Kuom timo kamano, gin kaachiel gi Israel mar Nyasaye, gimor gi kuwe masiko e kindgi. Mad in bende iyud gwethgo—sani koda kuom kinde duto mabiro!

[Weche moler piny]

^ par. 8 Kamano bende, mokwongo tiktik nying’ mar “kanisa,” ochung’ ne Jokristo mowal. (Hib. 12:23) Kata kamano, “kanisa” inyalo tigo e yo machielo kiwuoyo kuom Jokristo duto, kata bed ni gin gi geno mane.—Ne Mnara wa Mlinzi, ma April 15, 2007, ite mag 21-23.

^ par. 13 Yesu e Jagach mar singruokno, to ok ni en jakanyo. Kaka Jagach, nenore maler ni ne ok ochamo mkate kendo madho divai.

Be Inyalo Paro?

• “Ogendini apar gariyo mag Israel” ma ji 144,000 biro ng’adonegi bura, gin ng’a gini?

• Tudruok mane mantie e kind Jokristo mowal kod rombe mamoko e singruok manyien?

• Be Jokristo duto onego ocham mkate kendo omadh divai mag Rapar?

• En winjruok mane ma ne okor ni ne dhi bedoe e kindewa?

[Penjo mag Puonjruok]

[Graf/​Picha manie ite mar 25]

(Mondo ine weche momedore, ne bugno)

Ji mang’eny sani tiyo kanyachiel gi Israel mar Nyasaye

7,313,173

4,017,213

1,483,430

373,430

1950 1970 1990 2009