Skip to content

Skip to table of contents

Bibi luhan ida deʼit ho bibi-atan ida deʼit

Bibi luhan ida deʼit ho bibi-atan ida deʼit

Bibi luhan ida deʼit ho bibi-atan ida deʼit

“Imi sira neʼebé tuir haʼu, . . . sei tuur mós iha kadunan sanulu-resin-rua hodi tesi lia ba suku sanulu-resin-rua Izraél nian.”—MT 19:28.

1. Oinsá mak Maromak Jeová haree Abraão nia bei-oan sira? Tanbasá mak ida-neʼe la hatudu katak Maromak Jeová la hanoin ona ema husi nasaun seluk?

MAROMAK JEOVÁ hadomi Abraão, tan neʼe mak nia hatudu domin ho laran-metin ba Abraão nia bei-oan. Ba tinan 1.500 liu, Maromak haree nasaun Izraél neʼebé mai husi Abraão nia bei-oan sira nuʼudar ninia povu neʼebé nia hili, ninia “povu neʼebé espesiál”. (Lee Deuteronômio 7:6. *) Ida-neʼe katak Maromak Jeová la hanoin ona kona-ba ema husi nasaun seluk ka lae? Lae. Durante tempu neʼebá, ema neʼebé laʼós ema Izraél neʼebé hakarak adora Maromak Jeová bele sai parte ba ninia nasaun neʼebé espesiál. Tan neʼe, ema Izraél haree sira hanesan maun-alin. (Lev 19:33, 34) No sira mós tenke halo tuir Maromak Jeová nia ukun-fuan hotu.—Lev 24:22.

2. Saida mak Jesus hatete neʼebé halo ema judeu hakfodak? Ida-neʼe hamosu pergunta saida?

2 Maski nuneʼe, Jesus hatete buat ida neʼebé halo ema judeu hakfodak, nia hatete: “Maromak nia reinu sei hasai tiha husi imi hodi fó fali ba povu ida neʼebé sei fó fuan.” (Mt 21:43) Sé mak sei sai povu ka nasaun foun neʼe, no oinsá mak ida-neʼe kona ita ohin loron?

Nasaun foun

3, 4. (a) Saida mak apóstolu Pedro fó sai kona-ba nasaun foun neʼe? (b) Sé mak sai parte husi nasaun foun neʼe?

3 Apóstolu Pedro fó sai ho klaru kona-ba nasaun foun neʼe. Nia hakerek ba nia maluk kristaun: “Imi mak suku ida neʼebé Maromak hili, imi amlulik raan liurai sira-nian, imi nasaun santu ida, Maromak nia povu rasik, atu imi bele haklaken nia hahalok kmanek. Nia bolu imi husi nakukun laran ba roman nabilan.” (1 Ped 2:9) Hanesan hatete nanis ona, ema judeu neʼebé simu Jesus nuʼudar Mesias mak uluk atu sai parte ba nasaun foun neʼe. (Dan 9:27a; Mt 10:6) Depois, ema barak neʼebé laʼós ema Izraél mós sai parte husi nasaun ida-neʼe, tanba Pedro hatete: “Uluk, imi laʼós povu ida, maibé ohin imi Maromak nia povu.”—1 Ped 2:10.

4 Pedro koʼalia kona-ba sé? Iha Pedro nia karta, nia mós hatete: “[Maromak] hafoun ita ba esperansa moris foun nian, husi Jesus Kristu nia moris-hiʼas husi mate, atu simu liman-rohan neʼebé sei la mohu, sei la foʼer, sei la lakon, maibé rai hela ona iha lalehan.” (1 Ped 1:3-5) Nuneʼe, ema neʼebé parte husi nasaun foun neʼe mak ema kristaun kose-mina neʼebé iha esperansa atu moris iha lalehan. Sira mak “Maromak nia povu [“Izraél Maromak nian”, MF]”. (Gal 6:16) Iha apóstolu João nia vizaun, nia haree sira neʼebé sai parte ba “Izraél Maromak nian” mak hamutuk naʼin-144.000. Maromak sosa sira husi “ema sira leet atu sai ai-fuan uluk ba Maromak no ba Bibi-Oan” atu serbí nuʼudar “amlulik” no atu “ukun hamutuk ho [Jesus] ba tinan rihun ida”.—Apok 5:10; 7:4; 14:1, 4; 20:6; Tgo 1:18.

Inklui mós ema seluk ka lae?

5. (a) Liafuan “Izraél Maromak nian” koʼalia kona-ba sé? (b) Liafuan “Izraél” mós bele reprezenta saida tan?

5 Tan neʼe, klaru katak liafuan “Izraél Maromak nian” iha Galasia 6:16 mak kona-ba ema kristaun kose-mina deʼit. Maski nuneʼe, iha ka lae, situasaun seluk neʼebé Maromak Jeová koʼalia kona-ba nasaun Izraél atu reprezenta mós ema kristaun neʼebé laʼós kose-mina? Bele hetan resposta husi Jesus nia liafuan ba apóstolu sira: “Haʼu hadiʼa ba imi reinu nuʼudar haʼu Aman hadiʼa tiha mai haʼu, atu imi bele han no hemu iha haʼu-nia meza iha haʼu-nia reinu, hodi tuur iha kadunan sira atu tesi lia ba Izraél nia umakain sanulu-resin-rua.” (Lc 22:28-30) Ida-neʼe sei akontese iha “mundu foun” ka kuandu buat hotu sai foun fali durante Kristu nia ukun ba tinan rihun ida.—Lee Mateus 19:28.

6, 7. Mateus 19:28 no Lucas 22:30 koʼalia kona-ba “Izraél nia umakain sanulu-resin-rua”, neʼe reprezenta sé?

6 Ema naʼin-144.000 neʼebé bá lalehan sei serbí nuʼudar liurai, amlulik, no juis durante tinan rihun ida. (Apok 20:4) Sira sei tesi lia no sei ukun sé? Iha Mateus 19:28 no Lucas 22:30, hatete katak sira sei tesi lia ba “Izraél nia umakain [ka suku] sanulu-resin-rua”. “Izraél nia umakain sanulu-resin-rua” reprezenta sé? Sira reprezenta ema hotu neʼebé iha esperansa atu moris iha rai, neʼebé tau fiar ba Jesus nia sakrifísiu maibé sira laʼós parte husi grupu amlulik neʼebé serbí iha lalehan. (Iha tempu uluk, umakain Levi la sura hamutuk ho Izraél nia umakain 12.) Izraél nia umakain 12 reprezenta sira neʼebé sei hetan buat diʼak iha sira-nia adorasaun kuandu ema naʼin-144.000 halaʼo sira-nia serbisu nuʼudar amlulik iha lalehan. Maski sira neʼebé parte husi Izraél nia umakain 12 mak laʼós amlulik, maibé sira mós Maromak nia povu, no Maromak hadomi no simu sira. Tan neʼe mak sira hanesan ho Maromak nia povu iha tempu uluk.

7 Depois apóstolu João haree iha ninia vizaun ema naʼin-144.000, Izraél Maromak nian, hetan ona sinál antes terus boot, nia mós haree “ema-lubun boot” sura la bele, neʼebé mai ‘husi nasaun hotu-hotu’. (Rev. 7:9) Ema-lubun boot neʼe sei liu terus boot atubele moris iha tempu neʼebé Kristu ukun ba tinan rihun ida. Iha tempu neʼebá, ema rihun ba rihun neʼebé sei moris hiʼas fali sei hamutuk ho sira. (Joao 5:28, 29; Apok 20:13) Sira hotu hamutuk sei sai parte husi “Izraél nia umakain sanulu-resin-rua”, no Jesus hamutuk ho ninia maluk naʼin-144.000 sei tesi lia ba sira.—Apos 17:31; 24:15; Apok 20:12.

8. Oinsá mak buat neʼebé amlulik sira halo iha Loron Halo Dame nian hatudu nanis kona-ba relasaun entre ema naʼin-144.000 no ema seluk hotu?

8 Iha tempu uluk, buat neʼebé amlulik sira halo iha Loron Halo Dame nian neʼebé halaʼo tinan-tinan, hatudu nanis kona-ba relasaun entre ema naʼin-144.000 no ema seluk hotu. (Lev 16:6-10) Ulukliu, amlulik boot tenke hasaʼe karau-aman ida nuʼudar sakrifísiu atu taka sala “ba nia an rasik no ba ninia umakain”. Ida-neʼe reprezenta Jesus nia sakrifísiu neʼebé ulukliu taka sala ba ninia umakain neʼebé serbí nuʼudar amlulik hamutuk ho nia iha lalehan. No mós iha Loron Halo Dame nian, presiza bibi-timur rua atu taka sala ba ema Izraél sira seluk. Umakain amlulik nian reprezenta ema naʼin-144.000, no ema Izraél sira seluk reprezenta ema hotu neʼebé iha esperansa atu moris iha rai. Ida-neʼe hatudu katak liafuan “suku [ka umakain] sanulu-resin-rua Izraél nian” iha Mateus 19:28 laʼós kona-ba Jesus nia maluk kose-mina sira neʼebé serbí nuʼudar amlulik, maibé kona-ba ema hotu neʼebé tau fiar ba Jesus nia sakrifísiu. *

9. Iha Ezequiel nia vizaun, amlulik sira reprezenta sé? Ema Izraél husi umakain sira neʼebé laʼós amlulik reprezenta sé?

9 Hanoin mós kona-ba ezemplu seluk. Profeta Ezequiel hetan vizaun kona-ba Maromak Jeová nia templu. (Eze, kap. 40-48) Iha ninia vizaun neʼe, nia haree amlulik sira halo serbisu iha templu, hanorin ema no simu Maromak Jeová nia konsellu no matadalan. (Eze 44:23-31) Nia mós haree ema husi Izraél nia umakain oioin mai atu adora no atu fó sakrifísiu. (Eze 45:16, 17) Nuneʼe, iha vizaun neʼe amlulik sira reprezenta ema kose-mina, no ema Izraél husi umakain sira neʼebé laʼós amlulik reprezenta ema neʼebé iha esperansa atu moris iha rai. Vizaun neʼe hatudu katak grupu rua neʼe serbisu hamutuk, no grupu amlulik mak dirije adorasaun neʼebé loos.

10, 11. (a) Jesus nia liafuan saida mak ita haree sai loos ona? (b) Ita sei haree resposta ba pergunta saida?

10 Jesus koʼalia kona-ba “bibi seluk” neʼebé laʼós parte husi grupu “bibi luhan kiʼik” ka ema kose-mina. (Joao 10:16; Lc 12:32) Jesus mós hatete: “Haʼu sei dada mós sira mai. Sira sei rona haʼu-nia lia, no sei iha bibi luhan ida deʼit ho bibi-atan ida deʼit.” Hodi haree liafuan sira-neʼe sai loos hametin duni ita-nia fiar! Bibi luhan kiʼik ka ema kose-mina, no bibi seluk ka ema-lubun boot, agora sira serbisu hamutuk. (Lee Zacarias 8:23. *) Maski bibi seluk la serbí iha pátiu laran husi templu espirituál, maibé sira serbí Maromak Jeová iha pátiu liʼur. *

11 Dala ruma, Maromak Jeová uza ema Izraél neʼebé laʼós amlulik atu reprezenta bibi seluk, ka ema neʼebé iha esperansa atu moris iha rai, ida-neʼe katak sira mós bele han paun no hemu tua iha loron Memoriál ka lae? Mai ita haree resposta ba pergunta neʼe.

Aliansa foun

12. Arranju foun saida mak Maromak Jeová fó-hatene nanis?

12 Maromak Jeová fó-hatene nanis kona-ba arranju foun ba nia povu hodi hatete: “Neʼe mak aliansa neʼebé haʼu sei halo ho Izraél nia umakain depois loron sira-neʼe. . . . Haʼu sei tau haʼu-nia ukun-fuan iha sira-nia laran, no iha sira-nia fuan mak haʼu sei hakerek ukun-fuan neʼe. No haʼu sei sai sira-nia Maromak, no sira rasik sei sai haʼu-nia povu.” (Jer 31:31-33) Liuhusi aliansa foun neʼe, Maromak Jeová nia promesa ba Abraão sai loos ba nafatin.—Lee Gênesis 22:18. *

13, 14. (a) Sé mak hola parte iha aliansa foun? (b) Sé mak hetan buat diʼak husi aliansa foun? Oinsá mak sira “kaer metin” aliansa neʼe?

13 Jesus koʼalia kona-ba aliansa foun neʼe iha kalan antes nia mate, nia hatete: “Neʼe kalis moruk foun nian [“aliansa foun”, MF] iha haʼu-nia raan [neʼebé] nakfakar tanba imi.” (Lc 22:20; 1 Kor 11:25) Ema kristaun hotu sai parte iha aliansa foun neʼe ka lae? Lae. Ema balu deʼit, hanesan apóstolu sira neʼebé hemu husi kalis iha kalan neʼebá mak hola parte iha aliansa foun neʼe. * Jesus halo aliansa ida tan ho sira atu ukun hamutuk ho nia iha ninia Reinu. (Lc 22:28-30) Sira sei hola parte ho Jesus iha ninia Reinu.—Lc 22:15, 16.

14 Oinsá ho ema neʼebé sei moris iha rai neʼebé sei sai povu iha Jesus nia Reinu? Sira hetan buat diʼak husi aliansa foun. (Gal 3:8, 9) Maski sira la hola parte iha aliansa foun, maibé sira “kaer metin” aliansa foun neʼe hodi halo tuir, hanesan profeta Isaías hatete nanis ona: “No ema husi rai seluk neʼebé hakbesik ba Jeová atu serbí nia no atu hadomi Jeová nia naran, hodi sai ninia atan, sira hotu neʼebé halo tuir loron sábadu no la hafoʼer nia no kaer metin ba haʼu-nia aliansa, haʼu sei lori mós sira ba haʼu-nia foho neʼebé santu no halo sira haksolok iha haʼu-nia uma orasaun nia laran.” No Maromak Jeová mós hatutan tan: “Tanba haʼu-nia uma rasik sei bolu nuʼudar uma orasaun nian ba ema hotu.”—Isa 56:6, 7.

Sé mak hola parte?

15, 16. (a) Apóstolu Paulo hatudu katak sira neʼebé hola parte iha aliansa foun sei iha knaar espesiál saida? (b) Tanbasá mak sira neʼebé iha esperansa atu moris iha rai labele han paun no hemu tua iha loron Memoriál?

15 Sira neʼebé hola parte iha aliansa foun ‘laran-metin katak sira sei tama iha santuáriu’. (Lee Ebreu 10:15-20.) Sira mak ema neʼebé atu ‘simu reinu neʼebé la nakdoko’. (Ebr 12:28) Tan neʼe, sira neʼebé sei sai liurai no amlulik iha lalehan hamutuk ho Jesus Kristu, sira deʼit mak bele hemu husi “kalis” neʼebé reprezenta aliansa foun. Ema sira-neʼe neʼebé hola parte iha aliansa foun mak sira neʼebé sei kaben ho Bibi-Oan hanesan promete ona. (2 Kor 11:2; Apok 21:2, 9) Ema seluk hotu neʼebé tuir Memoriál tinan-tinan nian hatudu respeitu hodi pasa paun no tua maibé la han ka hemu ida-neʼe.

16 Paulo mós ajuda ita atu komprende katak sira neʼebé iha esperansa atu moris iha rai la han paun no la hemu tua iha loron Memoriál. Nia hatete ba ema kristaun kose-mina: “Basá wainhira imi han paun ida-neʼe no hemu kalis ida-neʼe, imi haklaken Naʼi nia mate toʼo wainhira nia hiʼit an mai.(1 Kor 11:26) Bainhira mak Naʼi sei “mai”? Bainhira nia mai atu foti ema kose-mina ikus neʼebé sai parte husi ninia grupu noiva atu bá lalehan. (Joao 14:2, 3) Ida-neʼe hatudu ho klaru katak selebrasaun tinan-tinan nian atu komemora Jesus nia mate sei la kontinua ba nafatin. Maibé antes ida-neʼe, feto nia “oan sira seluk” neʼebé sei hela iha rai sei kontinua atu han paun no hemu tua iha loron Memoriál toʼo sira hotu simu ona sira-nia kolen iha lalehan. (Apok 12:17) Se karik ema sira neʼebé sei moris ba nafatin iha rai mós han paun no hemu tua, entaun Memoriál neʼe presiza kontinua ba nafatin.

“Sira sei sai duni haʼu-nia povu”

17, 18. Oinsá mak liafuan iha Ezequiel 37:26, 27 sai loos tiha ona?

17 Maromak Jeová fó-hatene nanis kona-ba ninia povu nia unidade hodi hatete: “Haʼu sei halo aliansa dame nian ho sira; no aliansa neʼebé haʼu halo ho sira sei ba tempu neʼebé la bele sura. No haʼu sei tau sira no sei halo sira sai barak no tau haʼu-nia santuáriu iha sira-nia leet toʼo tempu neʼebé la bele sura. No haʼu-nia tabernákulu sei taka sira, no haʼu sei sai sira-nia Maromak, no sira rasik mós sei sai haʼu-nia povu.”—Eze 37:26, 27.

18 Tanba promesa neʼe sai loos ona, Maromak nia povu tomak bele hetan buat diʼak husi aliansa dame nian neʼe. Maromak Jeová promete dame ba ninia atan hotu neʼebé halo tuir nia. Ita bele haree iha sira-nia leet hahalok sira neʼebé espíritu santu lori mai. Maromak nia santuáriu neʼebé iha sira-nia leet reprezenta adorasaun kristaun loos. Sira sai duni ninia povu, tanba sira husik ona adorasaun falsu hotu no adora Maromak Jeová mesak deʼit.

19, 20. Sé mak inklui iha sira neʼebé Maromak Jeová bolu “haʼu-nia povu”? Saida mak Maromak halo liuhusi aliansa foun?

19 Ita haksolok tebes atu haree ho matan rasik oinsá mak grupu rua neʼe sai povu ida deʼit iha ita-nia tempu agora! Maski ema-lubun boot neʼebé aumenta ba beibeik la iha esperansa atu moris iha lalehan, maibé sira sente haksolok atu bele hamutuk ho Izraél Maromak nian neʼebé iha esperansa neʼe. Hodi halo ida-neʼe, sira mós sai ema neʼebé Maromak Jeová bolu “haʼu-nia povu”. Kona-ba sira mak profesia neʼe sai loos: “Nasaun barak sei hamutuk ho Jeová iha loron neʼebá, no sira sei sai duni haʼu-nia povu; no haʼu sei hela iha sira-nia leet.”—Zac 2:11; 8:21; lee Isaías 65:22; * Apokalipse 21:3, 4.

20 Maromak Jeová halo buat hotu neʼe liuhusi aliansa foun. Ema rihun ba rihun husi nasaun oioin sai ona parte husi Maromak Jeová nia povu neʼebé nia hadomi liu. (Miq 4:1-5) Sira hakaʼas an atu kontinua kaer metin ba aliansa neʼe hodi simu arranju neʼebé Maromak halo liuhusi aliansa foun neʼe no hodi halo tuir. (Isa 56:6, 7) Hodi halo nuneʼe, sira hamutuk ho Izraél Maromak nian haksolok ho bensaun barak no iha dame nafatin. Ida-neʼe mak buat neʼebé ita bele hetan agora no ba nafatin!

[Nota–rodapé]

^ par. 1 Deuteronômio 7:6: “Tanba imi mak povu neʼebé santu ba Jeová imi-nia Maromak. Jeová imi-nia Maromak mak hili ona imi atu sai ninia povu, povu neʼebé espesiál, husi ema seluk hotu neʼebé moris iha rai leten.”

^ par. 8 Nuneʼe mós, kuandu Bíblia uza liafuan “kreda”, ka “kongregasaun”, dala barak koʼalia liuliu mak kona-ba ema kose-mina. (Ebr 12:23) Maibé, liafuan “kongregasaun” bele hatudu mós buat seluk tan, katak bele inklui mós ema kristaun hotu, sira neʼebé iha esperansa atu moris iha lalehan ka iha rai.—Haree livru Menara Pengawal, 15 Abríl 2007, pájina 21-23.

^ par. 10 Zacarias 8:23: “Ida-neʼe mak buat neʼebé Jeová, Naʼi funu-naʼin hatete: ‘Sei akontese iha loron sira neʼebá katak mane naʼin-sanulu husi lian hotu husi nasaun sira sei kaer metin, sin, sira sei kaer metin duni mane judeu ida nia roupa, no hatete: “Ami sei bá hamutuk ho imi, tanba ami rona ona katak Maromak hamutuk ho imi.”’”

^ par. 10 Iha templu neʼebé Salomão harii iha tempu uluk, ema Levita sira serbí iha fatin neʼebé haleʼu templu neʼebé bolu pátiu laran. Ema sira husi suku seluk bele tama iha fatin neʼebé haleʼu pátiu laran, fatin neʼe bolu pátiu liʼur. Ohin loron, Maromak nia templu espirituál mak Maromak nia arranju ba ita atu adora nia liuhusi Kristu nia sakrifísiu.

^ par. 12 Gênesis 22:18: “Liuhusi ó-nia bei-oan nasaun hotu iha rai sei hetan duni bensaun, tanba tuir loloos ó rona tiha mai haʼu-nia lian.”

^ par. 13 Jesus mak Lia-Naʼin ba aliansa foun, tan neʼe mak nia laʼós parte ba aliansa neʼe. Nuʼudar Lia-Naʼin, nia la presiza hola parte atu han paun no hemu tua iha kalan neʼebá.

^ par. 19 Isaías 65:22: “Sira sei la harii atu ema seluk mak sei hela; sira sei la kuda atu ema seluk mak sei han. Hanesan ai-hun sira-nia loron nuneʼe mós ho haʼu-nia povu nia loron; no ema neʼebé haʼu hili tiha ona sei haksolok duni ho serbisu husi sira-nia liman rasik.”

Ita hanoin-hetan?

• Sé mak “Izraél nia umakain sanulu-resin-rua” neʼebé ema naʼin-144.000 sei tesi lia?

• Kona-ba aliansa foun, saida mak relasaun entre ema kose-mina no bibi seluk?

• Ema kristaun hotu bele han paun no hemu tua iha loron Memoriál ka lae?

• Kona-ba unidade ohin loron, saida mak Bíblia fó-hatene nanis?

[Pergunta estudu nian]

[Tabela/Dezeñu iha pájina 25]

(Atu hetan format kompletu, haree livru)

Ema barak serbí hamutuk ona ho Izraél Maromak nian

1950 | 373.430

1970 | 1.483.430

1990 | 4,017,213

2009 | 7,313,173