Kal idhi e weche manie iye

Kal idhi kama ochanie weche mantie

Batiso Itimo e Nying Jomage Kod Ang’o?

Batiso Itimo e Nying Jomage Kod Ang’o?

Batiso Itimo e Nying Jomage Kod Ang’o?

‘E momiyo dhiuru utim ogendini duto jopuonjrena, kubatisogi e nying Wuoro gi Wuowi gi roho maler.’—MATH. 28:19.

1, 2. (a) Ang’o ma notimore Jerusalem chieng’ Pentekost 33 E Ndalowa? (b) Ang’o momiyo thoth jowinjo nochiwore mondo obatisgi?

JERUSALEM nopong’ gi ji moa e pinje mang’eny. Chieng’ Pentekost 33 E Ndalowa, nyasi moro makende ne dhi nyime kendo welo mang’eny nobiro e nyasino. Kata kamano, hono moro notimore kae to bang’e jaote Petro nogolo twak ma nomulo chuny ji. Jo-Yahudi madirom 3,000 kod jomoko ma norwako din mar Jo-Yahudi, ne twagni omulo ma gilokore kendo nobatisgi gi pi. Omiyo, ne gimedore e kanyakla manyien ma nochaki mar Jokristo. (Tich 2:41) Nyaka bed ni batiso mar ji mang’eny e yawo kata kuonde ma pi ne nitie e alwora mar Jerusalem, nokelo tungini moromo!

2 Ang’o ma nomiyo obatis ji mang’eny kamano? Motelo e odiechieng’no, noyudo ka “dwol nobiro apoya, koa e polo, kaka yamo maduong’ ma mor matek.” Kane gin e ot mamalo, jopuonjre Yesu madirom 120 ne opong’ gi roho maler. Kae to bang’e, chwo kod mon moluoro Nyasaye nochokore mi ne giwuoro kane giwinjo jopuonjrego ka “wuoyo gi dhok mopogore.” Kane giwinjo gima ne Petro owacho, moriwo nyaka wuoyo adimba kuom tho mar Yesu, thothgi ‘chunygi nochwowore.’ Ang’o ma nonego gitim? Petro nodwoko niya: ‘Lokuru chunyu, kendo obatisu uduto e nying Yesu Kristo, eka ununwang’ chiwo ma en roho maler.’—Tich 2:1-4, 36-38.

3. Odiechieng Pentekost, en ang’o ma ne dwarore ni Jo-Yahudi kod jomamoko otim?

3 Par ane kuom chal mar Jo-Yahudi gi jomamoko ma nowinjo Petro. Ne gin joma noseyie gi Jehova kaka Nyasachgi. Kendo kokalo kuom Ndiko mag Dho-Hibrania, ne giseng’eyo roho maler, ma en teko mar Nyasaye ma ne otiyogo e kinde chwech koda bang’e. (Chak. 1:2; Bura 14:5, 6; 1 Sam. 10:6; Zab. 33:6) To nitie gimoro kendo ma ne dwarore ging’e. Ne dwarore ni ging’e kendo girwak yo ma Nyasaye ne dhi warogo dhano—ma en Mesia, Yesu. Omiyo, Petro nolero ni ne dwarore ni ‘obatisgi e nying Yesu Kristo.’ Ndalo moko motelo ne mano, Yesu ma ne osechier nochiko Petro kod jomamoko ni gibatis ji ‘e nying Wuoro gi Wuowi gi roho maler.’ (Math. 28:19, 20) Ne nitie tiend timo kamano e kinde Jokristo mokwongo kendo pod en kamano. Tiende ne en ang’o?

E Nying Wuoro

4. Kuom joma ne nigi winjruok gi Jehova, lokruok mane makoro nosetimore?

4 Mana kaka osewachi, joma ne orwako twak ma ne Petro ogolo ne gin joma ne lamo Jehova kendo noyudo gisebet e winjruok kode. Ne oyudo gisebedo ka gitemo luwo Chikne, ma bende e gima nomiyo joma noa e pinje mamoko nobiro Jerusalem. (Tich 2:5-11) Kata kamano, noyudo Nyasaye osetimo lokruok moro maduong’ e yor tudruok ma nodhi bedogo gi dhano. Nokwedo ogandane makende mar Jo-Yahudi; omiyo mako Chik ok ema ne dhi miyo oyie kodgi. (Math. 21:43; Kol. 2:14) Kapo ni jowinjogo ne dwaro ni gisiki e winjruok gi Jehova, gimoro machielo ne dwarore.

5, 6. Ang’o ma thoth Jo-Yahudi kod jomamoko notimo mondo gibed e winjruok gi Nyasaye?

5 Kuom adier, mano ne ok en weyo Jehova, Jachiw-Ngima margi. (Tich 4:24) Joma ne rwako weche ma ne Petro olero ne koro nyalo neno malong’o chutho kaka Jehova en Wuoro mang’won. Nooro Mesia mondo owargi kendo noikore weyo richo kata mana ne joma Petro ne wachonegi ni: “Dhood Israel mangima mondo ong’e chuth ni, Nyasaye oseketo Yesuni, ma nuguro, obed Ruoth kendo Kristo.” Kuom adier, jogo ma norwako weche Petrogo, ne koro nyalo bedo gi gima duong’ moloyo, mamiyo gibedo mamor gi gima Wuoro nosetimo ne jogo duto madwaro bedo gi winjruok gi Nyasaye!—Som Tich Joote 2:30-36.

6 Kuom adier, Jo-Yahudi koda jomamokogo koro ne nyalo neno ni bedo gi winjruok gi Jehova noriwo ng’eye kaka Jachiw warruok kokalo kuom Yesu. Omiyo, inyalo neno gimomiyo ne giloko chunygi kuom richogi, moriwo nyaka nego Yesu, bed ni ne ginege ka ging’eyo kata ka gikia. Bende waneno ni e odiechienge ma noluwo bang’e, “jogi nosiko e puonj joote.” (Tich 2:42) Ne ginyalo kendo koro ne gidwaro ‘sudo e nyim kom mar Nyasaye ka gin gi chir.’—Hib. 4:16.

7. Ere kaka jomoko e kindegi oseloko pachgi kuom kaka gineno Nyasaye mi obatisgi e nying Wuoro?

7 E ndalogi, ji tara gi tara moa e chal mopogore opogore osepuonjore adier kuom Jehova koa e Muma. (Isa. 2:2, 3) Moko ne gin joma ne ok oyie ni Nyasaye nitie kata deists, * to kata kamano ne gineno gadier ni nitie Jachwech ma ginyalo betgo e winjruok. Jomoko ne lamo nyasaye ma nyadidek kata nyiseche manono mopogore opogore. Ne gipuonjore ni Jehova kende e Nyasaye madier manyalo duto, kendo koro giluonge gi nyinge owuon. Mano winjore gi adiera ma Yesu nowacho konyiso ni jopuonjrene onego obatisi e nying Wuoro.

8. Jogo ma ne ok ong’eyo wach richo mar Adam nonego ong’e ang’o kuom Wuoro?

8 Bende gisepuonjore ni ne onyuolgi e richo mar Adam. (Rumi 5:12) Mano ne en puonj manyien ma nyaka ne gikaw kaka adier. Joma kamago inyal por gi ng’ama tuwo to ok ong’eyo ni en gi tuwo mane. Nyalo bedo ni owinjo ka dende rame, ma samoro remo to lal. To ka ok opime moyudi tuwo ma en-go, onyalo paro ni ongima angima. Kata kamano, adiera ok en kaka oparo. (Pim gi 1 Jo Korintho 4:4.) To nade kopime moyud tuwoneno sie? Donge obiro timo maber komanyo kendo yie gi yor thieth moseng’ere ni tiyo? Kamano bende, bang’ ka ji osepuonjore kaka ne wayudo richo, thothgi oseyie gi “pim” mar Muma kendo giseneno ni Nyasaye chiwo “thieth.” Ee, dwarore ni jogo duto maonge gi winjruok gi Wuoro odhi ir Jal manyalo ‘thiedhogi.’—Efe. 4:17-19.

9. Ang’o ma Jehova notimo mondo winjruok kode onyalre?

9 Ka isechiwo ngimani ne Jehova Nyasaye kendo osebatisi kaka Jakristo, ing’eyo kaka en gimaber bedo e winjruok kode. Koro ing’eyo kaka Wuoru, Jehova, en jahera. (Som Jo Rumi 5:8.) Kata obedo ni Adam gi Hawa notimone richo, Nyasaye nokawo okang’ mondo nyithindgi—moriwo nyaka wan—obed gi nyalo mar donjo e winjruok maber kode. Kuom timo kamano, Nyasaye ne nyaka ne ka Wuode mohero isando mi negi. Donge ng’eyo mano konyowa yie gi loch mar Nyasaye kod rito chikene nikech wahere? Kapo ni pok itimo kamano, koro in gik momiyo onego ichiwri ne Nyasaye kendo obatisi.

E Nying Wuowi

10, 11. (a) Ere kaka in jagop Yesu? (b) Iwinjo nade kuom tho ma ne Yesu othogo kaka rawar?

10 Kata kamano, par ane kendo gima Petro nowacho ne jowinjone. Nojiwo ni onego girwak Yesu, ma en gima omakore achiel kachiel gi batiso “e nying . . . Wuowi.” Ang’o momiyo mano ne dwarore e ndalono, to ang’o momiyo mano dwarore sani? En ni, rwako Yesu koda batiso e nyinge, nyiso ni wang’eyo migawo mare e miyo wabed e winjruok gi Jachwech. Nyaka ne neg Yesu e yadh-sand mondo eka ogol ne Jo-Yahudi kuong’ mar Chik; kata kamano, thone ne nigi ber moro moloyo. (Gal. 3:13) Nochiwo misango mar rawar ma ne dwarore ne dhano duto. (Efe. 2:15, 16; Kol. 1:20; 1 Joh. 2:1, 2) Mondo mano otimre, Yesu nonano e bwo ayany, sand, koda kuom gik maricho ma ne otimne, mi gikone, ne onege. Igoyo erokamano marom nade nikech misangone? Kaw ane ni ne in wuowi ma jahigini 12 ma ne nie meli miluongo ni Titanic, ma ne en meli ma noyudo masira monimo e higa 1912. Itemo mondo ichikri e yie matin mar reso ji, to iyudo ka opong’. Bang’e to jal moro ma ne ni e yie matinno goyo ne chiege oriti, odok e meli manimono, kae to okawi mi oketi e yie matinno. Inyalo winjo nade? Kuom adier ibiro dwoko ne ng’ano erokamano ndi! Mano nyalo konyi neno kaka wuowi, ma kuom adier ne ni e melino, ne omor. * Kata kamano, Yesu to notimoni maduong’ moloyo. Notho mondo iyud ngima mochwere.

11 Ne iwinjo nade bang’ puonjori gima Wuod Nyasaye notimoni? (Som 2 Jo Korintho 5:14, 15.) Nyaka bed ni nimor ahinya. Mano nokonyi chiwo ngimani ne Nyasaye kendo miyo ‘kik ibed mangima ne in iwuon, to ne jalo ma ne othoni.’ Batiso e nying Wuowi tiende en ng’eyo gima Yesu osetimoni kendo rwako migawo ma en-go kaka “Ruodh Ngima.” (Tich 3:15; 5:31) Chon, ne ionge gi winjruok kod Jachwech, kendo adier ne ionge gi geno mowinjore. To nikech keto yie kuom remo ma nochwer mar Yesu Kristo kendo obatisi, koro in-gi winjruok gi Wuoro. (Efe. 2:12, 13) Jaote Paulo nondiko kama: “Un yande upogoru gi Nyasaye, kendo kuom timbeu maricho, nubedo wasike e parou. To koro Nyasaye osemiyo uwinjoru kode kuom tho mar Kristo e ringre man gi ring’o gi remo, mondo okelu e nyime kuler, kuonge mbala.”—Kol. 1:21, 22.

12, 13. (a) Ere kaka batiso e nying Wuowi onego ochik kaka itimo ka ng’ato ochwanyi? (b) Kaka Jakristo mobatisi e nying Yesu, in gi ting’ mane?

12 Kata obedo ni ne obatisi e nying Wuowi, ing’eyo adimba kaka in iwuon in gi kido mar richo. Ng’eyo mano konyo pile. Kuom ranyisi, ka ng’ato ochwanyi, be iketo e paro ni uduto ji ariyo un joricho? Uduto dwarore ni Nyasaye owenu richou, kendo uduto onego uweru richo. (Mari. 11:25) Kojiwo wachni, Yesu nochiwo ranyisi kama: Ruoth noweyone jatich moro gope mar talanta gana apar (dinari milion 60). Bang’e, jatijno notamore weyo ne jatich wadgi gowi mar dinari 100. Kae to Yesu nolero tiend ranyisino kama: Jehova ok bi weyo ne ng’ato motamore weyo ne wadgi. (Math. 18:23-35) Ee, batiso e nying Wuowi tiende en ng’eyo migawo ma Yesu nigo, kendo timo matek e luwo ranyisine kod puonjge, moriwo nyaka chuny moikore weyo ne jomoko.—1 Pet. 2:21; 1 Joh. 2:6.

13 Kaka ng’ama orem, ok inyal luwo Yesu e okang’ makare chuth. Kata kamano, kaluwore gi kaka isechiwori gi chunyi duto ne Nyasaye, idwaro luwo Yesu kar nyaloni duto. Mano oriwo dhi nyime gi lonyo kido machon mi irwak manyien. (Som Jo Efeso 4:20-24.) Ka in gi osiepni mimiyo luor, ibiro temo puonjori kuom luwo ranyisine kod kido mabeyo ma en-go. Kamano bende, diher puonjori kuom Kristo kendo luwe.

14. Ere kaka inyalo nyiso ni iyie gi migawo mar Yesu kaka Ruodh polo?

14 Nitie yo machielo ma inyalo nyisogo ni ing’eyo tiend batiso e nying Wuowi. Nyasaye “noketo gik moko duto e tekone [Yesu] mondo giwinje, kendo ne omiye doko ruodh gik moko duto ni kanisa.” (Efe. 1:22) Omiyo, dwarore ni ichiw luor ne yo ma Yesu chikogo jogo mosechiwore ne Jehova. Kristo tiyo gi dhano morem e kanyakla, to moloyo jodongo ma oseketi ma gin jodongo mochung’ motegno. Chenro mar bedo gi jodongogo en ni “mondo oik jo maler ni . . . gero ringre Kristo.” (Efe. 4:11, 12) Kata ka dhano morem oboth, Yesu kaka Ruodh Pinyruodh polo nyalo loso wachno e kinde kendo e yo mohero. Be iyie gi mano?

15. Kapok obatisi, inyalo geno yudo gweth mage bang’ batiso?

15 Pod nitie jomoko mapok ochiwore ne Jehova mi obatisgi. Kapok itimo kamano, be inyalo neno kaluwore gi weche man malogo ni ng’eyo migawo mar Wuowi en gima dwarore kendo e minyalo nyisogo ni igoyo erokamano? Batiso e nying Wuowi keti e wang’a yo mabiro miyo iyud gweth mogundho.—Som Johana 10:9-11.

E Nying Roho Maler

16, 17. Tiend batiso e nying roho maler dwaro ni itim ang’o?

16 Tiend batiso e nying roho maler en ang’o? Kaka ne waseneno motelo, jogo ma ne winjo Petro chieng’ Pentekost ne ong’eyo ni roho maler ne nitie. Kuom adier, ne ginyalo neno gi wengegi gima ne nyiso ni Nyasaye podi ne dhi nyime tiyo gi roho maler. Petro ne en achiel kuom jogo ma ‘roho maler nopong’o, mi ne gichako wuoyo gi dhok mopogore.’ (Tich 2:4, 8) Wacho ni “e nying,” ok ochuno ni mano nyaka bed nying ng’ato. Tinde, gik mang’eny itimo “e nying sirkal,” maok en ng’ato. Itimogi e bwo teko mar sirkal. Kamano bende, ng’at mobatisi e nying roho maler, ng’eyo ni roho maler ok en ng’ato, to ni en teko mar Jehova. Kendo batiso ma kamano nyiso ni ng’ato yie gi gima roho maler timo e dwaro mar Nyasaye.

17 Donge puonjruok Muma ema osemiyo ing’eyo roho maler? Kuom ranyisi, iseng’eyo ni Ndiko ne ondiki e bwo teko mar roho maler. (2 Tim. 3:16) Kaka ne imedo timo dongo e weche chuny, nenore ni ne imedo ng’eyo matut kuom adiera mar ni ‘Wuoro me polo chiwo roho maler ne joma kwaye,’ moriwo nyaka in. (Luka 11:13) Nyalo bedo ni iseneno ka roho maler tiyo e ngimani iwuon. Mopogore gi mano, kapok obatisi e nying roho maler, singo Yesu ni Wuoro chiwo roho maler, nyiso ni in gi gweth madier e nyimi ka iyudo rohono.

18. Gin gweth mage ma jogo ma ibatiso e nying roho maler yudo?

18 Ndalogi bende, nenore maler ni Jehova chiko kendo tayo kanyakla mar Jokristo kokalo kuom roho mare. Rohono bende konyowa ng’ato ka ng’ato e gik mwatimo pile. Bedo ni ibatisowa e nying roho maler dwaro ni wang’e kaka otiyo e ngimawa koda luwo kaka ochikowa. Kata kamano, jomoko nyalo penjore kaka ginyalo dak kaluwore gi chiwruok mitimo ne Jehova kod kaka roho maler otudore gi wachno. Wabiro nono wachno e sula maluwo.

[Weche moler piny]

^ par. 7 Deists gin joma nigi yie ni Nyasaye nitie to ok gipar ni odewo chwechne.

^ par. 10 Ne Awake! Oktoba 22, 1981, ite mag 3-8.

Be Iparo?

• Tiend batiso e nying Wuoro dwaro ni itim ang’o?

• Tiend batiso e nying Wuowi en ang’o?

• Ere kaka inyalo nyiso ni ing’eyo tiend batiso e nying Wuoro gi Wuowi?

• Tiend batiso e nying roho maler en ang’o?

[Penjo mag Puonjruok]

[Picha manie ite mar 10]

Bang’ Pentekost 33 E Ndalowa, jopuonjre manyien nodonjo e winjruok mane gi Wuoro?

[En mar]

By permission of the Israel Museum, Jerusalem