Okutauluka omutete

Okutauluka omutete wononthele

Omulume Wapilulula Ouye

Omulume Wapilulula Ouye

Omulume Wapilulula Ouye

Ovanthu ovanyingi vali nomuenyo kombanda yoohi ino iya avankhi. Ovanyingi kavasilepo omunkhima nawike. Anthi, vahinangelwa kavehi​—ngetyi utyeete hono.

OVE upindukapo komuhuka omaneka opo wende kovilinga. Utemesa olusu ine otyimimi na ulipongiye. Iya okoyopo omukanda opo ukeutangele oku wenda nako. Tupu uhinangela okutyinda ovihemba wapewa nondotolo vikuvatela mouvela umwe una. Onthiki yove ihimbikale novitateka, mahi ove upola esilivilo kuetyi tyalingwa novanthu vehehi ankho vankhimana.

Michael Faraday Omulume oo omu Ingelesi watyituwa mo 1791, omunongo umwe wahinda omutole womalusu no ndinamu. Ovipuka ovio ahinda, viakuatesako okuyandyanesa omalusu aundapeswa novanthu.

Ts’ai Lun Omutumini oo Ts’ai Lun mombala ko China, menima 105 P.K. oe watuala no komutwe ovilinga viokulinga vali onopapelo ononyingi.

Johannes Gutenberg Omulume oo wo ko Alemanha, oe wahinda omakina yokulinga omikanda menima 1450. Omakina oyo yavatela okulinga omikanda konombongo mbehehi, iya otyo atyiyandyanesa omikanda ominyingi mouye.

Alexander Fleming Omulume oo wo ko Eskosia, menima 1928 walinga o penicilina. Ovihemba ovio, hono viundapeswa unene pala okuhakula omauvela.

Tyotyili, ovipuka ovio vialingwa nokuahindwa novanthu vehehi, vikahi nokukuatesako ovanthu ovanyingi okukala novipuka oviwa ine nekongoko ewa.

Anthi, kuna omulume umwe wavilapo ovo aveho. Omulume oo keiwe mokonda yokualinga onomakina ine ovihemba. Anthi, omulume oo ankho wahankhimanene nokuhena omalumono wokuankhia omanima 2.000 konyima, wasapo onondaka mbuava ekevelelo enene nepameko. Tyina tutala oñgeni onondaka mbae mbakuatesako ovanthu ovanyingi mouye auho, ovanyingi vapondola okutavela okuti tyotyili oe omulume wapilulula ouye.

Omulume oo, o Jesus Kristu. Onondaka patyi oe aivisa? Iya oñgeni onondaka ombo mbupondola okukukuatesako?