Okutauluka omutete

Okutauluka omutete wononthele

Oityi Jesus Alongesile Konthele ya Huku

Oityi Jesus Alongesile Konthele ya Huku

Oityi Jesus Alongesile Konthele ya Huku

“Nawike wii Tate tyipona Omona. Mahi Omona uhanda okupopila vakuavo konthele ya Tate, opo navo tupu vemunoñgonoke.”—LUCAS 10:22, TRADUÇÃO INTERCONFESSIONAL.

ETYI ankho Omona wa Huku wotyiveli eheneye pano pohi, wakalele omanima omanyingi noupanga omuwa na Tate yae. (Colossenses 1:15) Omona wanoñgonokele omalusoke a Tate yae, novituwa. Etyi Omona oo, Jesus eya pano pohi, ankho uhanda unene okulongesa otyili konthele ya Tate yae. Tupondola okulilongesa vali konthele ya Huku mokutehelela etyi Omona wae apopia.

Enyina lia Huku Enyina lia Huku, Jeova, ku Jesus ankho liakolela unene. Omona oo onthyolua wahandele vakuavo vanoñgonoke nokundapesa enyina lia Tate yae. Enyina lia Jesus lihangununa okuti “Jeova eyovo.” Motyinthiki tyahulilila konthiki yononkhia mbae, Jesus ankho wapopila Jeova melikuabelo okuti: “Ame nevenoñgonokesa enyina liove.” (João 17:26) Tyotyili, Jesus waundapesa enyina lia Huku nokulinoñgonokesa vakuavo. Mahi, oñgeni ovateheleli va Jesus ñgeno vanoñgonoka otyili konthele ya Jeova, inkha kavei enyina Liae netyi lihangununa? a

Ohole onene ya Huku Jesus wapopile na Huku melikuambelo okuti: “Tate, . . . unthyole tunde puetyi uhenelinge ouye.” (João 17:24) Keulu, Jesus wamuene ohole ya Huku, etyi eya pano pohi waovola okulekesa ohole oyo mononkhalelo ononyingi onongwa.

Jesus walekesa okuti ohole ya Jeova onene. Jesus wati: “Huku una oluembia olunene novanthu, waava omona wae wongunga, opo kese omunthu ukala nekolelo mwe ahakanyimueko, mahi akakale nomuenyo wahapu.” (João 3:16) Melaka lio Gregu ondaka yapitiyua “ouye” kaihangununa “oohi.” Ngetyi yapopiwa apa, oyo ilekesa ovanthu aveho. Ohole Huku ena novanthu onene unene alo aava Omona wae wapandua unene opo ovanthu aveho vokuna ekolelo vayovoke konkhali nononkhia, nokukala nekevelelo liomuenyo wahapu. Tyotyili, katutyivili okunoñgonoka nawa ohole oyo onene.—Romanos 8:38, 39.

Jesus wapopia otyili tyipameka unene: Jeova uhole unene kese umwe povafendeli vae. Jesus walongesile okuti Jeova ukahi ngomunthita utala kese ongi yae ngatyina yelikalela, nokuakolela unene. (Mateus 18:12-14) Jesus wapopile okuti petupu okaila katokela pohi akahamoneka ku Jeova. Ayawisako okuti: “Onohuki mbo komutwe wenyi ambuho mbavalulwa.” (Mateus 10:29-31) Inkha Jeova ena ounongo wokutala okaila kavomba, otyo katyituavela onthumbi yokuti oe utala nokutekula kese umue povafendeli vae? Inkha kese onohuki mbokomutue wetu mbuvalulua nokutalua na Jeova, okuti pena otyipuka tyimue konthele yomuenyo wetu, omasukasuka etu, ononkhono mbetu, nomasukalalo etu oe ahapondola okunoñgonoka?

Tate Keulu Ngetyi tuamona monthele yokualamba, Jesus Omona wongunga wa Huku. Tyotyili, Omona oo onthyolua wapopile konthele ya Jeova okuti “Tate” yae. Monondaka mbotete mba Jesus, apopia mondyo ya Huku etyi ankho ena omanima 12 wapopia konthele ya Jeova okuti “Tate yange.” (Lucas 2:49) Ondaka “Tate” mono Evandyeliu imoneka ovikando vihanda okuhika po 190. Jesus wapopile ovikando ovinyingi konthele ya Jeova okuti “Tate yenyi,” “Tate yetu,” “Tate yange.” (Mateus 5:16; 6:9; 7:21) Mokuundapesa onondaka ombo, Jesus ankho ukahi nokulekesa okuti ovanthu ovakuankhali vapondola okukala noupanga wapama na Jeova.

Omukuankhenda nokuafuapo pala okuevela Jesus ankho utyii okuti ovanthu ovakuankhali vesukisa okankhenda ka Jeova. Jesus mongeleka yae yomona omupeseli waeleka Jeova na Tate wokankhenda, omueveli utambula omona wae welivela akondoka. (Lucas 15:11-32) Onondaka mba Jesus mbutuavela onthumbi yokuti Jeova wovola okutala kese epiluluko momutima womunthu opo Oe alekese okankhenda. Jeova uhanda unene okuevela una ulivela ononkhali mbae. Jesus wati: “Ngotyo keulu makukakala ehambu enene mokonda yomunthu wike walinga onkhali elivele, tyipona omakwi etyive netyive ovaviuki vehesukisa okulivela.” (Lucas 15:7) Olie uhahande okulinga oupanga na Huku omukuankhenda?

Omuteheleli womalikuambelo Etyi Jesus eheneye pano pohi, watala okuti Jeova “Omuteheleli womalikuambelo” nokupanda omalikuambelo ovafendi vae vekolelo. (Salmo 65:2) Moluotyo, mokueenda kuovilinga viae viokuivisa, Jesus walongesile ovateheleli vae oñgeni vena okulikuambela netyi vena okupopia. Oe walondola okuti: “Uhapalaukunune onondaka mbuike vala apeho.” Apopila ovateheleli vae opo velikuambele okuita ehando lia Huku “lilingwe pano pohi, ngetyi lilingwa keulu.” Nonthue tuesukisa okulikuambela okuita eteku lia kese nthiki, okuita etuevele ononkhali mbetu, nokukoleleya tyina tukahi nokulolwa. (Mateus 6:5-13) Jesus walongesile okuti Jeova ukumbulula omalikuambelo ovaumbili Vae nohole, tupu ukumbulula omalikuambelo avo valinga nomutima auho.—Mateus 7:7-11.

Tyotyili, Jesus waovola okulongesa otyili konthele ya Jeova novituwa viae. Mahi, tupu pena otyipuka otyikuavo konthele ya Jeova, Jesus ankho ahanda unene okupopia—ondyila Jeova maundapesa pala okulinga omapiluluko ouye auho opo afuisepo ehando liae noohi ino novanthu. Oyo ankho osapi yonondaka Jesus aivisile.

[Onondaka Poutoi]

a Etyi Ombimbiliya yatetekela okuhonekua, enyina lia Jeova ankho livasiwamo ovikando 7.000. Enyina olio lihangununa okuti: “Ame mandyikala etyi Nahanda okukala.” (Êxodo 3:14) Huku upondola okukala etyi tyesukisa opo afuisepo ehando liae. Enyina olio lituavela onthumbi yokuti Huku apeho upopia otyili iya oe makafuisapo etyi alaa.