Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

Na Tala‘i Iesu ma Ona Soo i Sunako

Na Tala‘i Iesu ma Ona Soo i Sunako

Na Talaʻi Iesu ma Ona Soo i Sunako

“Ona ia femalagaaʻi lea i Kalilaia uma, ua aʻoaʻo atu i o latou sunako ma talaʻi atu le tala lelei o le malo.”—MATAIO 4:23.

UA TAʻUA soo i faamaumauga a Evagelia le iai o Iesu i se sunako. A lē i Nasareta, le nuu na soifua aʻe ai, o Kapanaumi, le aai na avea ma ona nofoaga autū, po o se isi lava o aai ma nuu na ia asiasi atu i ai i le tolu ma le ʻafa tausaga na pisi ai i lana faiva. Sa masani ona filifili e Iesu le sunako e talaʻi ma aʻoaʻo atu ai e uiga i le Malo o le Atua. Ae ina ua toe mafaufau i lana faiva, na fetalai Iesu: “E masani foʻi ona ou aʻoaʻo atu i sunako ma i le malumalu, o i inā e ō mai uma i ai tagata Iutaia.”—Ioane 18:20.

Sa faapena foʻi ona aʻoaʻo atu aposetolo o Iesu ma isi uluaʻi Kerisiano i sunako a Iutaia. Na faapefea la ona tapuaʻi tagata Iutaia i sunako? Ma na faapeʻī na fale tapuaʻi i aso o Iesu? Seʻi o tatou vaavaai totoʻa i ai.

Vala Tāua o le Olaga o Tagata Iutaia E faatolu i le tausaga ona faimalaga tane Iutaia i Ierusalema mo le tausamiga na faia i le malumalu paia. Ae sa faia la latou tapuaʻiga i aso taʻitasi i lo latou sunako. E tusa lava pe na nonofo i Palesitina, po o se tasi o nofoaga o tagata Iutaia na faatūina i fafo atu o Palesitina.

O anafea na amata ai ona faaaogā le sunako? E talitonu nisi, e tusa o le taimi na ave faapagota ai tagata Iutaia i Papelonia (i le 607-537 T.L.M.), o se vaitaimi a o faatafunaina le malumalu o Ieova. Pe atonu i se taimi e leʻi umi talu ona toe foʻi mai tagata Iutaia na ave faapagota, ina ua faamalosiau atu le faitaulaga o Esera i lona nuu, ia saʻiliʻili ma matuā iloa ma malamalama i le Tulafono a le Atua.—Esera 7:10; 8:1-8; 10:3.

I le taimi muamua, na faauiga ai le upu “sunako” i le “tauaofiaga” po o le “faapotopotoga.” O le auala lenā na faaaogā ai i le Septuagint, le faaliliuga faa-Eleni o Tusitusiga Eperu. Ae mulimuli ane, na faasino atu le upu i le fale na faapotopoto ai tagata mo le tapuaʻiga. I le uluaʻi senituri T.A., e toetoe lava o nuu uma na asiasi atu i ai Iesu, na tofu ma o latou sunako, sa iai ni sunako i aai, ae sa tele lava i Ierusalema. Na faapeʻī foliga o na fale?

Fale e Talafeagai mo le Tapuaʻiga Pe a fuafua e fausia se sunako, e masani lava ona saʻili e tagata Iutaia se nofoaga maualuga ma fuafua e fausia le fale ina ia faafesagaʻi lona faitotoʻa (1) ma Ierusalema. Ae o na faatulagaga, sa mafai ona suia ona e leʻi mafai ona ausia i nisi taimi.

Ina ua māeʻa, sa talafeagai ma faigofie le sunako, ma e tau leai ni meafale na teuteu ai. Ae o le vala tāua, o se ato (2) po o se pusa e teu ai mea e sili ona tāua a le nuu, o tusi tāʻai o Tusitusiga Paia. Pe a faia sauniga, e tuu le ato i luma o le aofia, ona toe avatu lea i se potu e malupuipuia ai pe a uma (3).

I talaane o le pusa ma i luma o le faapotopotoga, sa i ai nofoa (4) mo taʻitaʻi o le sunako ma nisi mālō aloaʻia. (Mataio 23:5, 6) Sa iai se pulelaa maualuga ma se nofoa e latalata i le ogatotonu o le fale mo le failauga (5). Sa iai nofoa uumi i itu e tolu e faafesagaʻi ma le pulelaa, mo tagata o le faapotopotoga (6).

O le tulaga masani, sa tausia ma lagolagoina le sunako e tagata o le faapotopotoga. O meaalofa tauofo a tagata uma, o ē mauoloa ma ē matitiva, sa tausia ai le lelei o le fale ma toe faafou ai. O ā la sauniga sa faia i sunako?

Tapuaʻiga i le Sunako O le polokalame o le sauniga i le sunako, sa aofia ai pese o viiga, tatalo, le faitauina o le Tusi Paia, faapea le aʻoaʻo atu ma le talaʻi. E amata le sauniga a le faapotopotoga i le taulotoina o le Sema, o se faiga e taʻutino atu ai le faatuatua o tagata Iutaia. Na maua lea igoa mai i upu amata o le mau muamua lea o loo taʻua: “Isaraelu e, faalogo [Sema] mai ia: O Ieova lo tatou Atua, o Ieova e toʻatasi lava.”—Teuteronome 6:4.

Ona sosoo ai lea ma le faitauina ma le faamatalaina o uluaʻi tusi e lima o le Tusi Paia na tusia e Mose. (Galuega 15:21) O le isi faitauga e sosoo ai, e faaaogā ai vaega o tusitusiga a le ʻauperofeta e taʻua o le haftarahs, ma faamatala ma faatatauina. I nisi taimi, sa faia ai e failauga asiasi lenei vaega o le polokalame, e pei ona faia e Iesu i le sauniga o loo faamatalaina i le Luka 4:16-21.

O le tusi tāʻai na tuuina atu iā Iesu e faitau i lenā sauniga, e leʻi vaevaeina i ni mataupu ma ni fuaiupu e pei ona iai a tatou Tusi Paia i aso nei. O lea, e mafai ona faaāta i o tatou mafaufau Iesu o loo tatala le tusi tāʻai i lona lima agavale, ae taai i lona lima taumatau seʻia oo ina maua le fuaitau o loo ia saʻilia. Pe a uma ona faitau, ona toe tāʻai foʻi lea o le tusi seʻia oo i le amataga.

O nei faitauga e masani lava ona faia i le uluaʻi gagana Eperu, ma faaliliuina i le gagana Arama. Sa faaaogā e faapotopotoga Eleni le Septuagint.

Autū o le Olaga i Aso Faisoo Talu ai na faaautū atu olaga o tagata Iutaia i le sunako, o lea na faapipii atu i ai pe fauina foʻi isi fale i lea lava nofoaga, ma faatino ai fuafuaga eseese. I nisi taimi e faia ai i inā faamasinoga, faapea fonotaga a le nuu, e faia ai foʻi tauaofiaga ma na laulauina meaʻai i isi potuʻai. E iai foʻi potu e api ai tagata faimalaga.

E toetoe lava o nuu uma na iai se faleaʻoga, i fale ia e iai le sunako. Seʻi o tatou mafaufau i se potu ua tumu i talavou aʻoga o loo aʻoaʻo le faitauina o mataʻitusi tetele, o loo tusia e le faiaʻoga i se laupapa ua faaiila i se gaʻo. O na aʻoga sa avea ma pogai autū na iloa ai e tagata Iutaia anamua faitau ma tusitusi, e oo lava i tagata lautele sa masani lelei ma le Tusi Paia.

O le fuafuaga autū la o sunako, ina ia faia ai e lē aunoa le tapuaʻiga. E lē o se mea la e ofo ai e faapea, o sauniga a Kerisiano i le uluaʻi senituri, sa tele ina tutusa ma sauniga a tagata Iutaia na faia i le sunako. O le fuafuaga foʻi lenā o sauniga faa-Kerisiano, e tapuaʻi atu ai iā Ieova i le tatalo, o pese o viiga, le faitauina ma le talanoaina o le Afioga a le Atua. E iai foʻi isi mea na tutusa ai. I nei nofoaga uma o le tapuaʻiga, sa mafai ona tausia manaʻoga eseese ma tupe faaalu e ala i meaalofa tauofo; e leʻi faatapulaaina i se vasega o taʻitaʻi lotu le faaeaga, o le faitau ma talanoa i le Afioga a le Atua, ae sa faamaopoopoina ma faatonutonuina nei sauniga uma e tane matutua maufaatuatuaina.

O loo taumafai foʻi Molimau a Ieova i aso nei e pipii i le faaaʻoaʻoga na faataatia e Iesu ma ona soo i le uluaʻi senituri. E iai foʻi ni vala e tutusa ai o latou Maota mo Sauniga ma sunako na faia ai sauniga i aso anamua. Ae e sili i na mea uma, e tasi lava le autū e faapotopoto ai Molimau a Ieova, e pei o i latou uma e fiafia i le upu moni, ina ia “mafuta vavalalata atu i le Atua.”—Iakopo 4:8.

[Ata i le itulau 16]

E faavae lenei fausaga i se ata o le Sunako a Gamla i le uluaʻi senituri

[Ata i le itulau 18]

Sa aʻoaʻoina i aʻoga i sunako, tama e mai i le 6 tausaga e oo i le 13 tausaga