Kal idhi e weche manie iye

Kal idhi kama ochanie weche mantie

Luw Yie Margi

Luw Yie Margi

Luw Yie Margi

Ruodhe Nopuonje Ng’wonone Ji

WI Petro ne ok nyal wil gi seche ma wengegi noromo. Be yo ma Yesu nong’iyego ne nyiso ni ojok kode? Ok wanyal ng’eyo gik moko duto ma ne otimore; ndiko mokudhi wacho kama, “Ruoth nolokore, nong’iyo Petro.” (Luka 22:61) Kata kamano, yo ma ne Yesu ong’iyogo Petro nomiyo oneno pek mar richo ma notimo. Petro nong’eyo ni otimo mana gima Yesu nokoro ni odhi timo, gima ne Petro oramo ni ok dotim kata matin​​—⁠ne oa kwedo Ruodhe ma nohero. Petro nowinjo malit ahinya, nyalo bedo ni mano e kinde ma nowinjoe malit moloyo e ngimane duto.

Kata kamano, mani ok nyis ni koro Petro ne onge geno. Nikech Petro ne nigi yie motegno, podi ne inyalo ng’wonne, kendo puonjore gimoro kuom puonj madongo mag Yesu. Mani ne en puonj kuom ng’wonone jomoko. Ng’ato ka ng’ato kuomwa onego opuonjre kuom wachno, omiyo we wanon ane kaka Petro nopuonjore puonjni e yo matek.

Gik Mang’eny ma Nonego Opuonjre

Chiegni ni dweche auchiel nosekalo ka gin Kapernaum dalagi Petro, kama nopenjoe Yesu kama, “Ruoth, owadwa dikethna nyadidi, to aweye? Nyaka ndalo abiriyo koso? ” Nyalo bet ni Petro ne paro ni kuom timo kamano ne onyiso ni ong’won ahinya. Ka kuom adier, jotend din ma kindego ne puonjo ni ng’ato onego owene nyawadgi kethone didek kende! Yesu nodwoko ni: “Ok mana nyaka ndalo abiriyo, to nyaka piero abiriyo ndalo abiriyo.”​​—⁠Mathayo 18:⁠21, 22.

Be tiend gima Yesu ne wacho ne en ni mondo Petro okwan ketho mag ng’ato? Ooyo; kar mano, kane oloko 7 mar Petro obedo 77, Yesu ne nyiso ni onge tong’ e weyone jomoko kethogi. Yesu nonyiso ni Petro noserwako chuny mar bedo ng’at maok wene jomoko kethogi, chuny ma ne onya ahinya e kindego, ne chalo ka gima ng’at mokethne ne ndiko kethogo piny kaka indiko gowi. Kata kamano, ng’wono mar Nyasaye onge tong’.

Petro ne ok omino wach gi Yesu. Kata kamano, be gima Yesu nopuonjono nomulo chunye? Kinde moko wapuonjore gik mang’eny e wi ng’wono ka wang’eyo kaka wan wawegi wadwaro mondo ong’wonnwa. Omiyo weuru wanon ane kendo gik ma notimore kapok Yesu otho. E seche matekgo, Petro notimo gik mang’eny ma ne dwarore ni mondo Ruodhe ong’wonne.

Podi ne Dwarore ni Ong’wonne

Ne en odhiambo makende​​—⁠otieno mogik mar ngima Yesu kaka dhano e pinyka. Yesu podi ne nigi gik mang’eny ma nodwaro puonjo jootene, kuom ranyisi, kido mar bolruok. Yesu noketo ranyisi maber mar bolruok ka noluoko tiendegi, mano ne en tij jatich mapiny ahinya. Mokwongo, Petro nowuoro gimomiyo Yesu ne luoko tiendegi. Kae to, nodagi ni en ok luokne tiendene. Bang’e koro nodwaro ni Yesu oluokne tiendene, luetene kod wiye! Yesu ne ok osin, kata kamano nolero e yo mamuol gimomiyo gima notimono ne dwarore kaachiel gi tiend gima notimono.​​—⁠Johana 13:⁠1-​17.

Kata kamano, bang’ seche matin, jootene nochako yware ni ng’ano ma ne duong’ e kindgi. Onge kiawa ni Petro bende ne nitie e ywaruogno ma ne nyiso kido mar ng’ayi. Yesu norieyogi kendo puoyogi kuom gik mabeyo ma ne gisetimo, kaka makruok gi Ruodhgi. Kata kamano, nokoro ni giduto ne gidhi ringe. Petro nowacho ni en nodhi makore gi Yesu nyaka e tho. Yesu to nokoro ni e otienono Petro ne dhi kwedo Ruodhe didek kapok thuon gweno okok diriyo. Petro nokwer ni ok onyal timo kamano, kendo nopakore kaka ne odhi makore gi Yesu moloyo joote mamoko!​​—⁠Mathayo 26:⁠31-​35; Mariko 14:⁠27-​31; Luka 22:⁠24-​28.

Be Yesu ne chiegni jok gi Petro? E kinde matekgi, Yesu noketo pache mana kuom kido mabeyo mag jootene ma ne gin dhano morem. Nong’eyo ni Petro ne dhi kwede, kata kamano nowacho kama: “An asesayoni, mondo yieni kik rem; kendo in kiselokori, sir oweteni.” (Luka 22:32) Omiyo Yesu ne nigi adier ni Petro ne dhi loko chunye kendo chako tiyone Nyasaye. Mano kaka nonyiso chuny maber mar ng’wonone ji!

Bang’e, ka gin e puodho mar Gethsemane, ne dwarore ni orie Petro mokalo dichiel. Yesu nonyiso Petro, Jakobo gi Johana ni gibed ka girito kinde ma nodhi lemo. Chuny Yesu ne chandore ahinya kendo ne dwarore ni ojiwe, kata kamano kinde ka kinde ma nodok, noyudo Petro gi jowadgi ka nindo. Yesu nowacho wechegi manyiso ni nokechogi kendo nong’wononegi: “Adier chuny oyie, to ringruok ema nyap.”​​—⁠Mariko 14:⁠32-​38.

Kapok obudho, oganda ma nigi arunge gi ligengini notucho. Rieko kod horruok ne dwarore ahinya kanyo. Kata kamano, Petro to noseyawo lweny, nowuodho ligangla mobeto it Malko, misumba jadolo maduong’. Yesu norieyo Petro e yor muolo, nochango jalno, kendo nolero puonj matayo jolupne nyaka chil kawuono kuom wach lweny. (Mathayo 26:⁠47-​55; Luka 22:⁠47-​51; Johana 18:⁠10, 11) Noyudo Petro osetimo gik mang’eny ma ne dwarore ni Ruodhe ong’wonne. Gik ma notimo paronwa ni “waduto wachwanyore pile.” (Jakobo 3:2) En ng’ano kuomwa maok owinjore yudo ng’wono mar Nyasaye odiechieng’ kodiechieng’? Kata kamano, gik mang’eny podi ne dhi timore ne Petro e otienono. Ketho maduong’ podi ne ni nyime.

Ketho Maduong’ ma Petro Notimo

Yesu nonyiso joma nobiro make ni ka en ema ne gidware, to onego giwe jootene mondo odhi. Petro koro ne neno malich ka jogo tweyo Yesu. Kae to Petro kaachiel gi joote wetene oringo.

Samoro Petro gi Johana noringo nyaka but od jal machon ne en Jadolo Maduong’ ma niluongo ni Annas, kanyo ema nokwong yaloe Yesu. E seche ma ne igolo Yesu e odno, Petro gi Johana ne luwo jogo, kata kamano, gi “ku mabor.” (Mathayo 26:58; Johana 18:⁠12, 13) Petro ne ok en ngoro. Kuom adier chir ne dwarore e luwo gik ma ne timore. Joma nobiro mako Yesu ne nigi gik lweny, kendo Petro nosehinyo achiel kuomgi. Nyaka chop e gik matimoregi, pok waneno hera ma Petro nowacho ni odhi nyiso Ruodhe nyaka e tho.​​—⁠Mariko 14:31.

Mana kaka Petro, ji mang’eny e kindegi luwo Yesu gi “ku mabor,” tiende ni ok giyangore. Kata kamano, mana kaka Petro owuon bang’e nondiko, yo makende mar luwo Kristo en makruok kode machiegni kaka wanyalo, luwo ranyisi ma noketo e gik moko duto maok waluoro gima nyalo timorenwa.​​—⁠1 Petro 2:⁠21.

Petro noluro koluwo joma nomako Yesu, nyaka ochopo e achiel kuom rangaye mag udi madongo ma Jerusalem. Mano ne od Kaiafa, jamoko kendo jadolo maduong’ ma ne nigi teko ahinya. Kinde mang’eny udi ma kamago nigero e laru mochiel kolworo, kendo niketonegi rangach e nyimgi. Petro nochopo e rangach kata kamano ne otame donjo. Johana, ma noyudo osedonjo noduogo mowuoyo gi jarit mondo oyiene Petro odonji. Nenore ni Petro ne ok osiko machiegni gi Johana; kendo ok notemo donjo ei ot mondo odhi okony Ruodhe. Nobet oko e laru, kama jotich moko kod wasumbini ne oyoe mach ma bende ne kelo ler, kanyo ne gineno kaka joneno mag miriambo ne donjo kendo wuok e ot ma ne iyaloe Yesu.​​—⁠Mariko 14:⁠54-​57; Johana 18:⁠15, 16, 18.

Nyako ma ne oyiene Petro donjo e rangach koro ne nyalo nene maler. Nyakono nong’eye. Nonyiso Petro kama: “In bende ne in kod Yesu ja Galilino! ” Wachno nopoyo Petro, nokwer ni okiya Yesu, kendo ni ne okiya gima nyakono temo wacho. Petro noa kanyo modhi ochung’ machiegni gi rangach mondo kik nene, kata kamano nyako machielo nonene mowacho mana gima nyako mokwongocha nowacho: “Jali bende ne ni kod Yesu ja Nazareth.” Petro nokuong’ore ni: “Ok ang’eyo ng’atno! ” (Mathayo 26:⁠69-​72) Samoro bang’ kwedo Yesu nyadiriyo eka Petro nowinjo thuon gweno ka kok, kata kamano ne ok onyal paro gima Yesu noa koro nikech gik ma ne timorene.

Bang’ kinde matin, Petro podi nobet kar kende mondo kik nene. Kata kamano jomoko mabende nochung’ e laru kanyo nobiro ire. Achiel kuomgi ne en wat Malko, misumba ma Petro nojalo ite. Nowacho ne Petro kama: “Ne ok aneni e puodho kode koso? ” Onge gima Petro ne nyalo wacho mondo onyisgi ni ne ok gin kare. Omiyo nokuong’ore, bende nyaka bed ni nowacho ni en ng’at mokuong’ kapo ni oriambo. Gikanyono, thuon gweno nokok, kok mar ariyo ma Petro nowinjo e otienono.​​—⁠Johana 18:⁠26, 27; Mariko 14:⁠71, 72.

Noyudo osekel Yesu oko kendo nong’iyo gik ma ne timore e laru. E sechego, mana kaka osenyis e chakruok mar sulani, ema ne wengene orado gi mag Petro. Kanyo ema Petro nong’eyogo kaka notimo gima lit ne Ruodhe. Petro nowuok e laruno kowinjo malit ahinya nikech richo ma notimono. Nochomo achiel kuom ndereni mag dalano, kendo dwe ne rieny. Chunye ne chandore. Pi wang’e nochako chwer. Noywak malit.​​—⁠Mariko 14:72; Luka 22:⁠61, 62.

Bang’ ka ng’ato oseng’eyo pek mar richo kaka mae, yot mondo opar ni richo motimo duong’ maok nyal ng’wonne. Nyalo bedo ni Petro bende ne nigi paro kaka mano. Be ne inyalo ng’wonne?

Be ne Inyalo Ng’wonne Petro?

Tek ahinya paro lit ma Petro ne nigo kane ochopo okinyi kod gik ma ne dhi timore e odiechieng’no. Mano kaka nochayore owuon kane Yesu otho odhiambono bang’ kadhoe sand kuom seche mang’eny! Nyaka bed ni Petro ne winjo malit kinde ka kinde ka noparo ni en ema nomedo lit ne Ruodhe e odiechienge mogik kaka dhano. Kata obedo ni Petro ne nigi lit ahinya, ne ok oweyo mondo litno oloye. Wawacho kamano nikech bang’ kinde matin wayude ka en gi owetene. (Luka 24:33) Onge kiawa ni joote duto nowinjo malit kuom gima ne gitimo otienono, kata kamano bedo kanyachiel nohoyogi kendo jiwogi.

Kae wayudo achiel kuom kinde ma Petro nong’adoe paro maber. Seche ma jatich Nyasaye okier, gima duong’ ok en kethoneno, to en gombo ma en-go mar chung’ kendo rieyo weche. (Ngeche 24:16) Petro nonyiso yie mare madier kuom chokore gi owetene kata obedo ni ne en-gi lit ahinya e chunye. Seche ma ng’ato nigi lit ahinya e chunye, onyalo gombo bet kar kende, kata kamano, timo mano ok owinjore. (Ngeche 18:1) En gima nyiso rieko bedo machiegni ahinya gi joweteni ma un-go e yie mondo iyud teko kendo mar tiyone Nyasaye.​​—⁠Jo Hibrania 10:⁠24, 25.

Bedo machiegni gi owetene, nomiyo Petro oyudo ripot ma nomako dhogi, ni ringre Yesu ne onge e liel. Petro gi Johana noringo modhi e liel kama noyikie Yesu, liendno nong’iel kidi e dhoge. Nenore ni Johana ema ne podi tin, omiyo nokwongo chopo. Noyudo ka dho liel ni nono, ma noluor donjo. Petro to ne ok oluor. Kata obedo ni Petro nool nikech nobiro koringo, nodonjo nyaka e i liel. Ringre Yesu ne onge!​​—⁠Johana 20:⁠3-9.

Be Petro noyie ni Yesu osechier? Mokwongo nodagi, kata obedo ni mon migeno nokelo ripot ma malaike nomiyogi ni Yesu osechier oa kuom jomotho. (Luka 23:⁠55–24:11) Kata kamano, lit kaachiel gi kiawa ma Petro ne nigo e chunye noyudo oserumo. Yesu ne ngima, kendo koro ne en roho ma nigi teko! Nonenore ne jootene duto. Kata kamano, Yesu nokwongo otimo gimachielo, kendo ne ok otime ayanga. Joote nowacho e odiechieng’no ni: “Ruoth ochier adier, kendo osenenore kod Simon.” (Luka 24:34) Bang’e, jaote Paulo bende nondiko kuom odiechieng’no ma Yesu “nonenore ni Kefa, eka ni ji apar gariyogo.” (1 Jo Korintho 15:5) Kefa kod Simon gin nyinge Petro. Yesu nonenorene e odiechieng’no, nyaka bed ni kane Petro ni kar kende.

Muma ok nyiswa gik ma notimore kane Petro gi Yesu oromo. Wanyalo mana temo paro kaka Petro ne mor ka noneno Ruodhe ka ngima, kendo notiyo gi thuolono e kwayo ng’wono kaachiel gi loko chunye gadier. Gima nodwaro ahinya ne en ni mondo ong’wonne. Be nitie ng’at manyalo bedo gi kiawa kabe Yesu nong’wonone, kendo e yo malach? E kindegi bende, Jokristo ma podho e richo onego opar ranyisi mar Petro. Ok onego wapar ni watimo richo maduong’ ma Nyasaye ok nyal ng’wononwa. Yesu nonyiso e yo makare chuth kido mag Wuon-gi, ma ‘weyo richo duto.’​​—⁠Isaiah 55:7.

Gik Mamoko ma Nonyisoe Ng’wono

Yesu nonyiso jootene mondo odhi Galili, kama ne gidhi romoe kode kendo. Kane gichopo, Petro nong’ado mar dhi lupo e Nam mar Galili. Joote moko nodhi kode. Petro nochako odok e nam kama chon nolupoe. Gwarruok mar yie, yamo me nam, kod gogo mowinjo ka gwagwa e lwete, gin gik ma Petro nong’iyogo chon. Be Petro noparo e otienono kaka koro nodhi tiyo gi ngimane nikech koro Yesu nosetieko tije e pinyka? Dibed ni tij lupo ne moro Petro ahinya? Kata ne gidok lupo kamano, ne gia nono maok gimako rech e otienono.​​—⁠Mathayo 26:32; Johana 21:⁠1-3.

Kata kamano, kar kogwen, ne giwinjo ka ng’ato luongo e dho nam, ng’atno nonyisogi ni gichik gogo e dir yie bat korachwich. Ne gitimo kamano mi gimako rech 153 madongo! Petro koro nong’eyo ng’atno. Nochikore e pi mogo abal nyaka e dho wath. E dho wath, Yesu nomiyogi rech ma noyudo owang’ e mirini. Pache to ne ni kuom Petro.

Yesu nopenjo Petro ka nohero Ruodhe “moloyo magi,” nyaka bed ni e sechego Yesu ne siemo rech mang’eny ma ne ni kanyo. Dibed ni chuny Petro ne nie ohand rech moloyo hera ma noherogo Yesu? Mana kaka Petro nosekwedo Yesu didek, Yesu bende nomiyo Petro thuolo mar nyiso herane kuome didek e nyim jowetene. E seche ma Petro ne timo mano, Yesu nonyise kaka onyalo nyiso herano: kuom keto tij Nyasaye obed mokwongo e ngimane, pidho kendo kwayo rombe Kristo, ma gin jolupne.​​—⁠Johana 21:⁠4-​17.

Omiyo Yesu nonyiso ni en kaachiel gi Wuon-gi pod ne gigeno Petro. Petro ne dhi chopo migawo maduong’ ahinya e kanyakla ma ne nie bwo Kristo. Mano kaka Yesu nonyiso ng’wono e yo malach! Kuom adier, ng’wono ma Yesu nonyisono, nomulo Petro ahinya.

Petro nochopo migawone e yo maber kuom higini mang’eny. Nojiwo owetene mana kaka Yesu nochike e otieno mogik kapok otho. Petro nohore mos kane opidho kendo kwayo jolup Kristo. Jal ma ne chon iluongo ni Simon, koro nodak kaluwore gi nying’ ma Yesu nomiye​​—⁠Petro, kata Lwanda​​—⁠kuom bedo ng’at maok mindni, motegno, kendo ma kanyakla nyalo geno. Gima duong’ manyiso kidogo yudore e barupe ariyo ma Petro nondiko ma norwaki e Muma. Barupego bende nyiso ni wi Petro ne ok owil gi puonj ma ne Yesu omiye mar bedo ng’at ma weyone ji kethogi.​​—⁠1 Petro 3:⁠8, 9; 4:8.

Mad wabende warwak puonjno. Be wakwayo Nyasaye mondo ong’wonnwa kethowa mang’eny odiechieng’ kodiechieng’? Be warwako ng’wonono kendo nene kaka yo mamiyo wabedo maler? Be wan wawegi wang’wonone joma kethonwa? Ka watimo kamano, wabiro luwo yie mar Petro kaachiel gi ng’wono mar Ruodhe.

[Weche manie ite mar 22]

Petro noketho ding’eny kendo Ruodhe nong’wonone, ng’ano kuomwa maok owinjore yudo ng’wono pile ka pile?

[Picha manie ite mar 23]

“Ruoth nolokore, nong’iyo Petro”

[Picha manie ite mar 24]

“Ruoth . . . osenenore kod Simon!”