Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

E te Silafia?

E te Silafia?

E te Silafia?

O ā aiā faapitoa ma tiute tauave a se atalii ulumatua?

▪ E mai i tuā i aso o augātamā, na tuuina atu ai e auauna a le Atua ni aiā faapitoa i se atalii ulumatua. Pe a maliu le tamā, e faia e lona atalii ulumatua tiute tauave o le ulu o se aiga. E na te tausia le aiga ma pulea tagata o lona aiga o loo nonofo pea ma ia. O le ulumatua foʻi e fai ma sui o le aiga i luma o le Atua. Na maua e atalii uma se tofi, ae e maua e le atalii ulumatua le tofi sili. Pe a faatusatusa i mea na maua e isi atalii, e faaluaina mea na maua e le ulumatua.

I aso o augātamā, e mafai ona lafoaʻi e se atalii ulumatua lana aiā o le ulumatua. O se faaaʻoaʻoga, na faatau atu e Esau lona tofi o le ulumatua i lona uso laʻitiiti. (Kenese 25:30-34) Na liliu e Iakopo le tofi o le ulumatua mai i lona atalii ulumatua o Reupena, ae tuu atu iā Iosefa. Na melea e Reupena le faaeaga ona o lana amioleaga. (1 Nofoaiga a Tupu 5:1) Ae peitaʻi, i le Tulafono a Mose, e lē mafai e se tamāloa e sili atu i le tasi lana avā, ona liliu le aiā o le ulumatua mai i le tama matua a le tasi avā i le tama matua a le isi avā, ona e faapea sa pele le avā mulimuli. E tatau lava ona faaaloalogia e le tamā le aiā e tatau ona maua e lana ulumatua.—Teuteronome 21:15-17.

Aiseā na fusi ai e tusiupu ma Faresaio i o latou tino “tamaʻi pusa e tuu ai tusitusiga paia”?

▪ Na taʻusalaina e Iesu taʻitaʻi lotu na tetee iā te ia, o tusiupu ma Faresaio, ona na latou faatetelē “tamaʻi pusa e tuu ai tusitusiga paia ia e fusi i o latou tino, ina ia puipuia ai i latou.” (Mataio 23:2, 5) Na fusi e na tagata lotu i o latou muaulu tamaʻi pusa uli faatafafā pe lē tutusa itu, e faia i paʻu o manu. Na fusi foʻi i le pito i totonu o o latou ogālima, e latalata i o latou fatu. Sa iai i totonu o pusa ni fuaitau o le Tusi Paia. O le fusia o na tamaʻi pusa e tuu ai tusitusiga paia, e taʻua o filateri, na pogai mai i se faaliliuga faaletino o le faatonuga a le Atua iā Isaraelu, e faapea: “Ia teu i lou loto upu ia ua ou poloaʻi atu ai iā te oe i le asō . . . Ia e fusi ia mea i lou lima e fai ma faailoga” ma “ia fai foʻi ma fusi i lou muaulu.” (Teuteronome 6:6-8) E lē o iloa tonu le taimi na amata ai le tū o le fusi o filateri i tino, ae e manatu le toʻatele o tagata popoto na amata mai i le senituri lona tolu po o lona lua T.L.M.

E lua māfuaaga na taʻusala ai e Iesu lea faiga. Muamua, na faatetelē e tusiupu ma Faresaio a latou filateri ina ia iloa ai e isi e paia i latou. Lua, sa manatu sesē nei vaega i a latou pusa e tuu ai tusitusiga paia, o ni tapui e puipuia ai i latou. O le upu Eleni mo nei pusa, o le phylakterion, e pei ona iai i isi tusi, ua faaliliuina i “leoleoga,” “olo malosi,” po o ni “puipuiga.”