ʼU Tagata, ʼe Kotou Fakalogo Koa Ki Te Takitaki ʼa Kilisito?
ʼU Tagata, ʼe Kotou Fakalogo Koa Ki Te Takitaki ʼa Kilisito?
“Ko te pule ʼo te tagata fuli pē, ko Kilisito.”—1 KO. 11:3.
1. Koteā ʼaē ʼe ina fakahā ko Sehova ʼe ko te ʼAtua ʼo te fakatokatoka?
ʼE ʼUI fēnei iā Fakahā 4:11: “ ʼE ke tāu mo feʼauga, Sehova, ʼio, tomatou ʼAtua ke ke tali ia te kolōlia, mo te fakaʼapaʼapa, pea mo te mālohi, heʼe ko koe ʼaē neʼe ke fakatupu ia meʼa fuli, pea ʼuhi ko tou finegalo neʼe māʼuʼuli pea mo fakatupu ia te ʼu meʼa ʼaia.” Mai tona ʼaluʼaga ʼaē ko Sehova ʼAtua ʼaē neʼe ina fakatupu ia meʼa fuli pē, ʼe ko ia te Tuʼi Māʼoluga ʼo te ʼatulaulau pea ʼe pule ia ki te ʼu meʼa fuli ʼaē neʼe ina fakatupu. ʼE hā lelei ko Sehova ʼe “ko te ʼAtua, mole ʼo te maveuveu, kae ʼo te tokalelei,” ʼi tana faʼahiga fakatuʼutuʼu ʼaē ia tona foʼi fāmili ko te ʼu ʼāselo.—1 Ko. 14:33; Isa. 6:1-3; Hep. 12:22, 23.
2, 3. (a) Ko ai ia te ʼuluaki fakatupu ʼa Sehova? (b) ʼE feafeaʼi te tuʼulaga ʼaē ʼo te ʼAlo ʼuluaki tupu ki ʼaē ʼa te Tamai?
2 Neʼe fualoa te nofo tokotahi ʼa te ʼAtua, ʼi muʼa ʼo tana kamata fakatupu. Ko tana ʼuluaki fakatupu neʼe ko te laumālie neʼe higoa ko “te Folafola” he neʼe ko te Tagata ʼAve Logo ʼa Sehova. ʼAki te Folafola ʼaia, neʼe haga ai Sehova ʼo fakatupu ia te ʼu meʼa fuli pē. Ki muli age, neʼe haʼu ki te kele ko he tagata haohaoa pea neʼe higoa ko Sesu Kilisito.—Lau ia Soane 1:1-3, 14.
3 Koteā ʼaē ʼe ʼui ʼi te Tohi-Tapu ʼo ʼuhiga mo te tuʼulaga ʼo te ʼAtua ʼo fēia mo te tuʼulaga ʼo tona ʼAlo ʼuluaki tupu? ʼI tana tohi ʼaki ia te takitaki ʼa te ʼAtua, ʼe ʼui fēnei mai e te ʼapositolo ko Paulo: “ ʼE au loto ke kotou ʼiloʼi ko te pule ʼo te tagata fuli pē, ko Kilisito; pea ko te pule ʼo te fafine, ko te tagata; pea ko te pule ʼo Kilisito, ko te ʼAtua.” (1 Ko. 11:3) Ko Kilisito ʼe fakalogo ki te takitaki ʼo tana Tamai. Ko te takitaki pea mo te fakalogo ʼe maʼuhiga ke maʼu ia te tokalelei pea mo te fakatokatoka ʼi te ʼu meʼa maʼuli popoto ʼa te ʼAtua. Māʼia mo ia ʼaē ‘neʼe feala ʼaki ia ia, ke fakatupu ai ia meʼa fuapē,’ ʼe tonu ke fakalogo ki te takitaki ʼa te ʼAtua.—Kol. 1:16.
4, 5. Neʼe koteā te manatu ʼa Sesu ʼo ʼuhiga mo tana fakalogo ʼaē kiā Sehova?
4 Neʼe koteā te manatu ʼa Sesu ʼo ʼuhiga mo te fakalogo ʼaē ki te takitaki ʼa Sehova pea mo tana haʼu ʼaē ki te kele? ʼE ʼui fēnei ʼi te Tohi-Tapu: “[Ko] Kilisito Sesu, logopē tana maʼuli ʼi te nātulā ʼo te ʼAtua, neʼe mole manatu ia ki he faʼao tuʼulaga, ke liliu ai ʼo tatau mo te ʼAtua. Kailoa ia, kae neʼe ina meʼa noaʼi ia ia totonu, pea mo liliu ai ko he kaugana, ʼo hā ohagē he tagata. Tahi ʼaē meʼa, ʼi tana liliu leva ʼaē ʼo tagata, neʼe ina fakamālaloʼi ia ia totonu pea neʼe talagafua ʼo aʼu ki te mate, ʼio, ki te mate ʼi te pou fakamamahi.”—Filp. 2:5-8.
5 ʼI te temi fuli pē, neʼe agavaivai Sesu ʼo fakalogo ki te finegalo ʼo tana Tamai. Neʼe ina ʼui fēnei: “ ʼE mole feala ke au fai he meʼa e au totonu; . . . ko te fakamāu ʼaē ʼe au fai ʼe faitotonu, heʼe mole au kumi toku finegalo, kae ko te finegalo ʼo ia ʼaē neʼe ina fekauʼi mai au.” (Soa. 5:30) Neʼe ina tala fēnei: “[ʼE] au fai tuʼumaʼu te ʼu meʼa ʼaē ʼe . . . leleiʼia [e taku Tamai].” (Soa. 8:29) ʼO aʼu ki te fakaʼosi ʼo tona maʼuli ʼi te kele, neʼe ʼui fēnei e Sesu ʼi tana faikole ki tana Tamai: “Neʼe au fakakolōliaʼi koe ʼi te kele, ʼo au fakaʼosi te gāue ʼaē neʼe ke tuku mai ke au fai.” (Soa. 17:4) ʼE mahino ia, neʼe mole faigataʼa ʼi he temi kiā Sesu ia hana fakamoʼoni ki te takitaki ʼo tona ʼAtua pea mo tali tana takitaki.
ʼE Fua Lelei Ki Te ʼAlo Tana Fakalogo Ki Te Tamai
6. Koteā te ʼu kalitātē fakaofoofo ʼaē neʼe fakahā e Sesu?
6 ʼI tana kei maʼuli ʼi te kele, neʼe fakahā e Sesu ia te ʼu tuʼuga kalitātē fakaofoofo. Neʼe kau ʼi te ʼu kalitātē ʼaia ia tona ʼofa lahi ʼaē ki tana Tamai. Neʼe ina ʼui fēnei: “ ʼE au ʼofa ki te Tamai.” (Soa. 14:31) Neʼe ina toe fakahā mo tona ʼofa lahi ʼaē ki te hahaʼi. (Lau ia Mateo 22:35-40.) Ko Sesu neʼe agalelei pea mo loto tokaga, kae neʼe mole agakovi ia pe neʼe aga fefeka. Neʼe ina ʼui fēnei: “Kotou ʼomai kiā te au, ia koutou fuli ʼaē ʼe kinakina pea mo mafasia, pea ʼe au fakafīmālie anai koutou. Kotou toʼo kiā koutou taku ʼakau ʼamo pea ke kotou ako iā te au, heʼe au agamalū pea mo loto agavaivai, pea ʼe kotou maʼu anai he fīmālie ki ʼokotou nefesi. Heʼe ko taku ʼakau ʼamo ʼe malū pea ko taku kavega ʼe maʼamaʼa.” (Mat. 11:28-30) Ko te hahaʼi ʼe taʼiake kehekehe ʼaē ʼe natou hagē ko ni ʼu ovi, tāfito ia nātou ʼaē neʼe mafasia pea mo kinakina, neʼe natou maʼu ia he fakalotofīmālie lahi ʼi te ʼuluagaaga ʼo Sesu pea mo te logo fakalotomālohi ʼaē neʼe ina fakamafola.
7, 8. ʼI te Lao, neʼe koteā ʼaē neʼe mole tonu ke fai e te fafine ʼaē neʼe ʼalu te toto iā te ia, kae neʼe feafeaʼi te aga ʼa Sesu ki te fafine ʼaia?
7 Kotou fakatokagaʼi pe neʼe feafeaʼi ia te aga ʼaē ʼa Sesu ki te hahaʼi fafine. ʼI te temi fuli pē ʼo te hisitolia, tokolahi te hahaʼi tagata neʼe natou gaohi koviʼi ia te hahaʼi fafine. Neʼe ko te aga ʼaia ʼa te kau takitaki lotu ʼo Iselaele ʼi te temi muʼa. Kae neʼe fakaʼapaʼapa Sesu ki te hahaʼi fafine. Neʼe hā ia te faʼahi ʼaia ʼi tana felāveʼi mo te fafine neʼe mahaki talu mai taʼu e 12, neʼe ʼalu te toto iā te ia. “Neʼe mamahi ʼaupitō” ʼuhi ko te ʼu tōketā pea neʼe puli kiai ia tona ʼu koloa ʼi tana faiga ʼaē ke ina maʼu he faitoʼo. Logolā ia tana ʼu faiga lahi ʼaia, kae “neʼe toe ʼāsili age te kovi ʼo tona mahaki.” ʼI te Lao, ko te fafine ʼaia neʼe heʼemaʼa. Ko he tahi ʼe fāfā ki ai ʼe toe liliu mo ia ʼo heʼemaʼa.—Lev. 15:19, 25.
8 ʼI te logo ʼaē ʼa te fafine ko Sesu neʼe ina fakamālōlō ia te ʼu mahaki, neʼe ʼalu ia ki te hahaʼi ʼaē neʼe natou ʼātakai ia Sesu, he neʼe manatu fēnei ia: “Kapau ʼe au fāfā ki tona kofu tuʼa, pea ʼe au toe lelei ai anai.” Neʼe fāfā ia kiā Sesu, pea neʼe mālōlō atu aipē. Neʼe ʼiloʼi e Sesu neʼe mole tonu ki te fafine ʼaia ke fā age ki tona kofu. Kae neʼe mole ina munaʼi ia. Kailoa ia, neʼe agalelei ia ki ai. Neʼe mahino kiā Sesu te loto ʼo te fafine he neʼe kua hili ia te ʼu lauʼi taʼu mo tana nofo mo te mahaki ʼaia, pea neʼe ina tokagaʼi ia tana ʼu faiga fakamālotoloto ʼaē ke tokoni age he tahi. ʼAki he loto manavaʼofa, neʼe ʼui fēnei age e Sesu: “ ʼOfafine, kua fakamālōlō koe e tau tui. ʼAlu ʼi te fīmālie, pea ke ke mālōlō ʼi tou mahaki.”—Mko. 5:25-34.
9. ʼI te faiga ʼaē ʼa te ʼu tisipulo ʼa Sesu ke mole ʼolo te tamaliki kiā te ia, neʼe koteā tana tali?
9 Māʼia mo te ʼu fānau neʼe mole natou mātataku ʼi te nofo mo Sesu. ʼI te ʼaumai ʼaē e te hahaʼi ia te tamaliki kiā te ia, neʼe munaʼi nātou e tana ʼu tisipulo, ʼi tanatou lagi manatu ʼaē ʼe mole loto e Sesu ke fakaleluʼi ia ia e te fānau. Kae neʼe mole manatu fēia Sesu ia. ʼE ʼui fēnei mai ʼi te Tohi-Tapu: “ ʼI te sio ʼaē ʼa Sesu ki te meʼa ʼaia, neʼe ʼita ai pea ʼui māʼana [ki tana ʼu tisipulo]: ‘Kotou tukunoaʼi te ʼu kiʼi tamaliki ke ʼomai kiā te au; pea ʼaua naʼa kotou faigaʼi ke kotou tāʼofi ia nātou, heʼe ko te puleʼaga ʼo te ʼAtua ʼe ʼa nātou ʼaē ʼe tatau mo nātou.’ ” Pea “neʼe ina toʼo te ʼu tamaliki ʼi ʼona nima pea ina tapuakina ia nātou, ʼo ina hilifaki ʼona nima kiā nātou.” Neʼe mole ko he meʼa fakakinakina kiā Sesu tana nofo mo te ʼu tamaliki, kailoa kae neʼe ina fakatalitali fakafiafia nātou.—Mko. 10:13-16.
10. Neʼe maʼu feafeaʼi e Sesu ia te ʼu kalitātē ʼaē neʼe ina fakahā?
10 Neʼe maʼu feafeaʼi e Sesu ia te ʼu kalitātē ʼaē neʼe ina fakahā lolotoga ia tana maʼuli ʼaē ʼi te kele? ʼI tana ʼi selō ʼi muʼa ʼo tana hifo mai ki te kele, lolotoga ni ʼu taʼu loaloaga neʼe mamata ki tana Tamai ʼaē ʼe ʼi selō pea mo ina faʼifaʼitakiʼi tana ʼu aga. (Lau ia Tāʼaga Lea 8:22, 23, 30.) ʼI selō, neʼe sio ki te takitaki ʼofa ʼa Sehova ia Tana fakatupu kātoa pea neʼe ina faʼifaʼitakiʼi. Neʼe feala koa ke fai e Sesu ia te faʼahi ʼaia mo kanapau lā neʼe mole fia fakalogo? Neʼe ina leleiʼia ke fakalogo ki tana Tamai, pea neʼe fakafiafia Sehova ʼi tona ʼAlo fia fakalogo ʼaia. ʼI tana maʼuli ʼi te kele, neʼe faʼifaʼitakiʼi kātoa e Sesu ia te ʼu kalitātē fakaofoofo ʼo tana Tamai ʼaē ʼe ʼi selō. ʼE ko he toe pilivilēsio lahi kiā tātou hatatou fakalogo kiā Kilisito, te Hau ʼaē neʼe fili e te ʼAtua ʼo te Puleʼaga ʼaē ʼe ʼi selō!
Tou Faʼifaʼitakiʼi Ia Te ʼu Kalitātē ʼo Kilisito
11. (a) Ko ai ʼaē ʼe tonu ke tou faiga lahi ke tou faʼifaʼitakiʼi? (b) He koʼē ko te ʼu tagata ʼo te kōkelekāsio ʼaē ʼe tonu tāfito ke natou faiga ʼo faʼifaʼitakiʼi ia Sesu?
11 Ko te kōkelekāsio Fakakilisitiano kātoa, tāfito ia te hahaʼi tagata, ʼe tonu ke natou haga faiga lahi ke natou faʼifaʼitakiʼi ia te ʼu kalitātē ʼo Kilisito. Ohagē ko te ʼu manatu ʼaē neʼe kua tou vakaʼi ki muʼa atu, ʼe ʼui fēnei ʼi te Tohi-Tapu: “Ko te pule ʼo te tagata fuli pē, ko Kilisito.” Ohagē ko te faʼifaʼitakiʼi e Kilisito ia tona Pule, te ʼAtua moʼoni, ʼe tonu mo te ʼu tagata Kilisitiano ke natou faiga ʼo faʼifaʼitakiʼi ia tonatou pule, ko Kilisito. ʼI te kua liliu ʼa Paulo ko he Kilisitiano, neʼe ko te faʼahi ʼaia ʼaē neʼe fai e te ʼapositolo. Neʼe ina fakalotomālohiʼi fēnei ia tona ʼu tehina Kilisitiano: “Ke kotou faʼifaʼitaki kiā te au, ohagē pē ko taku faʼifaʼitakiʼi ʼaē ia Kilisito.” (1 Ko. 11:1) Pea neʼe ʼui fēnei e te ʼapositolo ko Petelo: “Ko te ala ʼaia neʼe pāuiʼi koutou kiai, koteʼuhi neʼe mamahi foki ia Kilisito maʼa koutou, ʼo ina tuku atu kiā koutou he faʼifaʼitaki ke kotou mulimuli lelei ki tona ʼu tapugā vaʼe.” (1 Pet. 2:21) ʼE ʼi ai te tahi tupuʼaga ʼaē ʼe tonu ai ki te hahaʼi tagata ke natou tokagaʼi ia te fakatotonu ʼaē ke faʼifaʼitakiʼi ia Kilisito, heʼe ko nātou ʼaia ʼaē kā liliu ko te ʼu tagata ʼāfea pea mo te ʼu tagata faifekau fakaminisitelio. Ohagē ko te fiafia ʼa Sesu ʼi te faʼifaʼitakiʼi ʼo Sehova, ʼe tonu ke fiafia te ʼu tagata Kilisitiano ʼi te faʼifaʼitakiʼi ʼo Kilisito pea mo tona ʼu kalitātē.
12, 13. ʼE tonu ke feafeaʼi te ʼu felōgoi ʼa te ʼu tagata ʼāfea mo te ʼu ovi ʼaē ʼe natou tōkakaga kiai?
12 Ko te ʼu tagata ʼāfea ʼo te kōkelekāsio Fakakilisitiano ʼe ko tonatou maʼua ʼaē ke natou ako ke natou hagē ko Kilisito. Neʼe foaki e Petelo ia te tokoni ʼaenī ki te ʼu tagata ʼāfea: “Kotou fafaga te faga ovi ʼa te ʼAtua ʼaē neʼe tuku atu ke kotou taupau, ʼo mole fai ʼaki he loto fakakinau, kae ʼaki he lotolelei; ʼo mole fai ʼaki he loto mānumānu ki he meʼa neʼe maʼu fakakākā, kae ʼaki he faʼafai; ʼo mole pule ʼaki he loto fefeka kiā nātou ʼaē ko te tofiʼa ʼo te ʼAtua, kae ʼaki hatatou liliu ko he ʼu faʼifaʼitaki ki te faga ovi.” (1 Pet. 5:1-3) Ko te ʼu tagata ʼāfea Kilisitiano ʼe mole natou puleʼi fakafefeka te faga ovi peʼe natou agakovi kiā nātou. ʼI tanatou faʼifaʼitakiʼi ʼaē ia Kilisito, ʼe natou faiga ke natou ʼoʼofa, mo loto tokaga, mo agavaivai, pea mo agalelei ʼi tanatou ʼu felōgoi mo te ʼu ovi ʼaē neʼe foaki age ke natou tōkakaga kiai.
13 Ko nātou ʼaē ʼe natou takitaki ʼi te kōkelekāsio ʼe ko he ʼu tagata heʼe haohaoa, pea ʼe tonu ke natou tōkakaga tuʼumaʼu pē ki tanatou aga. (Loma 3:23) Koia ʼe tonu ke natou loto moʼoni ke natou ako ʼo ʼuhiga mo Sesu pea mo faʼifaʼitakiʼi ia tona ʼofa. ʼE tonu ke natou metitāsioʼi ia te aga ʼaē ʼa te ʼAtua pea mo Kilisito ki te hahaʼi, pea ke natou faiga ai ke natou faʼifaʼitakiʼi ia nāua. ʼE fakalotomālohi fēnei tātou e Petelo: “Ke kotou noʼo te loto agavaivai, heʼe ko te ʼAtua ʼe fakafeagai kiā nātou ʼe fialalahi, kae ʼe ina tuku tona ʼofa makehe ki te kau agavaivai.”—1 Pet. 5:5.
14. ʼE tonu ke fakahā feafeaʼi e te ʼu tagata ʼāfea ia tanatou fakamaʼuhiga ʼaē ia tonatou ʼu tehina?
14 Ko te ʼu tagata ʼaē neʼe foaki age kiā nātou ia tonatou ʼu maʼua ʼaē ʼi te kōkelekāsio, ʼe tonu ke natou fakahā ia te ʼu kalitātē ʼi tanatou ʼu felōgoi ʼaē mo te faga ovi ʼa te ʼAtua. ʼE ʼui fēnei iā Loma 12:10: “ ʼI te ʼofa fakatautēhina, ke kotou feʼofamamahiʼaki. Ke kotou ʼuluaki tuʼumaʼu ʼi te fefakamaʼuhigaʼaki.” Ko te ʼu tagata ʼāfea pea mo te ʼu tagata faifekau fakaminisitelio ʼe natou fefakamaʼuhigaʼaki. Ohagē pē ko te kau Kilisitiano fuli, ko te ʼu tagata ʼaia ʼe mole tonu ke natou ‘fai he meʼa ʼaki he manatu fakataupiepie peʼe ʼaki he fiahā, kae ʼaki he loto fia mālalo, ʼe natou fakaʼuhiga ia nātou ʼaē ohagē ʼe māʼoluga age iā nātou.’ (Filp. 2:3) ʼE mahino ia, ko nātou ʼaē ʼe takitaki ʼi te kōkelekāsio, ʼe tonu ke natou fakaʼuhiga tonatou ʼu tehina ʼe māʼoluga age iā nātou. Kapau ʼe natou maʼu ia te taʼi manatu ʼaia, pea ʼe mulimuli anai ia te ʼu tagata ʼaia neʼe hinoʼi, ki te tokoni ʼaenī ʼa Paulo: “ ʼE maʼua ia tātou ʼaenī ʼe mālohi ke tou fua ia te ʼu vaivaiʼaga ʼo nātou ʼaē ʼe mole mālohi kae ʼaua naʼa tou nonofo ʼaki pē te meʼa ʼaē ʼe tou leleiʼia. Ke takitahi faiga ia tātou ke leleiʼia ʼe tona kāiga ʼi te meʼa ʼaē ʼe lelei, ʼo ʼuhiga mo tona laga ake ʼo ia. Koteʼuhi ko Kilisito neʼe mole nofo ʼaki pē te meʼa ʼaē ʼe ina leleiʼia.”—Loma 15:1-3.
‘Fakamaʼuhigaʼi Ia Te ʼu Fafine ʼOhoana’
15. ʼE tonu ke feafeaʼi ia te aga ʼa te ʼu tagata ʼohoana ki ʼonatou ʼohoana?
15 ʼI te temi nei, tou vakaʼi age muʼa ia te tokoni ʼaē ʼa Petelo ki te ʼu tagata ʼohoana. Neʼe ina tohi fēnei: “ ʼO toe fēia pē mo koutou ʼu tagata ʼohoana, kotou haga nonofo mo [ʼokotou ʼohoana] ʼo mulimuli ki te ʼatamai mālama, ʼo fakamaʼuhigaʼi nātou ohagē ko he ʼipu ʼe vaivai age, te ʼipu fakafafine.” (1 Pet. 3:7) Kā kotou fakamaʼuhigaʼi he tahi, ʼe kotou tokagaʼi anai tana ʼu manatu, mo te ʼu meʼa ʼaē ʼe ʼaoga kiā ia pea mo te ʼu meʼa ʼaē ʼe loto kiai pea lagi kotou mulimuli ki tana ʼu tonu mokā ko he ʼu faʼahi ʼe mole faʼa maʼuhiga fau. ʼE tonu ke fēia ia te aga ʼa te tagata ʼohoana ki tona ʼohoana.
16. Koteā ia te fakatokaga ʼaē ʼe fai ʼi te Folafola ʼa te ʼAtua ʼo ʼuhiga mo te fakamaʼuhigaʼi ʼo te ʼu fafine ʼohoana?
16 ʼI tana ʼui ʼaē ki te ʼu tagata ʼohoana ke natou fakamaʼuhigaʼi tonatou ʼohoana, ʼe toe hoko atu e Petelo ʼaki ia te fakatokaga ʼaenī: “Ke ʼaua naʼa ʼi ai he meʼa ʼe ina fakatuta takotou ʼu faikole.” (1 Pet. 3:7) ʼE fakahā lelei ai ia te maʼuhiga ʼaupitō kiā mata ʼo Sehova ia te aga ʼa te tagata ki tona ʼohoana. Kapau ʼe mole ina fakamaʼuhigaʼi ia tona ʼohoana, pea ʼe tāʼofi tana ʼu faikole. Tahi ʼaē meʼa, ʼi te agamāhani ʼe mole faigafua age anai koa ia te fakalogo ʼa te ʼu fafine ʼohoana mokā fakamaʼuhigaʼi nātou e tonatou ʼohoana?
17. ʼE tonu ke lahi feafeaʼi ia te ʼofa ʼo te ʼu tagata ki ʼonatou ʼohoana?
17 ʼO ʼuhiga mo te ʼofa ʼa he tagata ki tona ʼohoana, ʼe tokoni fēnei mai ʼi te Folafola ʼa te ʼAtua: “ ʼE tonu ke fēia te ʼofa ʼa nātou tagata ki ʼonatou ʼohoana, ohagē pē ko ʼonatou sino totonu. . . . Heʼe mole heʼeki he tahi kua fehiʼa ki tona sino; kae ʼe ina fafaga pea mo ina fakapelepeleʼi, ohagē ko tona fai e Kilisito maʼa te kōkelekāsio . . . Ke kotou tahi ʼofa . . . ki tona ʼohoana, ohagē pē ko kita totonu.” (Efe. 5:28, 29, 33) ʼE tonu ke lahi feafeaʼi ia te ʼofa ʼo te ʼu tagata ki ʼonatou ʼohoana? Neʼe tohi fēnei e Paulo: “ ʼU tagata ʼohoana, ke kotou haga ʼofa ki ʼokotou ʼohoana, ohagē ko te ʼofa ʼa Kilisito ki te kōkelekāsio pea mo ina foaki ia ia totonu maʼa te kōkelekāsio.” (Efe. 5:25) ʼEī, ʼe tonu ki he tagata ʼohoana ke ina tali lelei ke ina foaki tona maʼuli maʼa tona ʼohoana, ohagē ko tona fai e Kilisito maʼa te hahaʼi. Kā agalelei te tagata ʼohoana Kilisitiano ki tona ʼohoana, mo loto tokaga, ʼo mole manatu pē kiā ia totonu, pea ʼe faigafua age ki tona ʼohoana hana fakalogo ki tana takitaki.
18. Koteā te tokoni ʼe feala ke maʼu e te ʼu tagata moʼo fakahoko ia tonatou ʼu maʼua ʼi tonatou maʼuli fakataumātuʼa?
18 ʼE faigataʼa fau koa ki te ʼu tagata ia he fakamaʼuhigaʼi fēia ʼo tonatou ʼohoana? Kailoa ia, heʼe mole kole anai e Sehova ʼi he temi ke natou fai he meʼa ʼe faigataʼa fau kiā nātou. ʼE feala ke maʼu e te kau ʼatolasio ʼa Sehova ia te mālohi ʼaē ʼe lahi tokotahi ʼi te ʼatulaulau, ia te laumālie māʼoniʼoni ʼo te ʼAtua. Neʼe ʼui fēnei e Sesu: “Kapau ko koutou, logopē takotou agakovi, ʼe kotou popoto ʼi te foaki ki ʼakotou ʼu fānau he ʼu meʼa ʼofa ʼe lelei, ʼe feafeaʼi leva lā te lahi ake ia ʼo te foaki e te Tamai ʼaē ʼi selō te laumālie māʼoniʼoni kiā nātou ʼaē ʼe natou kole kiā te ia!” (Luka 11:13) ʼI tanatou ʼu faikole, ʼe feala ki te ʼu tagata ʼohoana ke natou kole ke tokoni Sehova kiā nātou ʼaki tona laumālie, ke lelei ai tanatou ʼu aga ʼaē ki ʼihi pea mo tonatou ʼohoana.—Lau ia Gāue 5:32.
19. Koteā ʼaē kā tou vakaʼi anai ʼi te ʼalatike kā hoa mai?
19 Koia, ʼe ko he maʼua maʼuhiga ki te ʼu tagata ia hanatou ako peʼe feafeaʼi te fakalogo ʼaē kiā Kilisito pea mo faʼifaʼitakiʼi tona takitaki. Kae ʼe feafeaʼi ki te ʼu fafine, tāfito ia nātou ʼaē kua ʼohoana? ʼE talanoa anai ʼi te ʼalatike kā hoa mai peʼe koteā tanatou gāue ʼi te fakatuʼutuʼu ʼa Sehova.
ʼE Kei Kotou Manatuʼi Koa?
• Koteā te ʼu kalitātē ʼo Sesu ʼaē ʼe tonu ke tou faʼifaʼitakiʼi?
• ʼE tonu ke feafeaʼi te aga ʼa te ʼu tagata ʼāfea ki te ʼu ovi?
• ʼE tonu ke gaohi feafeaʼi e te tagata ʼohoana ia tona ʼohoana?
[ʼU fehuʼi ʼo te ako]
[Paki ʼo te pasina 16]
Kotou faʼifaʼitakiʼi ia Sesu ʼo fakamaʼuhigaʼi ia te hahaʼi