Okutauluka omutete

Okutauluka omutete wononthele

Okuti Otyo Tyotyili Katyaviukile?

Okuti Otyo Tyotyili Katyaviukile?

Okuti Otyo Tyotyili Katyaviukile?

“Uhapopie atyiho tyaendapo, atyiho matyiende nawa.”

“Ovatanthi vomalilimu kavesukisile okunoñgonoka atyiho.”

“Otyipuka tyakolela vali okuhakuatwa.”

“Oityi ufetela putyina upondola okutyityinda otyali?”

OVE hamwe wiva onondaka ngoombo tyina wiita onondonga konthele yovipuka viakutikinya onombongo. Ovanthu vamwe vamoneka ngoti “valunguka” kokutetulula ovipuka aviho. Mahi, okuti vevitetulula umwe monkhalelo yaviuka?

Omatutu hono eliyandyana unene. Ovikando ovinyingi ovanthu vatala okuti otyiwa okukemba, nokuvaka, opo vahahitiswe, ine opo vakale no nombongo nomunkhima. Ovanthu vokuankhimana mouye kavaave ongeleka ongwa konthele youkuatyili. Kotyilongo tyimwe tyo Europa, tunde 2005 alo 2006, ounkhembi nokuvaka vieliyawisa unene. Mahi, omo kamuakutikinyine ovipuka ovitutu ovanthu vamwe vaihana okuti ounkhali ine “ononkhali ononthutu.” Moluotyo, katyituhuvisa okutala ovanthu vovitanda novatumini motyilongo otyo vekahi nokulipaka movitateka ovinene mokonda yokukemba nokuvaka opo vakale nomunkhima.

Namphila ounkhembi weliyandyana unene mouye, kuna ovanthu ovanyingi vahanda okulinga etyi tyaviuka. Hamwe noove ukahi pokati kavo. Mokonda uhole Huku, ove uhanda okulinga etyi tyaviuka komaiho ae. (1 João 5:3) Ove hamwe ulitehelela nga Apostolu Paulu, wahonekele okuti: “Tuayumba onthumbi yokuti tuna omutima waviuka, tyetyi onthue tuhanda okulinga etyi tyaviuka movipuka aviho.” (Hebreus 13:18) Moluotyo, tukahi nokukukonga opo utale ovipuka vimwe vipondola okulola ehando omunthu ena liokulinga “etyi tyaviuka movipuka aviho.” Tupu matutale onondonga Mbombimbiliya mbupondola okutuvatela konthele oyo.

Olie Ufeta Tyina Wamapumu Netukutuku?

Omuhikuena umwe utiwa Lisa, a nthiki imwe ankho ukahi nokutaha etukutuku, alingi otyiponyo iya akaveta metukutuku ekuavo. Nawike weliveta, mahi omatukutuku aeho anyoneka. Motyilongo tyae, ovakuendye novahikuena vokutaha, vafeta onombongo ononyingi, opo mbuundapeswe tyina pamamoneka otyitateka. Mahi tyina vamapumu netukutuku vafeta vali unene. Mokonda Lisa ankho ukahi nokueenda na Gregor tyepwa tyae omukulu kwe, epanga liae alivehindila vapopie okuti o Gregor ankho ukahi nokutaha etukutuku. Ngotyo Lisa ankho upondola okulityilika okufeta onombongo ononyingi. Otyo tyimoneka ngoti tyaviuka. Mahi oityi oe ena okulinga?

Omaongano okutambula onombongo mbo matukutuku, aundapesa onombongo ombo pala okufeta omatukutuku apumwa. Ngotyo, inkha Lisa wetavelele etyi tyapopia epanga liae, ñgeno wafetesa vakuavo kononkhono onombongo ononyingi. Oe ñgeno kapopile vala omatutu, mahi tupu wavaka vakuavo. Tupu inkha apopile omatutu opo apewe onombongo ononyingi, natyo okuvaka.

Inkha omunthu ukemba, upondola okufeta onombongo ononyingi. Mahi, ehunga liakolela vali pala okulityilika okuvaka, livasiwa Mondaka ya Huku. Povitumino Ekwi, tyimwe tyati “Wahavake.” (Êxodo 20:15) Apostolu Paulu nae wapopilile otyitumino otyo Ovakristau, etyi ati: “Otyimphulu tyihavake vali.” (Efésios 4:28) Mokonda yokutavela Ondaka ya Huku konthele oyo, ove ulityilika okulinga kese tyimwe Huku eyele. Ove tupu ulekesa ohole yove nonthilo kovitumino via Huku no kuvakuenyi.—Salmo 119:97.

“Ku Sesale Ovipuka Via Sesale”

Peter omulume umwe wovitanda. Wapakeluamo nomutanthi wae womalilimu apopie okuti ovivela vio no komputadole vialanda onombongo ononyingi, na atepululwe kelilimu opo ahafete onombongo ononyingi. Okulanda otyitanda otyo tyalia okalu katyalemene ku Peter. Namphila Peter na lumwe evilandele onombongo ononyingi, mahi ovatumini kamavetyinoñgonoka. Ngotyo, inkha Peter atepululwa kelilimu, mahupu no nombongo ononyingi. Oityi oe ena okulinga? Oityi matyimukuatesako pokulinga etokolo liae?

Apostolu Paulu wapopilile Ovakristau kononthiki mbae okuti: “Onohande ambuho mbutavele kovatumini. . . . Avelei aveho etyi vatokala. Una wiita elilimu, mupei elilimu.” (Romanos 13:1, 7) Aveho vahanda okupandwa na Huku, vena okufeta omalilimu vaitwa novatumini. Tupu, inkha otyitumino tyitepulula kelilimu ovanthu vamwe ine ovitanda vena okufeta, katyapengele okutyilinga.

Kuna otyipuka otyikuavo tyakutikinya okufeta elilimu. David uundapa movilinga vioukalupindelu potyilongo tyae. Mahi, omapanga ae no vomunthele, avemuiti opo evelingileko onomesa, novipundi, nomaula, tyina amapetuka. Ovo valaa okumufeta onombongo mbupona mbuna afetwa kovilinga, mahi vemuita opo ehetyipolile ovatumini. Ngotyo, nawike manoñgonoka ovilinga vialingwa, iya nawike mafete elilimu. Ovanthu ovanyingi vasoka okuti otyo tyaviuka, mokonda aveho vapolako ouwa. Mokonda David uhanda okuhambukiswa Huku, oñgeni oe ena okutala otyilinga otyo tyihafete ovatumini?

Namphila omunthu uundapa ngotyo pamwe kakuatwa, oe kekahi nokufeta elilimu ovatumini vatokala. Jesus watuma okuti: “Fetei ku Sesale ovipuka via Sesale, mahi via Huku viavei ku Huku.” (Mateus 22:17-21) Jesus wapopile otyo pala okuviukisa olusoke luo vateheleli konthele yokufeta omalilimu. Ovatumini Jesus aihana okuti o Sesale, vetyii okuti ovo vatokala okufetwa omalilimu. Ngotyo, ovalanduli va Kristu vafeta omalilimu aeho mokonda vetyitumwa Novihonekwa.

Okulinga Okabula Kosikola

Marta ulilongesa mosikola yapola pokati, iya ukahi nokulipongiya pala okukalinga onopolova mbahulililako. Oe wakala ono ola ononyingi nokulilongesa mokonda ovilinga viae vitei kokulinga nawa onopolova ombo. Vamwe alongeswa navo tupu velipongiya, mahi monkhalelo yelikalela. Velipongiya pala okukaundapesa onomakina mbonokonda no notelefone, pala okukelitumikisa onomesage opo vapole ononota onene. Okuti Marta nae malingi etyi “aveho” vekahi nokulinga opo apole ononota ononene?

Mokonda okabula ilingwa kovilongo aviho, ovanyingi vasoka okuti okutyilinga katyapengele. Vasoka okuti, “otyipuka tyakolela okuhavasiwa.” Mahi, ko Vakristau votyotyili, olusoke olo kaluaviukile. Namphila omulongesi pamwe kamono vana vekahi nokulinga okabula, kuna umwe uveete. Jeova Huku wii etyi tulinga iya meketukoyesa mokonda yovilinga vietu. Paulu wahoneka: “Kutupu otyipuka natyike tyihamoneka komaiho ae. Anthi, ovipuka aviho vikahi poluhandya komaiho a una meketukoyesa.” (Hebreus 4:13) Okuimbuka okuti Huku utuete mokonda uhanda tulinge etyi tyaviuka, tyituavela ondundo onene yokupopia otyili tyina tulinga onopolova, hatyili?

Oityi Ove Molingi?

Lisa, Gregor, Peter, David, na Marta, vamona okuti otyitateka ankho vena tyakolela. Ovo vatokola okulinga etyi tyaviuka opo vatualeko nomutima wasukuka novituwa viavo oviwa. Oityi ove molingi tyina wamapiti movitateka ngovio?

Vana uundapa navo, ulilongesa navo kosikola ine ovomunthele yove, hamwe vakemba, nokuvaka. Iya vapondola okukupenya opo vekuhongiliye okulinga ovipuka valinga. Oityi matyikukuatesako okulinga etokolo liaviuka namphila uhongiliyua okulinga etyi tyapenga?

Hinangela okuti, okulinga ehando lia Huku matyikukalesa nomutima wasukuka, nokupandwa na Huku. Ohamba David wahoneka okuti: “Ove Jeova, olie makatavelwa okukala mondyuo yove? Olie makakala komphunda yove ikola? Una weenda tyihapengesa, nokulinga etyi tyaviuka. Upopia otyili momutima wae. . . . Una ulinga ovipuka viatyo ovio kamakapundauka naluike vala.” (Salmo 15:1-5) Omutima wasukuka, nokukala noupanga na Huku wokeulu, olumono luakolela vali tyipona olumono tupondola okumona mokonda yokukemba.

[Onondaka Poutoi]

a Omanyina amwe apilululwa.

[Onondaka Mbavi lapo pefo 12]

“Otyimphulu tyihavake vali.”

Onthilo novitumino via Huku nohole navakuetu, itulunda okukala ovakuatyili movipuka aviho

[Onondaka Mbavi lapo pefo 12]

“Avelei aveho etyi vatokala. Una wiita elilimu, mupei elilimu.”Opo tupandwe na Huku, tufeta omalilimu aeho aitwa novatumini

[Onondaka Mbavi lapo pefo 13]

“Ovipuka aviho vikahi poluhandya komaiho a una meketukoyesa.” Namphila ovalongesi hamwe kavetumono inkha tulinga okabula, onthue, tuhanda okukala ovakuatyili kolupala lwa Huku

[Okakasa/​Olutalatu pefo 14]

Oumphulu “Uhamoneka”

Epanga liove, walanda oprograma ongwa yono komputadole, iya noove wihanda. Oe ekupopila okuti mekuavela okopiya opo uhalande vali. Okuti otyo tyapenga?

Vokulanda ono programa mbono komputadole vetavela okuhulila alo pana vatumwa na vahekulu. Vayekwa okumbupaka nokumbuundapesa vala mono komputadole mbavo muene. Moluotyo, okulinga onokopia pala ovanthu vakuavo katyaviukile, otyo, okutauluka ovitumino via vahekulu. (Romanos 13:4) Okulinga onokopia tupu oumphulu, mokonda tyityilika hekulu okutambula onombongo atokala.—Efésios 4:28.

Vamwe vasoka okuti, ‘nawike metyinoñgonoka.’ Hamwe otyo otyili, mahi tuesukisa okuhinangela onondaka ombu mba Jesus mbati: “Ovipuka aviho muhanda ovanthu vemulingile, tupu nonwe ovio muvelingila.” (Mateus 7:12) Onthue atuho tutyihole tyina tufetwa mokonda yovilinga vietu, nokuhanda vakuetu vahumbe ovipuka vietu. Tupu nonthue otyo tuna okulinga vakuetu. Tulityilika oumphulu “uhamoneka” b ngokupola ono programa mbo komputadole novikuavo vali vihevietu.—Êxodo 22:7-9.

[Onondaka Poutoi]

b Oumphulu uhamoneka wakutikinya okukopiyala oviimbo, nomikanda, ine software, okukopiyala popapelo ine movikasete. Tupu, muakutikinya ovilimbo, nomaunongo, nomanyina ine onosinatula.