Skip to content

Al lo konteni

Konman pour ed en zanmi ki malad

Konman pour ed en zanmi ki malad

Konman pour ed en zanmi ki malad

ESKI in deza arive ki ou pa’n konnen ki pour dir letan ou pe koz avek en zanmi ki annan en maladi grav? Asire ki ou kapab sirmont sa defi. Dan ki fason? I napa en lareg fiks. Diferans dan kiltir i kapab zwe en rol. Personnalite sak dimoun i osi vreman diferan. Alors, sa ki kapab fer en dimoun malad santi li pli byen, pa vedir i pou mars parey avek en lot. Sirkonstans ek santiman i kapab sanze tou le zour.

Keksoz pli enportan ki ou kapab fer se esey met ou lekor dan plas sa dimoun e rode kwa ki i anvi e bezwen avek ou. Ki mannyer ou kapab fer sa? Sa i detrwa sizesyon ki baze lo bann prensip Labib.

Ekout atantivman

PRENSIP LABIB:

Tou dimoun i devre pare pou ekoute, me pran letan avan koze.”ZAK 1:19.

“I annan . . . en letan pour reste trankil e en letan pour koze.”EKLEZYAST 3:1, 7.

▪ Letan ou vizit en zanmi ki malad, ekout li atantivman e senpatiz avek li. Pa bezwen taye pour donn konsey oubyen santi ki ou bezwen toultan annan en solisyon. Si ou eksprim ou lekor avan ler, i posib ki sa ki ou pou dir i bles son santiman san fer ekspre. Ou zanmi pa pe neseserman rod larepons me plito en zanmi ki senserman pare pour ekout li avek en lespri ouver.

Les ou zanmi eksprim son lekor libreman. Pa bezwen enteronp sa ki i pe dir avek bann parol lankourazman me ki an menm tan i fer sa ki i pe dir paret pa sa sitan serye.  *Emílio ti dir: “Mon ti ganny menenzit e sa ti fer mwan pa vwar kler. Parfwa mon ti santi mwan vreman dekouraze, e mon bann zanmi ti ankouraz mwan an dizan: ‘Nou tou nou annan problenm. I annan dimoun ki pli dan mal ki ou.’ Sa ki zot pa pe realize se ki i pa ed mwan ditou ler zot fer mon problenm paret pa sa sitan serye. Me o kontrer, i annan en move lefe lo mwan, i fer mwan dekouraze.”

Les ou zanmi eksprim son santiman san ki i bezwen per pangar ou kritik li. Si i dir ou i per, pa zis dir li ki i napa nanryen pour enkyet, montre li ki ou konpran son santiman. Eliana ki pe soufer avek kanser ti dir: “Letan mon konmans enkyet akoz mon kondisyon e konmans plere, sa pa vedir ki mon nepli annan konfyans dan Bondye.” Fer zefor pour vwar ou zanmi parey i ete, non pa fason ki ou ti a kontan i vini. Mazinen ki a sa moman i kapab sansib e sa ki ou dir i kapab bles li akoz i pa parey labitid. Annan pasyans. Ekoute, menm si sa i vedir tann menm keksoz zanmen fini. (1 Lerwa 19:9, 10, 13, 14) Petet i pou anvi dir ou sa ki i pe pas atraver.

Konpran son santiman e montre konsiderasyon

PRENSIP LABIB:

“Rezoui avek sa ki dan lazwa, e pran lapenn avek sa ki dan lapenn.”ROMEN 12:15.

“Fer pour lezot sa ki ou oule lezot i fer pour ou.”—MATYE 7:12.

▪ Met ou lekor dan plas ou zanmi. Si i pe met pare pour fer en loperasyon, pe pran tretman oubyen esper rezilta en tes, i kapab enkyet e vin en pe pli sansib. Esey rekonnet sa e adapte avek sanzman son personnalite. I pa pou en bon moman pour bonbard li avek kestyon, sirtou bann ki personnel.

Ana, en psikolog ti dir: “Les bann pasyan eksprim zot santiman letan zot anvi e dan zot prop letan. Letan zot anvi koze, koz avek zot lo en size ki zot anvi. Me kan zot pa anvi koze, ou kapab zis reste trankil e si ou zantiman atrap zot lanmen, sa i kapab annan en bon lefe. Ouswa ou pou remarke ki petet sa ki zot bezwen i zis en zanmi ki la ler zot anvi plere.”

Respekte lenformasyon personnel ou zanmi. Rosanne Kalick, en ekriven ki’n sirviv kanser de fwa ti ekrir: “Konsider sa ki sa pasyan i dir ou konman konfidansyel. Pa bezwen donn okenn lenformasyon si ou pa’n ganny demande pour vin port parol sa fanmir. Demann sa pasyan ki lenformasyon i ti a kontan lezot i konnen.” Edson, en msye ki’n reisi konbat kanser ti dir: “En zanmi ti fann rimer ki mon ganny kanser e ki mon pa pou viv lontan. Mazinen, mon ti’n fek fini fer loperasyon. Mon ti konnen ki mon ti annan kanser, me mon ti pe esper rezilta tes biopsy. Sa kanser pa ti ankor konmans propaze. Me domaz ti’n fini ganny fer. Bann komanter ek kestyon sorti kot lezot san reflesir ti afekte mon madanm en kantite.”

Si ou zanmi pe deside ki tretman i pou swazir, pa taye pour dir li ki ou ti pou fer si ou ti dan son plas. Lori Hope, en ekriven ki’n sirviv kanser ti dir: “I pli bon demann avek sa dimoun ki pe soufer oubyen ki’n sirviv kanser si i ti a kontan ganny okenn lartik ouswa nenport zournal avan ki ou anvoy li sa bann lenformasyon. Sansan, menm si ou fer li avek en bon lentansyon sa i kapab bles santiman ou zanmi e petet ou pa pou zanmen konnen.” Pa tou dimoun ki anvi ganny en ta lenformasyon lo bann diferan tretman medikal.

Menm si ou enn son zanmi pros, pa bezwen reste tro bokou letan avek li. Ou prezans i vreman enportan, me petet ou zanmi pa santi li byen pour pas bokou letan detant avek ou. I kapab fatige e napa bokou lenerzi pour koze oubyen menm pour ekoute pour bokou letan. Dan lot kote, esey pa donn sa lenpresyon ki ou pe degaze pour ou ale. Ou zanmi i merite konnen kantite ou enterese avek li.

Montre konsiderasyon i enplik servi bon zizman. Par egzanp, avan ki ou prepar en repa pour en zanmi ki malad oubyen menm avan anmenn fler pour li, tyeke si i annan okenn alerzi. Si ou malad, petet ou ganny en pti lerim, latou oubyen lafyev, i pli bon pour esper ziska ler ou byen pour vizit ou zanmi.

Vin en sours lankourazman

PRENSIP LABIB:

“Lalang bann dimoun ki saz i en gerizon.”—PROVERB 12:18.

“Ki zot parol i touzour agreab e enteresan.”KOLOSYEN 4:6.

▪ Ou parol ek aksyon pou devwale si ou annan en pwennvi pozitif lo ou zanmi ki malad. Mazinen ki ou zanmi i ankor sa menm dimoun e i ankor annan sa bann menm kalite ki ti pous ou pou fer zanmi avek li. Pa bezwen les son maladi afekte zot lanmitye. Si ou koz avek li parey en dimoun ki pa kapab fer nanryen, i pou konmans santi li koumsa. Roberta i ganny en maladi zenetik vreman rar dan son lezo, e i ti dir: “Tret mwan parey en dimoun normal. Mon andikape, me mon annan mon prop pwennvi ek dezir. Pa bezwen get mwan avek pitye. Pa bezwen koz avek mwan konmsi mon bet.”

Gard an tet ki i pa zis sa ki ou dir ki enportan, me lafason ki ou dir li. Menm ou ton lavwa i kapab annan en lefe. Zis apre ki Ernesto ti’n dekouver ki i annan kanser, i ti ganny en koudtelefonn sorti kot en zanmi aletranze. Son zanmi ti dir li: “Mon pa oule krwar ou ganny kanser!” Ernesto ti azoute: “Sa ton ki i ti dir ‘ou’ ek ‘kanser’ ti sok mwan e menm fer mwan en pe per.”

Lori Hope, sa ekriven, i donn en lot legzanp: “‘Konman ou sava?’ i kapab vedir plizyer keksoz pour en pasyan. I kapab anmenn konfor pour sa pasyan depandan lo ton lavwa, zes avek lekor, relasyon ek lentimite, e byensir moman letan ki sa kestyon in ganny poze, me i osi kapab anmenn plis douler oubyen lev lafreyer dan li.”

En zanmi ki malad i anvi santi ki lezot i konpran, respekte e enterese avek li. Alor, asir li ki i vreman enportan pour ou e ki ou pou touzour la pour ed li. Rosemary, en madanm ki ti annan en timer dan latet ti dir: “Pour tann mon bann zanmi dir ki zot kontan mwan e ki zot pou toultan la pour mwan dan nenport ki sityasyon ti vreman ankouraz mwan.”—Proverb 15:23; 25:11.

Aport li ou led

PRENSIP LABIB:

“Montre lanmour [pa] zis par bann zoli parol, e zoli diskour, me vreman par nou laksyon.”—1 ZAN 3:18.

▪ Led ki ou zanmi i bezwen pou varye apre ki i’n konn son maladi e konmans pran tretman. Me pandan sa bann letan i pou ankor bezwen led. Dan plas zis dir: “Si ou bezwen okenn led fer mwan konnen,” ofer li led spesifik. Detrwa fason pratik ki ou kapab montre ki ou enterese avek li se ofer pour ed li avek son bann aktivite toulezour tel parey kwi manze, netwaye, lave, drese, fer son tranzaksyon, al laboutik ouswa donn li pasaz ale retour lopital pour pran son tretman. Montre ou sa dimoun ki i toultan kapab depan lo la e ki touzour a ler. Gard ou parol e fer sa ki ou promet li pour fer.—Matye 5:37.

Rosanne Kalick ti dir: “Nenport kwa ki ou fer swa gran oubyen ptipti, pour ed sa pasyan vin an term avek son maladi pou vreman ede.” Sílvia, en madanm ki’n sirviv kanser de fwa i dakor avek parol Rosanne. I ti dir: “Mon ti santi mwan leze e rekonforte letan mon bann zanmi ti anmenn mwan dan en lot lavil tou le zour pour mwan kapab pran mon tretman! Dan semen pour ale nou ti koz lo diferan size e apre mon tretman nou ti toultan aret kot en kafeterya. Sa ti fer mwan santi parey en dimoun normal ankor.”

Pa bezwen krwar ki ou konn egzakteman sa ki ou zanmi i bezwen. Kalick i sizere pour “demande, demande, demande.” I ti azoute: “An menm tan ki ou anvi ede, pa bezwen pran kontrol lo tou keksoz. Sa i kapab parfwa fer sa pasyan santi li fristre. Si ou pa les mwan fer nanryen, i kapab ou pe pas mwan en mesaz ki mon pa kapab fer nanryen. Mon bezwen santi mwan ankor kapab. Mon bezwen santi ki mon pa en viktim. Ed mwan pour fer sa ki mon kapab.”

I plis ki sir ki ou zanmi i anvi santi li ankor kapab. Adilson, en msye ki ganny SIDA ti dir: “Letan ou malad, ou pa anvi ganny met de kote konmsi ou en bon nanryen oubyen konpletman enkapab. Ou anvi ede, menm si sa i vedir fer bann pti keksoz. I gou pour santi ou ankor kapab fer keksoz! I donn ou sa lanvi pour kontinyen viv. Mon kontan letan dimoun i les mwan desid pour mwan menm e respekte mon desizyon. Letan ou malad i pa vedir ki ou pa kapab kontinyen zwe ou rol konman papa, manman oubyen nenport ki.”

Gard kontak

PRENSIP LABIB:

En vre konpanyon i kontan ou toultan, e i en frer ki’n ne pour letan ladetres.”PROVERB 17:17.

▪ Si i pa posib pour ou rann vizit ou zanmi akoz zot lwen avek kanmarad oubyen akoz en lot sirkonstans, ou kapab swa telefonnen, ekrir li en pti not ouswa anvoy li en e-mail. Ki ou kapab ekrir? Alan Wolfelt, en konseye pour bann dimoun ki pe soufer i donn sa sizesyon: “Mazin bann bon moman ki zot in pase ansanm. Promet li ki ou pou ekrir li ankor tre byento e gard ou promes.”

Pa bezwen ezite pour ankouraz en zanmi ki malad akoz ou per pour fer en fot oubyen dir en keksoz mal. Dan bokou ka se ou prezans ki pli enportan pour ou zanmi. Lori Hope ti ekrir dan son liv: “Nou tou nou dir e fer keksoz ki kapab mal ganny enterprete ouswa bles en dimoun san realize. Me pa sa problenm. Problenm i letan ou gard ou zistans avek sa dimoun ki bezwen ou led akoz ou per pangar ou a fer en fot.”

En zanmi ki gravman malad i kapab bezwen ou led la, plis ki avan. Montre ou en “vre konpanyon.” Zefor ki ou fer pa pou neseserman fer douler ki en dimoun ki ou kontan disparet, me i kapab ed li siport son sityasyon.

[Not anba lo paz]

^ par. 9 Serten non in ganny sanze.