Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

Fesoasoani i se Uō ua Ma‘i

Fesoasoani i se Uō ua Ma‘i

Fesoasoani i se Uō ua Maʻi

PE NA e tau lē iloa ni upu e fai atu a o talanoa i se uō o loo maʻi tigāina? E mautinoa e mafai ona e taulimaina ma le poto lenei tulaga faigatā. E faapefea? E leai ni tulafono maʻoti. Atonu e lelei foʻi ona fua i tū masani. E eseese foʻi uiga o tagata. O lea, o le mea e lelei i le isi tagata maʻi, e lē lelei i le isi. Ma e matuā eseese foʻi lagona ma tulaga mai i lea aso i lea aso.

O le mea la e sili ona tāua, o lou taumafai e tuu oe i le tulaga o le tagata maʻi, ma iloa le mea tonu o loo ia manaʻomia mai iā te oe. E faapefea ona e faia lenei mea? O nisi nei o fautuaga e faavae i taʻiala a le Tusi Paia.

Ia faalogologo lelei

TAʻIALA A LE TUSI PAIA:

“Ia faalogologo lelei tagata uma, ae aua le vave ona tautala.”IAKOPO 1:19.

“E iai . . . le taimi e filemu ai ma le taimi e tautala ai.”FAILAUGA 3:1, 7.

▪ Pe a asiasi i se uō e maʻi, ia faalogologo lelei ma le alofa. Aua le vave ona avatu se fautuaga pe manatu e tatau lava ona e taʻu atu se vaifofō. O lou vavevave, e te ono fai atu ai se faamatalaga e lē fetaui ma tigā ai o ia. E lē o fia maua e lau uō ni tali i ona faafitauli, ae o loo ia manaʻomia se tasi e faalogologo lelei atu ma le alofa.

Ia tuu atu i lau uō e faamatala uma mai ona faalogona. Aua e te faasalavei i ana faamatalaga, pe faaalia atu e te lē o manatu mamafa i lona maʻi. Ua faapea mai Emílio, * “Na ou maua i le fiva faiʻai ma iʻu ai ina ou tauaso. O nisi taimi ou te matuā faanoanoa ai, ma e taumafai aʻu uō e faamāfanafana mai iā te aʻu e ala i le faapea mai: ‘⁠E lē na o oe o iai faafitauli. E sili atu ona faigatā tulaga o isi tagata i lo o oe.’ Ae e aunoa ma lo latou iloa, o le lē ano mai i loʻu tulaga e lē o fesoasoani ai iā te aʻu. O lea, e na o loʻu faanoanoa ma lotovaivai ai.”

Ia tuu atu i lau uō e faamatala mai ona faalogona e aunoa ma le popole neʻi e faitioina o ia. Pe a fai mai e popole ona o lona maʻi, ia amanaʻia ona faalogona ae aua e te fai atu i ai e onosaʻi. Ua faapea mai Eliana, o lē o loo tauivi ma le maʻi o le kanesa: “Pe a ou lagona le popole ma ou tagi ona o loʻu maʻi, e lē faapea ai ua ou lē faatuatua i le Atua.” Ia taumafai e malamalama, ua maʻi lau uō. Ia manatua ua maʻaleʻale ona faalogona ma e lē o toe tutusa ona uiga e pei ona masani ai. Ia onosaʻi. Ia faalogologo pea, e tusa lava pe e faafia ona faamatala mai le tala e tasi. (1 Tupu 19:9, 10, 13, 14) Atonu o loo manaʻo e faamatala mai iā te oe le tulaga o lona maʻi.

Ia tigā alofa ma fetuutuunaʻi

TAʻIALA A LE TUSI PAIA:

“Ia olioli faatasi ma ē o loo olioli; ia fetagisi faatasi ma ē o loo fetagisi.”ROMA 12:15.

“O mea uma e tou te mananaʻo e faia mai e tagata iā te outou, ia faapea lava ona outou faia iā i latou.”MATAIO 7:12.

▪ Seʻi faapea o oe lea ua maʻi. Pe afai o loo sauni lau uō mo se taotoga, po o fai ni togafitiga, pe faatalitali se tala mai i saʻiliʻiliga a fomaʻi, e ono popole o ia ma maitaita. Taumafai e malamalama i le suiga i ona uiga. E lē o se taimi lea e te fesili soo atu ai, aemaise lava i mea e patino iā te ia.

Ua faapea mai Ana Katalifós, o se fomaʻi o le mafaufau: “Ia tuu atu i tagata mamaʻi e pule lava i latou pe fia talanoa mai e uiga i o latou maʻi, pe leai. Pe a fia talanoa, ia talanoa ma i latou i so o se mataupu e fia talanoa i ai. Ae a lē fia talanoa, ia tau o lou nofo filemu, ma e manaia foʻi pe a e tago e ʻuʻu lona lima. Ia pe atonu e pau le mea o loo ia manaʻo i ai, o se tasi e malamalama ma la fetagisi faatasi ona o lona tulaga.”

Aua e te fia iloa mea e lē o fia taʻua e lau uō. Ua tusi le tusitala o Rosanne Kalick, o lē ua faalua ona togafitia i le kanesa ma toe malosi: “O mea ua faamatala atu e lau uō ona o lona faatuatuaina o oe, aua e te toe faamatalaina atu i se isi, seʻi vaganā ua fai atu e fai oe ma sui o le aiga. Fesili i le maʻi po o ā mea o manaʻo e taʻu i isi.” Ua faapea mai Edson, o sē ua toe malosi mai i le kanesa: “Na faasalalau e se uō le tala ua ou maua i le kanesa ma ua lē o toe umi ni oʻu aso. E saʻo, o lea faatoʻā uma loʻu taotoga. Na ou iloa ua ou maua i le kanesa, ae sa ou faatalitali i se tala mai i suʻesuʻega a fomaʻi. E leʻi sosolo le kanesa i loʻu tino. A ua salalau le tala e lē o toe umi ni oʻu aso. Na matuā lē fiafia laʻu avā i faamatalaga lē alofa ma fesili e fai mai e isi.”

Pe afai o loo tau fuafua e lau uō po o le ā le togafitiga e fai, aua e te vave fai atu le mea e fai pe ana faapea o oe lea e maʻi. Ua taʻua e le tusitala o Lori Hope, o sē na toe malosi mai i le kanesa: “A o leʻi auina atu ni tusi po o ni faamatalaga i se tagata e maʻi i le kanesa po o sē ua toe malosi, e lelei ona fesili muamua i ai pe e manaʻo i ai. Ina neʻi avea au fautuaga lelei ma mea e faatigā ai i lau uō, ae atonu e te lē o iloa.” E lē o tagata uma e mananaʻo i le tele o faamatalaga i togafitiga eseese.

E tusa lava pe lelei le lua uō ma le maʻi, aua e te nofo umi ai. E tāua tele lou asiasi atu, ae atonu ua lēlavā ma e lē o lava lona malosi e talanoa umi ai. I le isi itu, taumafai ia aua neʻi iloa mai ua e fia vave alu. E tāua iā te ia le vaai mai o loo e manatu atu.

O le magafagafa e aofia ai le mafaufau ma fuafua lelei. O se faataʻitaʻiga, a o leʻi saunia se meaʻai mo le uō maʻi pe avatu se teu fugālaau iā te ia, e lelei ona fesili muamua pe e iai se mea e ono aafia ai o ia. Afai o e maʻi i le fulū, e lelei pe a faatali seʻi e malosi ona faatoʻā asiasi atu lea i lau uō.

Ia faalaeiau

TAʻIALA A LE TUSI PAIA:

“O le laulaufaiva o ē e atamamai, e mālōlō ai.”FAATAOTO 12:18.

“Ia lē aunoa ona outou tautatala atu i upu e logolelei, ia faamāi i le masima.”KOLOSE 4:6.

▪ Afai e te manatua pea mea lelei e uiga i lau uō o loo maʻi, o le a iloa foʻi i au upu ma gaoioiga. Ia manatua e lē o suia lava uiga o lau uō na e māfana ai iā te ia i le taimi muamua. Ia e vaai pea i le tagata ae lē o lona maʻi. Pe a e talanoa i lau uō e peiseaʻī o sē ua lē toe mafaia se mea, atonu o le a manatu faapena o ia. Ua fai mai Ropeta o lē e maua i se maʻi ponaivi: “Ia fai aʻu e pei lava o se tagata malosi. E ui ina ou maʻi, ae o loo iai lava oʻu manatu ma faanaunauga. Aua e te vaai mai ma le faanoanoa iā te aʻu. Ma aua e te talanoa mai e pei ou te lē iloa se mea.”

Ia manatua, e lē na o au upu e fai atu e tāua, a o le auala foʻi e fai atu ai. E oo lava i lou leo, e aafia ai le maʻi. E leʻi umi talu ona maua Ernesto i le kanesa, ae vili mai sana uō mai i se isi atunuu ma faapea mai: “Ou te lē talitonu ua e maua i le kanesa!” Na manatua e Ernesto e faapea: “O le faamamafa e laʻu uō o upu ‘⁠e,’ ma le ‘⁠kanesa’ na mogea ai loʻu tino.”

O se isi faaaʻoaʻoga na faamatala mai e le tusitala o Lori Hope e faapea: “E lē tasi se uiga o le fesili atu i le maʻi, ‘⁠O ā mai oe?’ E faalagolago i le leo o le tagata e fesili, o ana taga e fai, le faiā ma le maʻi, lē māfana o la la mafutaga, ma le taimi e fai atu ai, e ono faamāfanafanaina ai le maʻi, faatigā ai pe toe oso ai lona popole.”

Atonu e manaʻo se uō o maʻi e iloa o loo alolofa atu, malamalama ma amanaʻia o ia. O lea, ia faamautinoa atu i le maʻi e tāua tele o ia iā te oe ma o le a e fesoasoani atu. Ua faapea mai Rosemary, o sē e maua i le tuma o le faiʻai: “Na sili ona faalaeiauina aʻu i le faalogo atu o faapea mai aʻu uō, e alolofa moni iā te aʻu ma e fesoasoani mai i so o se taimi e tusa po o le ā le mea e tupu.”—Faataoto 15:23; 25:11.

Ia lotofesoasoani

TAʻIALA A LE TUSI PAIA:

“Aua neʻi o tatou alolofa tau o le upu ma le gutu, ae e ala foʻi i gaoioiga ma le faamaoni.”1 IOANE 3:18.

▪ E fesuisuiaʻi manaʻoga o lau uō mai i le taimi e iloa ai lona maʻi seʻia oo i le taimi e togafitia ai. Ae atonu o na taimi uma e na te manaʻomia ai le fesoasoani. E lē lava lou fai atu “a e manaʻomia se mea fai mai,” ae taʻu saʻo i ai le mea e te fesoasoani atu ai. O le fai atu e te faia feʻau masani o le aso e pei o le saunia o meaʻai, faamamā le fale ma fafo, fai le tagamea, auli, o isi feʻau, fai faatauga, ma ave lau uō i le falemaʻi mo togafitiga, o nai auala na e faailoa atu ai e te manatu mamafa iā te ia. Ia maufaatuatuaina oe, ma ia tausisi i le taimi ma au upu.—Mataio 5:37.

Ua faapea mai le tusitala o Rosanne Kalick: “Pe e tele pe itiiti le mea e te faia e fesoasoani ai i le taimi a o maʻi lau uō, e aogā uma na mea.” O le manatu foʻi lenā o Sílvia, o sē e faalua ona togafitia i le kanesa ma toe malosi. “O le eseese o uō e aveina aʻu i aso uma e fai oʻu togafitiga, e teʻa ai le popole ma faamāfanafanaina ai! A o matou ō, e matou te talanoa i mataupu eseese, ma pe a uma togafitiga, e masani lava ona matou tutū i se faleʻaiga. Ou te lagona ai e pei ua ou toe malosi.”

Ae aua e te manatu ua e iloa lelei mea e manaʻomia e lau uō. Ua fautua mai Kalick, “Ia fesili pea i ai.” Ua fai mai atili o ia: “Aua le avea lou naunau e fesoasoani atu ma mea e te pulea ai mea uma. E lē aogā lou faia faapea. Pe afai e te lē tuu maia nisi mea ou te faia, e foliga mai ou te lē mafaia se mea. E tāua iā te aʻu loʻu iloa o lea lava ou te mafaia mea, ma ou te lē o faatuutuu i loʻu maʻi. Fesoasoani mai ia ou faia mea ou te mafaia.”

Atonu e manaʻo lau uō e iloa e na te mafaia mea. Ua taʻua e Adilson, o lē e maua i le AIDS: “Pe a e maʻi, e te lē manaʻo e tuulafoaʻia oe e pei o se tagata e lē aogā ma ua matuā lē mafaia se mea. E te manaʻo e fesoasoani atu e tusa lava pe itiiti ni feʻau e te faia. E ese le lelei o le iloa o loo mafai lava ona e faia se mea! E te lagona ai le naunau pea i le olaga. Ou te manaʻo e tuu mai ou te faia aʻu lava filifiliga, ma ia amanaʻia aʻu faaiʻuga. E lē avea le maʻi ma itu e faapea ai ua lē mafai ona tatou faatino o tatou tiute o se tamā, tinā, po o le ā lava.”

Ia māfana pea i ai

TAʻIALA A LE TUSI PAIA:

“O le uō moni e alofa i taimi uma, ma o ia o se uso ua fanau mo taimi o puapuaga.”FAATAOTO 17:17.

▪ Afai ua lē mafai ona e asiasi atu i lau uō ona o le mamao po o se isi tulaga, vili i ai, tusi i ai, pe ave i ai se imeli. O ā tala e tusi i ai? Ua fautua mai Alan D. Wolfelt, o se faufautua mo ē e faavauvau: “Faamanatu i ai nisi o taimi mananaia na lua olioli faatasi ai. Fai i ai e te toe tusi atu . . . i se taimi lata mai, ma ia tausisi i lau upu.”

Aua e te faatalatū e faalaeiau lau uō o loo maʻi, ona o le popole ina neʻi sesē sau tala pe faia ni mea sesē. I le tele o taimi, e tāua tele lou alu e asi. Ua tusia e Lori Hope i lana tusi e faapea: “O i tatou uma lava e fai atu ni faamatalaga ma faia mea e ono faauiga sesē e isi, ma tigā ai se tasi. Ae e lē o le faafitauli lenā. O le faafitauli, o lou lē alu e asi lau uō o loo manaʻomia oe, ona o lou popole ina neʻi e faia se mea sesē.”

Atonu ua sili ona manaʻomia oe i le taimi nei e sau uō o loo maʻi tigāina. Ia avea oe ma “uō moni.” Atonu e lē aveesea ai ona tigā i au taumafaiga e fesoasoani atu, ae e mafai ona faamāmā ai le tulaga faigatā o se tasi e te alofa i ai.

[Faaopoopoga i lalo]

^ pala. 9 Ua suia nisi igoa.