Kal idhi e weche manie iye

Kal idhi kama ochanie weche mantie

Gima Odiechieng’no mar Jehova Biro Elo e Lela

Gima Odiechieng’no mar Jehova Biro Elo e Lela

Gima Odiechieng’no mar Jehova Biro Elo e Lela

‘Odiechieng’no mar Jehova nobi kaka jakuo, kendo piny gi tijene duto nonyenyre e lela.’—2 PET. 3:10.

1, 2. (a) Ere kaka chenro marach mar piny masani biro chopo e gikone? (b) Gin penjo mage mwabiro nono?

PINY marach masani ne ochakore nikech miriambo mar ni, dhano nyalo locho e wi piny kata ka Jehova ok otelonegi. (Zab. 2:2, 3) Be gima mise mare en miriambo nyalo siko nyaka chieng’? Ooyo ngang’! Kata kamano, ok ochuno ni nyaka warit mondo piny ma Satan oteloeni obi okethre kende owuon. Kar mano, Nyasaye ema biro kethe e kinde moseketo, kendo kotiyo gi yore owuon. Okang’ ma Nyasaye biro kawo mar ketho piny marachni, biro nyiso chuth makruokne gi buchene makare koda herane.—Zab. 92:7; Nge. 2:21, 22.

2 Jaote Petro nondiko niya: “Chieng’no mar Ruoth nobi kaka jakuo. Eka polo nokadhi gi riadruok maduong’, kendo gik moko duto nowang’ kendo noleny nono, kendo piny gi tijene duto nonyenyre e lela.” (2 Pet. 3:10) ‘Polo gi piny’ miwuoyoe kae ochung’ne ang’o? “Gik moko” ma noleny nono ochung’ne ang’o? To tiend gima Petro ne wacho ni “piny gi tijene duto nonyenyre e lela” en ang’o? Ng’eyo dwoko mag penjogi biro konyowa mondo waikre ne gik madongo mabiro timore e kinde mokayo machiegni.

Polo kod Piny ma Nokadhi

3. “Polo” miwuoyoe e 2 Petro 3:10 ochung’ne ang’o, to ere kaka obiro kadho?

3 Ei Muma, “polo” en wach ma kinde mang’eny itiyogo e yor ranyisi kiwuoyo kuom joloch ma nigi teko e wi joma ni e bwogi. (Isa. 14:13, 14; Fwe. 21:1, 2) “Polo [ma] nokadhi” ochung’ne loch dhano e wi oganda dhano maok oluoro Nyasaye. Bedo ni gikadho “gi riadruok maduong’”—kata “mor maduong’,” kaluwore gi loko moro—en gima nyalo nyiso kaka kethruokgi biro timore mapiyo.

4. “Piny” ochung’ne ang’o, to ere kaka ibiro kethe?

4 “Piny” ochung’ne oganda dhano maonge winjruok gi Nyasaye. Piny ma kamano ne nitiere e ndalo Noa, kendo kokalo kuom kum mar Nyasaye, ne okethe gi Ataro mar pi. “Kuom wach nogo mar Nyasaye, polo ma kawuono kod piny ma kawuono okan ni mach, koketgi ni chieng’ bura kod tho mar jo ma ok luor Nyasaye.” (2 Pet. 3:7) Kata obedo ni Atarono ne oketho joricho duto e kinde achiel, kethruok man nyimwa to biro timore mosmos e kinde mar “sand maduong’no.” (Fwe. 7:14) E kinde motelo mar sandno, Nyasaye biro miyo joloch mag pinyni chuny mar ketho ‘Babulon Maduong’,’ ka onyisogo kaka osin gi jaterruokno. (Fwe. 17:5, 16; 18:8) Kae to e giko sandno, ma nobed lweny mar Har–Magedon, Jehova wuon biro tieko chuth gik modong’ duto mag piny ma Satan oteloeni.—Fwe. 16:14, 16; 19:19-21.

“Gik Moko . . . Noleny Nono”

5. Gigo miluongo kanyo ni gik moko, oriwo ang’o?

5 “Gik moko” ma “noleny nono” ochung’ne ang’o? “Gik moko” ma jaote Petro wuoyoe ochung’ne gigo sie mamiyo joma nie piny bedo gi kido, chuny, yore, koda timbe maok mi Nyasaye luor. “Gik moko” miwuoyoego oriwo koda “chuny mar piny,” ma en “chuny ma tiyo koro kuom jogo ma dagi.” (1 Kor. 2:12; som Jo Efeso 2:1-3.) Chunyno, kata ‘tekono,’ onya ahinya e piny Satan. Chunyno miyo ji paro, chano, wuoyo, kata timo gik moko e yo manyiso paro mar Satan, ka ginyiso sunga gi kit ng’anjo mar “ruodh teko mar kind polo.”

6. Ere kaka chuny mar pinyni nenore ayanga?

6 Kuom mano, bed ni ging’eyo kata ok ging’eyo, jogo ma nigi chuny mar pinyni oseweyo Satan mondo ochik pachgi koda chunygi, ka mano miyo giparo kendo nyiso kido kaka mare. Nikech mano, gitimo kaka gidwaro, maok gidew dwaro mar Nyasaye. Sunga kod guondo ema chiko gik ma gitimo, ginyiso chuny mar ng’anjo ne jogo moket e wigi, kendo giweyo aweya mondo ochikgi gi “gombo mar ringruok, gi gombo mar wang’.”—Som 1 Johana 2:15-17. *

7. Ang’o momiyo nyaka ‘warit chunywa obed makare’?

7 Omiyo, mano kaka dwarore ni ‘warit chunywa obed makare,’ kuom timo yiero manyiso rieko korka osiepe, gik mwasomo, yorewa mag yueyo gi manyo mor, koda Intanet! (Nge. 4:23) Jaote Paulo nondiko niya: “Ritreuru mondo kik ng’ato omaku gi riekone kod wuond manono, ma wuok kuom puonj dhano kod tim machon mag piny, to ok kuom Kristo.” (Kol. 2:8) Kaka odiechieng’no mar Jehova medo kayo machiegni, dwarore ni wamak siemno moloyo, nimar liet mager ‘ma nowang’go’ “gik moko” manie piny Satan, nomi gileny nono, ka mano nyiso maler ni ok ginyal geng’o liet mar mirimb Nyasaye. Mano paronwa weche manie Malaki 4:1 niya: “Ndalo biro, ma noliel ka mach mabebini; mi josunga duto, gi jogo duto matimo mamono, nobedi ka osik tiang’: to ndalo mabiro giniwang’ awang’a.”

“Piny gi Tijene Duto Nonyenyre e Lela”

8. Ere kaka piny gi tijene “nonyenyre e lela”?

8 Tiend gima Petro ne wacho kane ondiko ni “piny gi tijene duto nonyenyre e lela,” en ang’o? Wach motigo kanyo ni “nonyenyre,” bende inyalo loki ni, “nofweny,” kata ni, “noel e lela.” Tiend gima Petro ne nyiso en ni e kinde mar sand maduong’no, Jehova noel piny Satan e lela, konyiso ayanga ni pinyni ok riw lwedo Pinyruodh Nyasaye, omiyo owinjore okethe. Ka okoro weche mabiro timore e ndalono, wasomo e Isaiah 26:21 kama: “Jehova oa e kare mondo okum jo madak e piny ni kech timgi mamono: piny bende noel remb ji mochweree, mi ok noum joge moneg kendo.”

9. (a) Gin ang’o monego wakwedi, to nikech ang’o? (b) Gin kido mage monego wanyagi, to nikech ang’o?

9 E kinde odiechieng’no mar Jehova, jogo ma piny osebedo ka chiko biro nyiso kitgi gadier, ka ginego kata mana jowadgi. Kuom adier, nyalo bedo ni yore mang’eny monya e ndalogi mag manyo mor mopong’ gi gero, en mana gima iko pach ji mang’eny ne ndalono ma ng’ato ka ng’ato noter “luete kuom owadgi.” (Zek. 14:13) Omiyo, mano kaka dwarore ahinya ni wakwed gimoro amora—sinembe, buge, tuke mag vidio, gi mamoko machalo kodgi—manyalo miyo wanyag kido ma Nyasaye osin-go, kaka sunga kod hero gero! (2 Sam. 22:28; Zab. 11:5) Kar mano, weuru wabed gi nyak mar roho maler mar Nyasaye, nimar kido ma kamago ok bi leny e kinde liet mar ranyisi mar mirimb Nyasaye.—Gal. 5:22, 23.

“Polo Manyien, gi Piny Manyien”

10, 11. “Polo manyien” gi “piny manyien” ochung’ne ang’o?

10 Som 2 Petro 3:13. “Polo manyien” en Pinyruodh Nyasaye e polo, ma ne ochungi e higa mar 1914 kane ‘ndalo mar ogendini’ orumo. (Luka 21:24) Sirkandno oting’o Kristo Yesu kod joloch wetene 144,000 ma thothgi gie sani oseyudo pokgi mar polo. E bug Fweny, iwuoyo kuom joma oyiergi kaka “dala malerno, Jerusalem manyien, koa e polo ka Nyasaye, koikore kaka miaha ikore ni chwore.” (Fwe. 21:1, 2, 22-24) Mana kaka Jerusalem e kama sirkand Israel machon ne nitie, Jerusalem Manyien kod Chwore bende loso sirkand chenro manyien mar gik moko. Dala malerno nobi “koa e polo” kolocho e wi piny.

11 “Piny manyien” ochung’ne oganda manyien mar dhano mabiro yudo kosenyiso ni giikore mar bolruok e bwo Pinyruodh Nyasaye. Paradis mar roho ma oganda Nyasaye nigo kata mana gie sani, noyud kare mowinjorego ndi e “pinyno ma biro” majaber. (Hib. 2:5) Ere kaka wanyalo bedo jokanyo mag chenro manyienno mar gik moko?

Ikri ne Odiechieng’no Maduong’ mar Jehova

12. Ang’o momiyo biro mar odiechieng’no mar Jehova nobed mabwogo piny?

12 Paulo kaachiel gi Petro nokoro ni odiechieng’no mar Jehova ne dhi biro “mana kaka jakuo”—ling’ling’, apoya nono. (Som 1 Jo Thessalonika 5:1, 2.) Odiechieng’no biro poyo kata mana Jokristo madier mosebedo ka rito. (Math. 24:44) Kata kamano, piny to nobwog gi bwok maduong’. Paulo nondiko ni: “Ka ji [jogo mopogore gi Jehova] wacho ni, ‘Kuwe nitie, kendo weche ni kare,’ eka keth bironigi apoya, kaka muoch poyo dhako man gi ich; kendo ok ginitony kata matin.”—1 Thes. 5:3.

13. Ere kaka wanyalo tang’ mondo kik wuondwa gi wach mar ni “Kuwe nitie, kendo weche ni kare”?

13 Wacho ni “Kuwe nitie, kendo weche ni kare” nobed mana miriambo machielo mar jochiende; to kata kamano, wechego ok bi galo jotich Jehova. Paulo nondiko niya: ‘Ok un e mudho, mondo chieng’no opou kaka jakuo, un duto un nyithind ler, kendo nyithind odiechieng’.’ (1 Thes. 5:4, 5) Omiyo weuru wasiki kaka nyithind ler, mabor chuth gi mudho mar piny Satan. Petro nondiko kama: “To un, joherana, useng’eyo wechegi chon; e momiyo ritreuru mondo kik wuond mar jo moduwore [jopuonj mag miriambo ei kanyakla mar Jokristo] oteru, uwe kindau.”—2 Pet. 3:17.

14, 15. (a) Ere kaka Jehova miyowa duong’? (b) Gin weche mage mokudh gi much Nyasaye monego waket e chunywa?

14 Ne ni Jehova ok wachnwa ni ‘waritre’ arita, kae to wawe weche gikanyo. Kar mano, omiyowa duong’ kuom timonwa ng’wono mar ‘ng’eyo wechegi chon,’ magin weche maleronwa gik mabiro timore e kinde mabiro.

15 Kata kamano, gima lit en ni, nitie jomoko maok osekawo gik miparonwa gi pek, kata giketo kiawa kabe dwarore ni wasiki ka warito. Ginyalo wacho ni: ‘Wasewinjo wach achielno kuom higini pieche.’ Kata kamano, jogo onego ong’e ni kuom wacho weche ma kamago, kuom adier giketo kiawa kuom Jehova kod Wuode, to ok mana kuom kweth mar jatichno kende. Jehova nowacho niya: “Rite arita.” (Hab. 2:3) Yesu bende nowacho ni: “Rituru; nikech ok ung’eyo ni chieng’ mane ma Ruodhu nobie.” (Math. 24:42) E wi mago, Petro nondiko ni: ‘Onego ubed jo maler manadi e ngimau, kuluoro Nyasaye ka pod urito kendo udwaro mondo chieng’no mar Nyasaye orure!’ (2 Pet. 3:11, 12) Kweth mar jatichno mogen kaachiel gi Bura Maduong’ motiyogo ok bi kawo mayot ngang’ weche mapekgo!

16. En chuny mane maok onego wabedgo, to nikech ang’o?

16 Kuom adier, ‘jatichno marach’ ema ng’ado ni Ruoth riwore kata deko. (Math. 24:48) Jatich marachno en achiel kuom kweth mar joma iwuoyoe e 2 Petro 3:3, 4. Petro nondiko ni: “E ndalo giko jong’a wach nobi,” ma “ka giluwo gombogi giwegi” gijaro jogo marito kendo keto e paro odiechieng’no mar Jehova. Ee, kar keto pachgi kuom tije Pinyruoth, jong’a wach ma kamago keto pachgi kuomgi giwegi koda kuom gombogi giwegi mag guondo. Mad kik wabed ngang’ gi chuny marach kamano kendo mar ng’anjo! Kar mano, we ‘wakwanuru kinda mar Ruoth kaka warruok’ kuom bedo modich e tij lando wach Pinyruoth kod timo ji jopuonjre, kendo weyo bedo gi parruok mokalo tong’ kuom gik ma Jehova Nyasaye ema ong’eyo kinde ma gibiro timoree.—2 Pet. 3:15; som Tich Joote 1:6, 7.

Gen Kuom Nyasach Warruok

17. Ere kaka Jokristo mochung’ motegno notimo kuom siem ma Yesu nochiwo mar ringo a Jerusalem, to nikech ang’o?

17 Bang’ ka jolweny mag Rumi nosemonjo Judea e higa 66 E Ndalowa, Jokristo mochung’ motegno noluwo kaka Yesu nochiko, mi giringo gia e dala mar Jerusalem mapiyo kaka nyalore. (Luka 21:20-23) Ang’o momiyo ne ging’ado mar timo kamano mapiyo maonge paro diriyo? Onge kiawa ni kinde duto ne gisebedo ka giketo e paro siem ma Yesu nosechiwonegi. Kuom adier, ne ging’eyo ni okang’ ma ne gikawono ne dhi kelo pek moko, mana kaka Kristo nosewacho. Kata kamano, ne ging’eyo bende ni Jehova ne ok dhi jwang’o joge matir momakore kode.—Zab. 55:22.

18. Ere kaka weche Yesu manie Luka 21:25-28 chiko paro ma in-go kuom sand maduong’ mabiro?

18 Wabende nyaka waket genowa duto kuom Jehova, nimar en kende ema obiro bedo warruokwa e kinde ma chenro masani biro bedo e bwo sand maduong’ moloyo duto moseyudo dhano nyaka nene. Bang’ chakruok mar sand maduong’no, to kapok Jehova oketho gik modong’ duto mag piny, “chuny ji noa nikech luoro gik ma biro timore e piny.” Kata kamano, kata obedo ni wasik Nyasaye nyalo tetni gi luoro, jotich Jehova momakore kode to ok noluor ngang’. Mopogore gi mano, ginibed moil gi mor nikech ng’eyo ni warruokgi osesudo machiegni.—Som Luka 21:25-28.

19. En ang’o mibiro non e sula maluwo?

19 Ee, mano kaka ndalo majaber miwuoro orito jogo masiko ka timbegi opogore gi mar piny koda gi “gik moko” manie iye! Kata kamano, mana kaka sula maluwo biro lero, ka wadwaro yudo ngima, nitie gik ma nyaka watim maok mana weyo timo richo kende. Dwarore ni wabed gi kido mamoro Jehova kendo timo tije moyiego.—2 Pet. 3:11.

[Weche moler piny]

^ par. 6 Mondo iyud weche malero chutho kido ma chuny mar pinyni nyago, ne Kutoa Sababu kwa Kutumia Maandiko, ite mag 246-250.

Be Inyalo Lero?

• Gik maluwogi ochung’ne ang’o . . .

‘piny gi polo’ masani?

“gik moko” ma noleny nono?

“polo manyien, gi piny manyien”?

• Ang’o momiyo onego waket genowa duto kuom Nyasaye?

[Penjo mag Puonjruok]

[Picha manie ite mar 5]

Ere kaka inyalo ‘rito chunyi obed makare’ mondo timbeni osiki kopogore gi mar piny?

[Picha manie ite mar 6]

Ere kaka wanyalo nyiso ni ‘wakwano kinda mar Ruoth kaka warruok’?