Kal idhi e weche manie iye

Kal idhi kama ochanie weche mantie

Kwed Tem mar Luwo Paro mag Ji

Kwed Tem mar Luwo Paro mag Ji

Kwed Tem mar Luwo Paro mag Ji

KUONDE mopogore opogore e piny, ji nigi paro mopogore e wi gigo makare gi maok kare, gigo ma nigi pak koda mago mikwedo. Pach ji bende jalokore bang’ kinde. Kuom mano, sama wasomo weche manie Ndiko e wi gik ma ne otimore chon ahinya, ber nono puonj koda paro ma ji mang’eny ne luwo e diere ma ne indiko Muma, kar chuno achuna pachwa wawegi kuom gik mwasomo.

Kuom ranyisi, non ane weche ariyo​—luor kod wichkuot—ma Ndiko mag Dho-Grik mag Jokristo wuoyoe nyadinwoya. Mondo omi wawinj tiend weche mawuoyo e wi luor kod wichkuot e yo maber, onego waket e paro kaka joma nodak e kindego ne neno weche ariyogo.

Paro ma Ji ne Nigo e Kinde Jokristo Mokwongo

Jasomo moro wacho kama: “Jo-Grik, Jo-Rumi, kod Jo-Judea, duto ne neno luor koda wichkuot kaka gik madongo ahinya e kit anyuolagi. Ji ne timo yiero e ngimagi ka gitemo ahinya mondo giyud luor, nying’ maber, huma, kod duong’.” Nikech ne gidwaro gigo ahinya, ne yot ahinya mondo ochikgi gi pach jomoko.

Nying’, migawo, kod luor, ne gin gik ma ji ne manyo ahinya nikech oganda ne dewo duong’ kata tin mar ng’ato, chakre kuom joma dongo nyaka wasumbini. Luor ne en gima duong’, ok mana e wang’ ng’ato owuon, to bende e wang’ jomamoko. Tiend miyo ng’ato luor ne en nyiso e lela ni jalo timo gik moko kaka igeno ni otim. Bende ne en nyiso gioko ni imor gi mwandune, migawo kata huma ma en-go, kendo mano miyo ichiwone luor mowinjore kode. Ne inyalo mi ng’ato luor kuom timo gik mabeyo kata loyo jomoko. Mopogore gi luor, wichkuot ne kelo jaro e nyim ji. E wi bedo abeda gi paro mar wichkuot, ng’ato ne yudo wichkuot nikech oganda kwede.

Kane Yesu owuoyo kuom miyo ng’ato “kom moyiedhi” kata “kom matung’” e nyasi, mano ne en gima ne nyalo miyo omi ng’ato luor kata oyud wichkuot, kaluwore gi kit oganda ma kindego. (Luka 14:8-10) Kuom kinde maok tin ne nyadiriyo, jopuonjre Yesu nobedo gi ywaruok e wi “ng’ano ma dibed maduong’ kuomgi.” (Luka 9:46; 22:24) Kuom timo kamano, ne ginyiso paro ma ji mang’eny ne nigo e kindego. Bende, jotend din Jo-Yahudi ma ne gin jong’ayi kendo jopiem ne kawo tij Yesu mar lendo, kaka gima ne dhi mayogi luor koda teko. Kata kamano, kinde duto ma ne gitemo ni mondo gilo Yesu gi wach e nyim oganda, gin ema ne wach loyogi.—Luka 13:11-17.

Paro machielo ma ne onya kuom Jo-Yahudi, Jo-Grik, kod Jo-Rumi e kinde Jokristo mokwongo, ne en wichkuot ma ne bedoe ka “omak ng’ato mi odonjne gi tim moro marach.” Mako ng’ato kendo tweye, ne en tim makelo wichkuot. Tim ma kamano ne miyo ng’ato nying’ marach e nyim osiepe, joodgi, koda e nyim ogandagi duto—bed ni ne oyude gi ketho kata ooyo. Nying’ marach ma ne obedogo bang’ mano ne dhi miyo onere owuon ka ng’ama nono, kendo ketho winjruokne gi jomoko. Gima ne kelo ne ng’ato wichkuot maloyo twech, ne en lonyo ng’ato kata chwade. Tim ma kamano ne jiwo achaya kod jaro, ka mayo ng’ato luor ma ne en-go.

Nego ng’ato e yadh-sand ne miyo ng’atno yudo wichkuot maduong’ moloyo duto. Kaluwore gi jasomo miluongo ni Martin Hengel, nek ma kamano ne en “kum mimiyo wasumbini. Timo kamano ne en ranyisi mar wichkuot kod sand.” Joot koda osiepe ng’at ma ne omi wichkuot ma kamano, bende ne idwaro ni okwede. Nikech Kristo ne otho e yo machalo kamano, jogo duto ma ne dwaro bedo Jokristo e kindego bende nyaka ne rom gi akwede koda jaro ma a kuom ji. Nenore ni thoth ji ne wuoro ni ng’ato nyalo nyiso ayanga ni en jalup jal ma ne ogur. Jaote Paulo nondiko ni: “Wayalo Kristo mogur. Kuom jo Yahudi en rachwany, kendo kuom jo ma ok jo Yahudi en wach mofuwo.” (1 Kor. 1:23) Ere kaka Jokristo mokwongo ne otimo kuom wachni?

Puonj Koda Paro Mopogore

Jokristo mokwongo ne mako chik sirkal kendo ne gitemo ahinya mondo kik giyud wichkuot nikech tim maok kare. Jaote Petro nondiko ni: “Kik masira onwang’ ng’ato kuomu nikech en janek kata jakuo, kata ng’a ma timo richo, kata jachuogre e weche jo moko.” (1 Pet. 4:15) Kata kamano, Yesu nokoro ni, jolupne ne dhi yudo sand nikech nyinge. (Joh. 15:20) Petro nondiko ni: ‘To ka masira onwang’o ng’ato nikech en Jakristo, kik wiye kuodi; moloyo to mondo omi Nyasaye duong’.’ (1 Pet. 4:16) Ng’at ma ne ok ne wichkuot sama isande nikech bedo jalup Kristo, ne chalo ng’ama kwedo paro ma thoth ji ne nigo e ndalono.

Jokristo ne ok nyal weyo mondo puonj koda paro mag ji ema ochik kit ngimagi. Kawo ni ng’at mogur en Mesia, ne nenore ka fuwo e kinde Jokristo mokwongo. Paro ma kamano ne nyalo jiwo ahinya Jokristo mondo one gik moko kaka jomoko. Kata kamano, yie ma ne gin-go ni Yesu ema ne en Mesia, ne dwaro ni giluwe kata bed mana ni ji ne jarogi. Yesu nowacho kama: “Ng’ato ma wiye [kuot] koda, kendo kod wechena e tieng’ni ma terore kendo makethore, Wuod dhano bende wiye nokuodi kod ng’atno, ka nobi e duong’ maler mar Wuon mare kaachiel gi malaika maler.”—Mari. 8:38.

Ndalogi, wanyalo romo gi tembe midwaro ni mondo omi wajwang’ yiewa kaka Jokristo. Tembegi nyalo biro kokalo kuom joskul wetewa, joma odak e alworawa, kata jotich wetewa matemo rwakowa e tim moro mar anjawo, mibadhi, kata gimoro maok owinjore. Joma kamago nyalo temo miyo wabed gi wichkuot nikech chung’wa motegno e luwo puonj koda chike makare. Ere kaka onego watim?

Luw Ranyisi Jogo ma Nochayo Wichkuot

Mondo omi omakre motegno gi Jehova, nochuno ni Yesu okal e nek marach makelo wichkuot moloyo duto. “En nodhil e [yadh-sand], kochayo wich kuotne.” (Hib. 12:2) Wasik Yesu ne ogoye adhong’, ne ging’ulo olawo kuome, gilonyo nanga kuome, gichwade, gigure, kendo ne gijare. (Mari. 14:65; 15:29-32) Kata kamano, Yesu nochayo wichkuot ma ne gidwaro ni mondo obedgo. E yo mane? Chunye ne ok onyosore ngang’ nikech gik ma ne itimone. Yesu nong’eyo ni pod ne en gi duong’ e wang’ Jehova, kendo kuom adier ne ok odwar puoch gi duong’ ma a kuom dhano. Kata obedo ni Yesu ne otho tho kaka mar misumba, Jehova ne omiye duong’ kuom chiere kendo miye migawo maduong’ moloyo mar bedo machiegni kode. E Jo Filipi 2:8-11, wasomo kama: “[Kristo Yesu] nobet mamuol, kodoko ng’a ma winjo wach nyaka tho; ee, tho mar [yadh-sand]. E momiyo Nyasaye ne oting’e malo ahinya, kendo ne omiye nying’ moloyo nying’ duto, ni mondo e nying Yesu gik moko duto ogo chonggi piny, gik manie polo, kod gik manie piny, kod gik manie bwo piny, kendo lep ka lep ohul ni Yesu Kristo en Ruoth, mondo Nyasaye Wuoro omi duong’.”

Mano ok nyis ni Yesu ne ok odewo wichkuot ma nek ma ne onegego ne okelo. Wuod Nyasaye ne ok mor gi kwet ma ne nyalo betie kuom Wuon mare, kidonjone ni oyanyo Nyasaye. Yesu nokwayo Jehova mondo ogole e wichkuot ma kamano. Nolamo kokwayo ni: “Gol kikombeni oa kuoma.” Kata kamano, Yesu nobolore e luwo dwaro mar Nyasaye. (Mari. 14:36) To pod Yesu noloyo tembe duto ma ne okel kuome, kendo nochayo wichkuot. Kuom adier, joma ne dhi bedo gi wichkuot ma kamano ne dhi bedo mana jogo ma ne luwo chuth puonj koda paro ma ne onya e ndalone. Yesu ne ok luw parogo ngang’.

Jopuonjre Yesu bende ne omak mi ochwadi. Tim ma kamano ne kelonegi wichkuot e wang’ ji mang’eny. Ne ijarogi kendo ne ok migi luor. Kata kamano, mano ne ok onyoso chunygi. Jopuonjre madier ne ok oyie mondo puonj koda paro ma ji mang’eny ne nigo ologi, kendo ne gichayo wichkuot. (Math. 10:17; Tich 5:40; 2 Kor. 11:23-25) Ne ging’eyo ni nyaka ‘giting’ yadh-sand margi pile, kendo giluw Yesu.’—Luka 9:23, 26, New World Translation.

To nade wan ndalogi? Gik ma jopiny kawo kaka gik mofuwo, manono, kata makelo wichkuot, Nyasaye to neno gigo kaka gik manyiso rieko, ma tekregi ng’eny, kendo makelo duong’. (1 Kor. 1:25-28) Donge en gima nyalo nyiso tim fuwo kapo ni waweyo mondo paro ma ji mang’eny nigo ema mondo ochikwa?

Kinde mang’eny, jogo magombo duong’ paro ahinya kaka jopiny nenogi. Mopogore gi mano, mana kaka Yesu kod jolupne mokwongo, wagombo mondo Jehova obed Osiepwa. Kuom mano, wabiro miyo duong’ gigo ma nigi duong’ e wang’e, kendo kawo kaka wichkuot gigo moneno kamano.

[Picha manie ite mar 4]

Yesu ne ok oweyo mondo ochike gi paro ma jopiny ne nigo e wi wichkuot