Gue na tënë ti yâ ni

Gue na li ti atënë ni

Ngbanga ti nyen azo ayeke sara aye ti sioni?

Ngbanga ti nyen azo ayeke sara aye ti sioni?

Ngbanga ti nyen azo ayeke sara aye ti sioni?

MBENI ye ayeke dä so azo alingbi ti dë kite na ni pëpe: E kue e yeke awasiokpari na ye so asara si e yeke sara ka afaute nga e yeke sara ambeni ye so vundu ayeke sara e na pekoni. Me, siokpari so la asara si azo ayeke sara gbâ ti aye ti sioni, ati so ayeke sioni mingi na ati so ayeke sioni mingi pëpe, so e bâ na lê ti e wala e mä tënë ni na lege ti asango?

Atâa so azo ayeke awasiokpari, ala hinga so ambeni ndia ti nzoni sarango ye ayeke dä so a lingbi zo asara ye ague nde na ni pëpe na ala hinga nga so zo alingbi ti ke ti sara aye ti sioni. Azo mingi ayeke yeda so ti tene mbeni tënë so ayeke na lege ni pëpe ayeke nde na tenengo mvene na ndo ti mbeni zo, nga ti zia kä na tere ti mbeni zo na mbana pëpe ayeke nde na ti so zo aleke na bê ti lo ti fâ mba ti lo. Me mingi ni a yeke azo so a bâ ala tongana asenge zo la ayeke sara ka aye so ayeke sioni mingi na yâ ti kodoro. Ngbanga ti nyen azo ayeke sara aye ti sioni?

Bible afa ndani. A fa polele aye so alingbi ti pusu azo ti sara aye ti sioni atâa so ala hinga so ayeke sioni. Bâ ye so Bible atene:

“Na lege ti sara ngangu na zo, wandara aga buba.”​—ZO-TI-FA-TENE 7:7.

Bible afa so na ambeni ngoi aye so asi na azo alingbi ti gue na ala ti sara aye so ala yeke sara ka pëpe. Ti ambeni zo, ndali ti pasi nga na aye ti sioni so a sara na ala, ala bâ so a lingbi ala sara mbeni ye ti sioni ti leke na kpale ni. Mbeni buku (Urban Terrorism) atene so “mingi ni, kozo ye so apusu azo ti sara kusala ti aterroriste ayeke so bê ti ala ason ndali ti ambeni ye so ala bâ so ayeke na lege ni pëpe na a lingbi ti changé ni pëpe. Aye tongana aye ti poroso, dutingo ti azo na yâ ti kodoro nga na kpale ti nginza.”

“Ndoye ti nginza ayeke gunda ti asioni ye nde nde kue.”​—1 TIMOTHÉE 6:10.

Ambeni zo atene so même anzoni zo ayeke sara ye ague nde na andia so andu nzoni sarango ye tongana ala bâ so ala lingbi ti wara nginza na pekoni. Ambeni zo ayeke dä so ayeke sara ka ye na nzoni bê tongana ye ti ala atambela na lege ni. Me tongana ala bâ so mbeni ye alingbi ti sara si ala girisa nginza ti ala, ala yeke changé sarango ye ti ala na ala yeke ga même sioni mingi. Gbu li na ndo ti gbâ ti aye ti sioni so azo asara ndali ti so ala yeke na bê ti warango ye. A yeke aye tongana gbungo ye ti azo na ngangu, aye ti likisi nga na fango zo.

“Teti a fâ ngbanga fade pëpe na ndo sio kusala, tongaso bê ti amolenge ti azo akpengba ti sara sioni.”​—ZO-TI-FA-TENE 8:11.

Versê so afa so azo apensé ka so ala lingbi ti ngbâ ti sara aye so ayeke na lege ni pëpe tongana mbeni zo ti komandema ayeke dä ti bâ ala pëpe. Tënë so ayeke tâ tënë na ndo ti azo so ayeke kpe ka na kutukutu na loro ahon ndo ni na ndo ti alege so a hunda ti kpe loro dä mingi pëpe. Tënë so andu nga azo so ayeke triché na ngoi ti akizama, azo so ayeke nzi nginza ti Leta nga na ala so ayeke sara ambeni ye ti sioni. Tongana a fâ ngbanga pëpe na ndo ti azo so asara ye ti sioni wala tongana azo asara pëpe mbeto ti tene a gbu ala, azo so ayeke sara ka ye alingbi na ndia alingbi ti bâ so a yeke na lege ni ti tene ala sara ye so ala yeke sara ka pëpe. Mbeni mbeti-sango (Arguments and Facts) atene: “So a fâ ngbanga pëpe na ndo ti azo so asara aye ti sioni, ye so apusu ambeni senge zo ti sara aye so ayeke sioni mingi.”

“Zo oko oko ayeke wara tara tongana nzara ti bê ti lo agboto lo na ahanda lo. Na pekoni, tongana nzara ti bê ni amû ngo awe, a yeke dü siokpari.”​—JACQUES 1:14, 15.

Zo kue alingbi ti wara sioni pensé. Lâ na lâ, e yeke tingbi na aye mingi so ayeke pusu zo ti sara aye ti sioni. A tene ândö na aChrétien atene: “Mbeni tara nde asi na ala pëpe, gi ti so ayeke si ka na azo kue.” (1 aCorinthien 10:13). Atâa so kue, a yeke na zo oko oko ti soro: ti zi sioni bibe hio na yâ ti li ti lo wala ti sara si bibe ni adü gbani na yâ ti lo. Versê ti mbeti ti Jacques so ayeke na nduzu ge afa so tongana mbeni zo azia si sioni nzara ti bê “amû ngo”, lo yeke sara aye ti sioni.

“Zo so atambela na awandara, fade lo ga wandara, me zo so aga ndeko ti awabuba, fade lo wara vundu dä.”​—APROVERBE 13:20.

Kite ayeke pëpe so akamarade ti e alingbi ti pusu e ti sara ye so ayeke nzoni wala ye so ayeke sioni. Fani mingi azo asara aye so ye ti pekoni ayeke sioni. Ala sara ni ndali ti so amba ti ala wala asioni kamarade la apusu ala ti sara ni. Tënë “awabuba” so a sara kusala na ni na yâ ti Bible aye pëpe ti sara tënë ti azo so ahinga ye pëpe, me aye ti sara tënë ti azo so asara sanka ti awango ti Bible. Atâa e yeke maseka wala kangba, tongana e soro akamarade ti e na lege ti ndara pëpe, so ti tene nde na aye so a fa na yâ ti Bible, a lingbi e hinga so e yeke “wara vundu dä.”

Aversê so nga na ambeni mingi na yâ ti Bible afa ndani so azo, même asenge zo, ayeke sara aye so ayeke sioni même ati so ayeke sioni mingi. Biani, a yeke nzoni ti hinga aye so ayeke pusu azo ti sara aye so ayeke sioni mingi. Me mbeni beku ayeke dä so fade sarango aye ti sioni ayeke hunzi? En, Bible afa ngbanga ti nyen azo ayeke sara aye ti sioni na amû nga zendo so mara ti aye tongaso ayeke duti ande dä mbeni pëpe. Azendo ni ayeke so wa? Aye ti sioni ayeke hunzi ande biani na yâ ti dunia? Article ti peko ayeke kiri tënë na ahundango ndo so.