Skip to content

Skip to table of contents

Maromak nia serbisu laʼo ba oin

Maromak nia serbisu laʼo ba oin

Maromak nia serbisu laʼo ba oin

Esperiénsia husi Harley Harris

Kuandu ami tuir reuniaun boot iha loron 2 Setembru 1950, iha Kennett, Missouri, iha rai-Estadus Unidus, ema-lubun boot haleʼu ami. Prezidente-kámara husi sidade neʼe bolu Guarda Nasionál atu proteje ami husi ema-lubun neʼebé hirus. Soldadu sira hamriik iha dalan no kaer kilat neʼebé iha tudik iha ninia tutun. Ema tarata ami nuʼudar ami laʼo ba ami-nia karreta atu bá fatin ida naran Cape Girardeau, Missouri, hodi bele kontinua ami-nia programa ba reuniaun boot ida-neʼe. Iha tempu neʼebá haʼu tinan 14 deʼit no haʼu hetan batizmu iha reuniaun boot ida-neʼe. Agora haʼu hakarak konta kona-ba saida mak book haʼu atu serbí Maromak Jeová iha tempu susar hanesan neʼe.

MAIZUMENUS tinan 1930, haʼu-nia avó-mane no avó-feto hamutuk ho sira-nia oan naʼin-ualu rona diskursu neʼebé grava ona, neʼebé hatoʼo husi Irmaun Rutherford, no sira fiar kedas katak sira hetan ona lia-loos. Haʼu-nia aman no inan, Bay no Mildred Harris hetan batizmu iha tinan 1935 iha reuniaun boot iha Washington, D.C. Iha reuniaun boot neʼe sira rona diskursu neʼebé esplika ho klaru kona-ba “ema-lubun boot”, no sira kontente tebes atu sai parte husi grupu neʼe!—Apok 7:9, 14.

Iha tinan tuirmai haʼu moris. No tinan ida liutiha neʼe, haʼu-nia inan-aman muda ba fatin ida iha Mississippi. Fatin neʼe dook husi kongregasaun sira no mós ami la hetan vizita husi katuas área nian. Ba tempu balu, buat neʼebé ami bele halo atu iha kontaktu ho maluk kristaun sira mak hodi tuir reuniaun boot sira no hodi hakerek karta sira atu hetan informasaun husi Betel.

Tahan maski ema fó terus

Durante Funu Mundiál Segundu, Testemuña ba Jeová hetan terus makaʼas tanba sira la hola parte iha funu. Iha tempu neʼebá ami hela iha Mountain Home, Arkansas. Loron ida, haʼu no haʼu-nia aman haklaken iha dalan. Mane ida derrepente deʼit hadau livru husi haʼu-nia aman nia liman, no sunu iha ami-nia oin. Nia bolu ami taʼuk-teen tanba la tuir funu. Tanba haʼu tinan lima deʼit, haʼu komesa tanis. Maibé haʼu-nia aman ho kalma hateke ba mane neʼe no la dehan buat ida toʼo mane neʼe bá.

Maibé iha mós ema diʼak neʼebé apoia ami. Loron ida ema-lubun hamriik haleʼu ami-nia karreta. Prokuradór ida liu fatin neʼe no husu: “Imi halo saida?” Mane ida hatán: “Testemuña ba Jeová sira-neʼe lakohi halo funu atu defende sira-nia rai!” Rona tiha neʼe, prokuradór bá besik ami-nia karreta no ho lian makaʼas nia dehan: “Haʼu hola parte iha Funu Mundiál Primeiru no haʼu mós apoia funu neʼe! Husik tiha ema sira-neʼe bá. Sira la halo buat aat ba ema ida!” Ema-lubun neʼe husik ami. Ami hafolin tebes ema diʼak sira hanesan neʼe, neʼebé hatudu laran-diʼak mai ami!—Apos 27:3.

Reuniaun boot sira hametin ami

Reuniaun boot iha tinan 1941 neʼebé halaʼo iha St. Louis, Missouri, ajuda duni ami. Maizumenus ema naʼin-115.000 liu tuir no ema naʼin-3.903 mak hetan batizmu iha reuniaun boot neʼe. Haʼu sei la haluha diskursu neʼebé Irmaun Rutherford hatoʼo ho tema “Liurai nia labarik sira”. Nia hatoʼo diskursu neʼe liuliu ba ami labarik sira, no ami ida-idak simu livru kór-azúl ho títulu Children (Labarik). Reuniaun boot ida-neʼe hametin haʼu atu hasoru buat neʼebé akontese iha tinan tuirmai, kuandu haʼu tama eskola primária. Eskola hasai haʼu no haʼu-nia prima tanba ami la fó sinál respeitu nian ba bandeira. Loron-loron ami bá eskola atu haree se diretór sira iha eskola neʼe troka sira-nia hanoin. Dadeer-dadeer ami laʼo liu ai-laran atu bá eskola, maibé mestre sira sempre haruka ami fila deʼit. Hodi tahan hasoru situasaun neʼe, haʼu sente katak ami hatudu ami-nia laran-metin ba Maromak nia Governu.

Maibé lakleur, Tribunál Aas Liu iha rai-Estadus Unidus deside katak eskola la bele obriga estudante sira atu fó sinál respeitu nian ba bandeira. Tan neʼe, ami bele tama fali eskola. Mestre sira hatudu laran-diʼak mai ami no ajuda ami atu aprende lisaun neʼebé ami seidauk hetan tanba ami la tama eskola. Ami-nia maluk estudante sira mós respeitu ami.

Haʼu mós hanoin-hetan diskursu ho tema “Dame sei tahan ba tempu kleur ka lae?” neʼebé Irmaun Nathan H. Knorr hatoʼo iha reuniaun boot iha Cleveland, Ohio, iha tinan 1942. Nia esplika kona-ba Apokalipse kapítulu 17 neʼebé hatudu katak mundu sei iha dame ba tempu uitoan depois Funu Mundiál Segundu. Tan neʼe, Maromak nia organizasaun fiar katak serbisu Reinu nian sei kontinua laʼo ba oin. Nuneʼe, iha tinan 1943 sira loke Eskola Gilead, neʼebé fó treinu ba ema kristaun atu sai misionáriu. Iha tempu neʼebá haʼu la hatene katak eskola neʼe sei kona haʼu-nia moris iha futuru. Depois funu ramata, dame iha duni no ema la fó terus tan mai ami. Maibé, kuandu Funu Koreia hahú iha tinan 1950, ema komesa fali fó terus hodi kontra ami-nia serbisu haklaken, hanesan temi iha leten.

Hola parte iha serbisu neʼebé laʼo ba oin

Iha tinan 1954, haʼu ramata haʼu-nia eskola, no fulan tuirmai haʼu hahú serbí nuʼudar pioneiru. Haʼu serbí iha Kennett, Missouri, fatin neʼebé ema-lubun haleʼu ami iha tinan 1950, no iha fulan-Marsu 1955 haʼu hetan konvite atu serbí iha Betel. Haʼu simu knaar atu serbí iha kongregasaun iha sidade Novaiorke, no ami-nia haklaken-fatin inklui área naran Times Square, neʼebé iha sidade neʼe nia klaran. Neʼe la hanesan duni ho fatin haʼu moris uluk, neʼebé dook husi sidade. Maski ema iha sidade neʼe la iha tempu barak, maibé haʼu bele haklaken ba sira hodi loke livru fulan-fulan nian ba informasaun neʼebé bele kona sira, no husu: “Dala ruma ita hanoin kona-ba pergunta neʼe ka lae?” Ema barak simu livru fulan-fulan neʼe.

Iha Betel buat neʼebé haʼu gosta loos mak adorasaun dadeer nian neʼebé Irmaun Knorr halaʼo. Dalan neʼebé Irmaun Knorr esplika versíkulu sira book duni ami-nia laran no ida-neʼe book ami atubele uza informasaun sira-neʼe iha ami-nia moris loron-loron nian. Nia koʼalia ba ami mane-klosan sira hanesan aman ida koʼalia ba ninia oan, no dala barak fó konsellu neʼebé diʼak kona-ba oinsá hatudu respeitu ba feto sira.

Iha tinan 1960, haʼu deside atu kaben. Haʼu hakerek karta atu fó-hatene katak loron 30 tan haʼu sei husik Betel, maibé irmaun sira la fó resposta ida. Iha loron 30 nia rohan, maski haʼu sente moe, ho brani haʼu telefone irmaun sira atu husu se sira simu tiha haʼu-nia karta. Irmaun Robert Wallen mak hatán no nia bá hasoru haʼu iha haʼu-nia serbisu-fatin. Nia husu haʼu-nia hanoin kona-ba serbí nuʼudar pioneiru tempu-tomak ka nuʼudar katuas área nian. Haʼu hatete: “Maibé maun Robert, haʼu tinan 24 deʼit, no haʼu la iha esperiénsia.”

Serbí nuʼudar katuas área nian

Kuandu haʼu fila ba haʼu-nia kuartu kalan neʼe, haʼu hetan envelope ida. Iha laran iha formuláriu ba pioneiru tempu-tomak no ida tan mak formuláriu ba katuas área nian. Haʼu hakfodak loos! Haʼu hetan knaar espesiál atu serbí haʼu-nia maluk sira hodi vizita kongregasaun sira iha Missouri nia parte súl no oeste, no mós iha Kansas nia parte leste. Maibé antes haʼu husik Betel, haʼu tuir reuniaun ba katuas sira neʼebé vizita kongregasaun. Iha Irmaun Knorr nia liafuan ikus, nia hatete: “Maski imi serbí nuʼudar katuas área nian no nuʼudar katuas vizitante, ida-neʼe la dehan katak imi matenek liu fali irmaun sira neʼebé imi vizita. Sira balu iha esperiénsia barak liu imi. Maibé tanba sira-nia situasaun la hanesan ho imi-nian, sira la bele serbí hanesan imi. Imi bele aprende buat barak husi sira.”

Liafuan sira-neʼe loos duni. Ezemplu neʼebé kapás mak husi Irmaun Fred Molohan no nia feen, no mós Irmaun Fred nia maun, Irmaun Charley. Sira husi Parsons, Kansas, no sira aprende lia-loos maizumenus iha tinan 1900. Haʼu kontente loos atu rona kona-ba sira-nia esperiénsia neʼebé sira hetan antes haʼu moris-mai! Irmaun ida tan mak Irmaun John Wristen, katuas neʼebé laran-diʼak husi Joplin, Missouri, neʼebé pioneiru ba tinan barak. Irmaun diʼak sira-neʼe hatudu respeitu neʼebé kleʼan ba buat hotu neʼebé Maromak arranja liuhusi ninia organizasaun. Maski sira idade boot liu haʼu, maibé haʼu sente katak sira respeitu haʼu nuʼudar katuas área nian.

Iha tinan 1962, haʼu kaben ho pioneiru ida naran Cloris Knoche. Hamutuk ho Cloris haʼu kontinua serbí nuʼudar katuas área nian. Hodi hela hamutuk ho irmaun sira ami bele koñese sira diʼak liután. Ami bele fó laran-manas ba joven sira atu komesa serbí Maromak ba tempu-tomak. Joven naʼin-rua neʼebé ami vizita, naran Jay Kosinski no JoAnn Kresyman simu ho laran-manas buat neʼebé ami hatete. Hodi haklaken hamutuk ho sira no konta kona-ba haksolok neʼebé ami hetan tanba serbí Maromak ba tempu-tomak, ida-neʼe book sira atu halo planu neʼebé diʼak. JoAnn serbí nuʼudar pioneiru tempu-tomak, no Jay serbí iha Betel. Ikusmai, sira kaben, no sira hamutuk halo knaar atu vizita kongregasaun durante tinan 30 toʼo agora.

Serbisu misionáriu nian

Iha tinan 1966, Irmaun Knorr husu se ami hakarak atu serbí iha rai seluk. Ami hatán: “Ami kontente atu serbí iha neʼe, maibé se iha presiza iha fatin seluk, ami prontu atu bá.” Semana ida tuirmai, ami simu konvite atu tuir Eskola Gilead. Haʼu kontente loos atu fila ba Betel atubele tuir eskola neʼe no hasoru fila fali irmaun barak neʼebé haʼu hadomi no respeitu. Ami mós sai kolega diʼak ho maluk estudante sira, neʼebé toʼo agora serbí Maromak ho laran-metin.

Cloris no haʼu simu knaar atu serbí iha rai-Ekuadór, Amérika Súl, hamutuk ho Dennis no Edwina Crist, Ana Rodríguez no Delia Sánchez. Dennis no Edwina Crist serbí iha sidade kapitál, Quito. Ami hamutuk ho Ana no Delia serbí iha Cuenca, sidade boot terseiru iha rai-Ekuadór. Ami-nia haklaken-fatin inklui distritu rua. Kongregasaun primeiru iha Cuenca komesa halaʼo iha ami-nia sala-vizita. Ema neʼebé tuir reuniaun neʼe mak ami misionáriu naʼin-haat no ema naʼin-rua tan. Ami sente katak karik ami la bele kumpre serbisu haklaken iha sidade neʼe.

Sidade Cuenca nakonu ho igreja sira, no durante sira-nia loron-boot igreja halaʼo prosisaun boot iha sidade laran. Maibé, ema iha sidade neʼe iha pergunta barak. Porezemplu, kuandu ba dala primeiru haʼu hasoru Mario Polo husi Cuenca, neʼebé manán halai-taru bisikleta, nia halo haʼu hakfodak kuandu nia husu: “Sé mak feto-aat neʼebé temi iha livru Apokalipse?”

Loron ida, Mario bá ami-nia uma tanba nia sente laran-susar. Pastór husi igreja Protestante ida fó ba nia livru neʼebé koʼalia aat kona-ba Testemuña ba Jeová. Haʼu hatete ba Mario katak se ema ida duun ita, ita iha direitu atu defende ita-nia an. Nuneʼe loron tuirmai, Mario konvida haʼu no pastór ida-neʼe atu bá Mario nia uma atu koʼalia kona-ba livru neʼe. Iha tempu neʼe, haʼu dehan katak karik diʼak atu ita koʼalia kona-ba trindade. Kuandu pastór neʼe lee Joao 1:1, Mario rasik esplika ho klaru arti husi eskritura neʼe. No nia halo ida-neʼe ho eskritura ida-idak neʼebé ami lee iha tempu neʼe. Nuneʼe, pastór neʼe la konsege hatudu husi Bíblia katak trindade mak loos. Ida-neʼe halo Mario no ninia feen fiar katak Testemuña sira mak iha lia-loos, no feen-laʼen ida-neʼe laʼo ba oin no ikusmai hatene didiʼak oinsá atu defende lia-loos husi Bíblia. Iha sidade Cuenca, fatin primeiru neʼebé ami serbí, ami kontente tebes atu haree katak husi kongregasaun ida deʼit, agora iha kongregasaun 33. Kuandu sura hamutuk kongregasaun iha distritu rua neʼebé uluk ami haklaken ba, agora hamutuk iha kongregasaun 63! Neʼe hatudu duni katak Maromak nia serbisu Reinu nian laʼo ba oin iha fatin neʼe.

Serbí iha sukursál

Iha tinan 1970, haʼu hetan konvite atu serbí iha sukursál iha Guayaquil no serbisu hamutuk ho Al Schullo. Ami naʼin-rua tau matan ba serbisu iha sukursál. Joe Sekerak serbisu ba tempu balu atu haloot livru sira no haruka ba kongregasaun hamutuk 46 iha rai neʼe tomak. Ba tempu balu, Cloris halo serbisu haklaken deʼit no haʼu halo serbisu iha Betel. Nia ajuda ema naʼin-55 atu hetan batizmu. Baibain nia iha estudante Bíblia nian naʼin-tolu ka lima neʼebé hetan batizmu iha reuniaun boot ida.

Porezemplu, Cloris estuda ho feto ida naran Lucresia, maibé feto neʼe nia laʼen la gosta nia feen atu estuda Bíblia. Maski nuneʼe, ikusmai Lucresia hetan batizmu no hahú serbí nuʼudar pioneiru regulár. Nia hanorin ninia oan sira kona-ba Maromak Jeová nia dalan sira. Agora ninia oan-mane naʼin-rua serbí nuʼudar katuas, oan-mane ida serbí nuʼudar pioneiru tempu-tomak no ninia oan-feto serbí nuʼudar pioneiru. Lucresia nia bei-oan kaben ho irmaun ida, no sira mós serbí nuʼudar pioneiru tempu-tomak. Família ida-neʼe ajuda ema barak atu aprende lia-loos.

Iha tinan 1980 iha haklaken-naʼin hamutuk 5.000 iha rai-Ekuadór. Tanba haklaken-naʼin sai barak, serbisu-naʼin sira iha Betel mós aumenta no fatin la toʼo ba ami hotu atu halo serbisu. Irmaun ida fó rai luan ektares 32 neʼebé dook husi sidade Guayaquil. Iha tinan 1984, ami komesa harii sukursál foun no fatin ba reuniaun boot sira, no ami dedika fatin sira-neʼe iha tinan 1987.

Ema barak apoia atu serbisu Maromak nian laʼo ba oin

Nuʼudar tinan liu ba daudauk, ami kontente tebes atu haree haklaken-naʼin no pioneiru barak husi rai seluk mai toʼo rai-Ekuadór atu ajuda iha fatin neʼebé presiza liu haklaken-naʼin sira. Ezemplu ida neʼebé haʼu nunka haluha mak Andy Kidd husi rai-Kanadá, nia mak mestre ida neʼebé tinan toʼo ona atu ramata ninia serbisu nuʼudar mestre. Nia muda ba rai-Ekuadór iha tinan 1985 kuandu nia idade 70 no serbí ho laran-metin toʼo nia mate iha tinan 2008 ho idade 93. Kuandu haʼu hasoru nia iha fatin neʼebé nia serbí, nia mesak deʼit mak tau matan ba kongregasaun kiʼik ida. Maski susar ba nia atu koʼalia lia-españól, maibé nia hatoʼo diskursu públiku no dirije Estudu Livru Haklaken nian. Nia mós dirije Eskola Serbisu Teokrátiku no halaʼo parte barak iha Reuniaun Serbisu nian. Agora iha fatin neʼe iha ona kongregasaun rua neʼebé sai buras daudauk, ho haklaken-naʼin besik 200 no iha katuas barak neʼebé serbí iha kongregasaun sira-neʼe.

Irmaun ida tan mak Ernesto Diaz, husi rai-Estadus Unidus neʼebé mai hamutuk ho ninia família. Depois hela iha rai-Ekuadór ba fulan ualu, nia hatete: “Ami-nia oan naʼin-tolu hatene ona koʼalia lia-españól no sai mestre neʼebé diʼak. Nuʼudar aman, haʼu haree katak haʼu kumpre ona planu neʼebé haʼu hanoin susar tebes atu halo iha sistema neʼe, katak serbí nuʼudar pioneiru regulár, no halo serbisu haklaken ba tempu-tomak hamutuk ho haʼu-nia família. Nuʼudar família, ami halo estuda Bíblia hamutuk 25. Buat sira-neʼe halo ami-nia família sai besik liu ba malu no liuliu ba Maromak Jeová. Neʼe mak buat ida neʼebé haʼu seidauk sente uluk.” Ami hafolin tebes irmaun-irmán doben sira-neʼe!

Iha tinan 1994 ami halo serbisu atu haluan sukursál. Iha tinan 2005, ami iha haklaken-naʼin hamutuk 50.000 liu, no presiza duni atu haluan tan sukursál. Ida-neʼe inklui mós haluan fatin ba reuniaun boot, harii hela-fatin foun, no mós uma tradusaun nian. Fatin foun sira-neʼe dedika iha 31 Outubru 2009.

Kuandu mestre sira hasai haʼu husi eskola iha tinan 1942, iha rai-Estadus Unidus iha maizumenus Testemuña naʼin-60.000. Agora iha Testemuña hamutuk 1.000.000 liu. Kuandu ami toʼo rai-Ekuadór iha tinan 1966, iha haklaken-naʼin maizumenus 1.400. Agora iha haklaken-naʼin 68.000 liu. Liután neʼe, iha ema naʼin-120.000 neʼebé estuda Bíblia no ema hamutuk naʼin-232.000 liu neʼebé tuir Memoriál iha tinan 2009, neʼe hatudu katak sei iha ema barak tan husi ema sira-neʼe neʼebé sei tama lia-loos. Loos duni, Maromak Jeová haraik bensaun ba ninia povu iha dalan neʼebé haʼu nunka hanoin. Ami kontente tebes atubele moris iha tempu neʼebé Maromak nia serbisu kontinua laʼo ba oin! *

[Nota–rodapé]

^ par. 34 Irmaun Harley Harris mate kuandu esperiénsia neʼe sei prepara hela. Nia laran-metin ba Maromak Jeová toʼo rohan.

[Dezeñu iha pájina 5]

Reuniaun boot iha Guayaquil (1981) no fatin reuniaun boot nian (2009) iha fatin neʼebé hanesan