Kal idhi e weche manie iye

Kal idhi kama ochanie weche mantie

Winjruok mar Jokristo Miyo Nyasaye Duong’

Winjruok mar Jokristo Miyo Nyasaye Duong’

Winjruok mar Jokristo Miyo Nyasaye Duong’

‘Keturu chunyu mondo urit bedo e riwruok achiel mar roho.’​—EFE. 4:3.

1. Ere kaka kanyakla mar Jokristo mokwongo e Efeso nokelo ne Nyasaye duong’?

WINJRUOK ma ne ni e kanyakla Jokristo e Efeso machon, ne omiyo Jehova Nyasaye madier duong’. Nenore ni e dala ma ne nigi dongruok ahinya korka ohalano, moko kuom owete ma Jokristo ne gin jomwandu ma weg wasumbini, to moko ne gin wasumbini kendo dibed kata ni ne gidhier ahinya. (Efe. 6:5, 9) Moko ne gin Jo-Yahudi ma ne opuonjore adiera e kinde mar dweche adek ma jaote Paulo ne yalo e sunagogi. Jomoko to chon ne lamo Artemi kendo ne gin joma donjore gi timbe juok. (Tich 19:8, 19, 26) Kuom adier, din madier mar Jokristo noriwo ji moa e kit ngima koda ogendini mang’eny. Paulo nong’eyo ni Jehova ne yudo duong’ kokalo kuom winjruok maber ma jo kanyakla ne nigo. Jaoteno nondiko niya: “Duong’ obedne e kanisa.”​—Efe. 3:21.

2. En ang’o ma ne dwaro duwo winjruok mar Jokristo ma ne ni Efeso?

2 Kata kamano, ne nitie jomoko ma ne dwaro duwo winjruok ma ne nie kanyakla mar Efeso. Paulo nosiemo jodongo kama: “Kuomu uwegi bende jo moko nowuogie ma puonjo weche ma ketho adiera, ni mondo giywago jopuonjre bang’gi.” (Tich 20:30) Bende, nitie owete moko ma ne pok oweyo chuth chuny makelo pogruok, ma Paulo nochiwoe siem konyiso ni chunyno ‘tiyo kuom jogo ma dagi.’​—Efe. 2:2; 4:22.

Barua Majiwo Kido mar Winjruok

3, 4. Ere kaka barup Paulo ne Jo-Efeso jiwo winjruok?

3 Paulo nofwenyo ni mondo Jokristo odhi nyime bedo gi winjruok, nyaka ng’ato ka ng’ato kuomgi otim kinda mar jiwo winjruokno. Nyasaye nomiyo Paulo ondiko barua ne Jo-Efeso, kendo wach maduong’ e baruano ne en winjruok. Kuom ranyisi, Paulo nondiko kowuoyo kuom dwach Nyasaye mar riwo “gik moko duto kaachiel e Kristo.” (Efe. 1:10) Bende noporo Jokristo gi kite mopogore opogore mitiyogo e gero ot. ‘Gedo mar ot duto riworee kaachiel, kendo odongo mobed hekalu maler mar Ruoth.’ (Efe. 2:20, 21) E wi mano, Paulo nojiwo winjruok mar Jokristo ma Jo-Yahudi gi mago maok Jo-Yahudi, kendo noparo ne owete mondo ong’e ni giduto Nyasaye ema nochweyogi. Noluongo Jehova ni “Wuoro, ma nying’no mar bet wuoro ma gik moko duto manie polo kendo e piny nigo ochakore kuome.”​—Efe. 3:5, 6, 14, 15.

4 Sama wanono sula mar 4 e bug Jo Efeso, wabiro neno gimomiyo kinda dwarore e bedo gi winjruok, kaka Jehova konyowa bedo gi winjruok, koda kido mago mabiro konyowa siko kamano. Donge ber kisomo sulano duto mondo omi puonjruokni okonyi moloyo?

Gimomiyo Bedo e Achiel Dwaro Kinda Ahinya

5. Ang’o momiyo malaike mag Nyasaye tiyone gi winjruok, to ang’o momiyo bedo gi winjruok nyalo bedonwa matek moloyo?

5 Paulo nosayo owetene ma Jo-Efeso ‘oket chunygi mondo girit bedo e riwruok achiel mar roho.’ (Efe. 4:3) Mondo wang’e gimomiyo kinda dwarore kuom wachni, we wanon ane chal mar malaike mag Nyasaye. Onge gik mangima ariyo ma kitgi chalre chuth e piny, omiyo wanyalo wacho maonge kiawa ni Jehova ochweyo moro ka moro kuom tara mang’eny mag malaikene, e kitgi makende kendo e chalgi giwegi. (Dan. 7:10) Kata kamano, gitiyo ne Jehova gi winjruok nimar giduto giwinje kendo gitimo dwache. (Som Zaburi 103:20, 21.) Kata obedo ni malaike moluoro Nyasaye nigi kido mopogore opogore, Jokristo to orem e yore mopogore opogore. Mano nyalo miyo winjruok obed matek moloyo.

6. Gin kido mage mabiro konyowa tiyo maber kaachiel gi owetewa ma nigi rem moko mopogore gi magwa?

6 Sama dhano morem temo timo gik moko karachiel, yot ahinya mondo ywaruok obedie. Kuom ranyisi, wawach ni owadwa ma en ng’at mamuol to pile jabiro kolewo, tiyo ne Jehova kaachiel gi owadwa moro mong’eyo rito sa to iye jawang’ piyo? Moro kamoro kuomgi biro neno ni nyawadgi orem, kata kamano wigi nyalo wil ni gibende, kuonde ma giwegi giremiego ok owinjore. Ere kaka owete ariyo ma kamago nyalo tiyo kanyachiel gi winjruok? Ne ane kaka kido ma Paulo wuoyoe e wechene maluwo nyalo konyogi. Kae to ipar matut kaka wanyalo jiwo winjruok kuom nyago kidogo. Paulo nondiko kama: ‘Asayou ni uwuoth mowinjore, ka un gi luor duto gi muolo, kutero mos, kendo kuweyoru ng’ato gi ng’ato kuom hera. Keturu chunyu mondo urit bedo e riwruok achiel mar roho, kutueyoru gi kuwe.’​—Efe. 4:1-3.

7. Ang’o momiyo kinda dwarore mondo wabed gi winjruok gi Jokristo mamoko morem kaka wan?

7 Dwarore ahinya ni wang’e kaka wanyalo tiyo ne Nyasaye kanyachiel gi joma orem kaka wan, nimar nitie mana oganda achiel kende mar jolemo madier. ‘Nitie mana ringruok achiel, gi roho achiel, kaka noluongu gi geno achiel; Ruoth achiel, yie achiel, batiso achiel; Nyasaye achiel, ma Wuon duto.’ (Efe. 4:4-6) Roho koda gweth mag Jehova yudore mana e riwruok achiel mar owete ma Nyasaye tiyogo. Kata kapo ni ng’at moro ochwanyowa ei kanyakla, dwadhi kune? Onge kama wanyalo yudoe weche mag ngima mochwere.​—Joh. 6:68.

Jogo Mochiw Kaka “Mich” Jiwo Winjruok

8. Kristo tiyo gi jomage e konyowa mondo wageng’ gik manyalo kelo pogruok?

8 Paulo notiyo gi ranyisi mar gima jolweny machon ne hinyo timo, e nyiso kaka Yesu osechiwo jomoko kaka “mich” mondo gikony e kelo winjruok ei kanyakla. Bang’ locho, jalweny ne nyalo duogo pacho gi ng’a motweyo kaka misumba mondo obi okony chiege gi tije dala. (Zab. 68:1, 12, 18) Kamano bende, kane oloyo piny, Yesu noyudo wasumbini mang’eny moikore tiyone. (Som Jo Efeso 4:7, 8.) Ere kaka notiyo gi jogo ma gin kaka wasumbini mag lwenygo? ‘Noketo jomoko obed joote, moko johul wach, moko joyal wach maberno, moko jokwath gi jopuonj; mondo oik jo maler ni tich mar konyo, kuom gero ringre Kristo; nyaka wan duto wachopi e bedo achiel e yie.’​—Efe. 4:11-13.

9. (a) Ere kaka jogo ma gin kaka “mich” konyo e rito winjruokwa? (b) Ang’o momiyo ng’ato ka ng’ato e kanyakla onego okony e miyo winjruok obedie?

9 Kaka jokwath ma johera, jogo ma gin kaka “mich” konyo e rito winjruokwa. Kuom ranyisi, ka jaduong’-kanyakla ofwenyo ni owete ariyo ‘kwinyore,’ onyalo konyo ahinya e jiwo winjruok mar kanyakla kuom chiwo puonj kata siem ne ng’ato ka ng’ato kar kende, mondo ‘oduoggi gi chuny mamuol.’ (Gal. 5:26–6:1) Kaka jopuonj, joma gin ‘michgi’ konyowa e gero yie motegno kaluwore gi puonj manie Muma. Kuom mano, gijiwo chuny mar winjruok kendo ginyalo konyowa chopo e okang’ mar bedo Jokristo motegno. Paulo nondiko ni mano en mondo ‘kik pod wabed nyithindo mayom ma yamo duto mag puonj tago ataga kendo rundo kuom wuond mar ji, ka giloso gi rieko chenogi ma wito ji.’ (Efe. 4:13, 14) Jakristo ka Jakristo onego ojiw winjruok mar owete, mana kaka moro ka moro kuom fuoni mag ringruok konyo mamoko e chopo gik madwarore.​—Som Jo Efeso 4:15, 16.

Nyag Kido Manyien

10. Ere kaka tim terruok nyalo ketho winjruokwa?

10 Be nende ifwenyo ni sula mar ang’wen e barup Paulo ne Jo-Efeso nyiso ni hera e kido sie ma ka wanyiso, to wabiro bedo gi winjruok kaka Jokristo motegno? Bang’e, onyiso kaka wanyalo nyiso hera. Kuom ranyisi, luwo yor hera ok bi miyo wadonji e terruok kata tim maok ler. Paulo nojiwo owete ni “kik uwuoth kaka jo ma ok oyie wuotho.” Jogo ne gin joma “parogi otho,” kendo ne “giwere ni anjawo.” (Efe. 4:17-19) Piny ma richo opong’ie nyalo duwo winjruokwa. Ji timo ngera e wi terruok, wende ma giwero, pichni ma ging’iyo gin mag timno, kendo giterore ling’ling’ kata ayanga. To ema kata mana ngera mag kisera gi ng’at ma ionge gi chenro mar donjogo e kend, nyalo ywayi mi iwe Jehova kod kanyakla. Nikech ang’o? Nimar mano nyalo rwako ng’ato mapiyo e terruok. Bende, ngera mag kisera marwako ng’ato e terruok nyalo pogo e yo malit, nyithindo gi jonyuolgi kata pogo ng’ato gi jaode ma jadier. Mano kaka timno kelo pogruok! Omiyo ok kawwa gi wuoro ni Paulo nondiko ni: “Un ne ok upuonjoru wach Kristo kama”!​—Efe. 4:20, 21.

11. Muma jiwo Jokristo mondo otim lokruok mane?

11 Paulo nojiwo ni onego wakwed paro makelo pogruok kendo mondo wanyag kido makonyowa dak e yor winjruok gi jomoko. Nowacho kama: ‘Onego uwe kit ngimau machon kulonyo dhano machon, ma kethore kuom gombo ma wuondo mar kido machon, onego parou kod chunyu olos manyien, mi urwak dhano manyien, mochue e kido mar Nyasaye, kendo ma nyisore e tim makare kendo maler adier.’ (Efe. 4:22-24) Ere kaka ‘inyalo los parowa kod chunywa odok manyien’? Ka wanyiso chuny mar rwako weche mwapuonjore e Wach Nyasaye kod kuom ranyisi maber mar Jokristo motegno, wanyalo rwako dhano manyien “mochue e kido mar Nyasaye” kwatimo kinda.

Nyag Yore Manyien mag Wuoyo

12. Ere kaka wacho adiera jiwo winjruok, to ang’o momiyo bedo joadier tek ne jomoko?

12 Wacho adier ng’ato gi nyawadgi en gima dwarore ahinya kuom jogo manie riwruok mar joot kata ei kanyakla. Wuoyo e yo matir, mathuolo kendo e yo mang’won nyalo ywayo ji kaachiel. (Joh. 15:15) To nade kapo ni ng’ato oriambo ne wadgi? Ka nyawadgino obiro mofwenyo, genruok manie kindgi nyalo dok chien. Mano nyalo konyowa ng’eyo gimomiyo Paulo nondiko niya: “Ng’ato ka ng’ato owach ni wadgi adiera, nikech wan fuond ringruok achiel.” (Efe. 4:25) Ng’at mohero riambo, ma kamoro nochako timo kamano kapod otin, nyalo yudo ka tekne wacho adiera. Kata kamano, Jehova biro mor gi kinda motimo mondo olokre, kendo obiro konye.

13. Weyo weche mag ayany oriwo timo ang’o?

13 Jehova puonjowa bedo joma jiwo luor kod winjruok ei kanyakla koda e kind joot, koketonwa weche machiko chuth kaka onego wawuo. “Wach moro marach kik owuog e dhou . . . Kecho duto mondo uwit oa kuomu, kod mirima gi ich wang’, gi koko gi ayany kod himruok duto.” (Efe. 4:29, 31) Yo achiel mwanyalo weyogo wuoyo marach en temo mondo wabed gi paro manyiso luor kuom jomoko. Kuom ranyisi, ng’at mahinyo wuoyo gi chiege e yor ayany onego otem timo lokruok kuom paro ma en-go kuom chiege, to moloyo, kaka omedo puonjore kuom kaka Jehova miyo joma mon duong’. Nyasaye walo kata mana moko kuom joma mon kotiyo gi roho maler, komiyogi geno mar locho kaka ruodhi kaachiel gi Kristo. (Gal. 3:28; 1 Pet. 3:7) Kamano bende, dhako ma nigi tim mar goyo koko korogo ne chwore onego otim lokruok, kaka omedo puonjore kuom kaka Yesu ne oritore kane itimone marach.​—1 Pet. 2:21-23.

14. Ang’o momiyo nyiso mirima nyalo kelo masira?

14 Gimachielo motudore gi weche mag ayany en weyo maok waritore kuom mirima. Mae bende nyalo pogo joma nie riwruok achiel. Mirima en kaka mach. Yot ahinya mondo olo ng’ato, mi okel masira. (Nge. 29:22) Ng’ato ma gimoro ochwanyo nyaka ritre kuom mirima mondo kik oketh winjruok mabeyo. Jokristo onego otem weyore richo, maok gimak sadha kendo maok giwuo kuom wachno kendo. (Zab. 37:8; 103:8, 9; Nge. 17:9) Paulo nojiwo Jo-Efeso kama: “To ka iu owang’, kik utim richo; kik uwe chieng’ podhi ka pod un gi mirima. Kik umi Satan kinde.” (Efe. 4:26, 27) Weyo maok waritore kuom mirima nyalo miyo Jachien kinde mar ketho winjruok mi okel koda pogruok ei kanyakla.

15. Kawo gima ok en marwa nyalo nyuolo ang’o?

15 Miyo gige jomoko luor en gima jiwo winjruok ei kanyakla. Wasomo kama: “Ng’a ma kwelo kik okwal kendo.” (Efe. 4:28) Kido mar genruok en gima onya ahinya e kind jogo manie oganda Jehova. Kapo ni Jakristo moro nyalo timo gima ketho genruokno kuom kwelo, onyalo ketho winjruokwa majaber.

Hero Nyasaye Miyo Wabedo e Winjruok

16. Ere kaka wanyalo tiyo gi weche magero e jiwo winjruokwa?

16 Winjruok manie kanyakla mar Jokristo en gima bedoe nikech hera ma giherogo Nyasaye jiwo ji duto otim ne jowetegi e yor hera. Nyiso erokamano kuom ng’wono mar Jehova jiwowa mondo watim kinda ahinya e luwo puonj mawacho ni: “[Wachuru] mana mano maber kendo ma gedo, kaka owinjore, mondo okony jo ma winjo. . . . Ng’wonreuru ng’ato gi ng’ato, kukechoru, kuweyoru richo ng’ato gi ng’ato, kaka Nyasaye e i Kristo bende noweyonu richou.” (Efe. 4:29, 32) Jehova nyiso ng’wono koweyo richo ne joma orem kaka wan. Donge wan bende onego wawe ne jomoko sama waneno kuonde ma giremie?

17. Ang’o momiyo onego watim kinda ahinya e jiwo winjruok?

17 Winjruok mar jo Nyasaye kelo ne Jehova duong’. Rohone chikowa e yore mopogore opogore mondo wajiw winjruok. Ok dwaher ngang’ kwedo yo ma rohono chikowago. Paulo nondiko kama: ‘Kik umi roho maler mar Nyasaye chuny lit.’ (Efe. 4:30) Winjruok en kaka mwandu mowinjore wariti. Okelo mor maduong’ ne jogo ma nikode, kendo omiyo Jehova duong’. “E momiyo beduru jo ma luwo tim Nyasaye, kaka nyithindo moher. Wuothuru e hera.”​—Efe. 5:1, 2.

Inyalo Dwoko Nade?

• Gin kido mage majiwo winjruok e kind Jokristo?

• Ere kaka timbewa nyalo jiwo winjruok ei kanyakla?

• Ere kaka wechewa nyalo miyo wati maber kaachiel gi jomoko?

[Penjo mag Puonjruok]

[Picha manie ite mar 17]

Joma owuok e kit ngima kod ogendini mang’eny nigi winjruok

[Picha manie ite mar 18]

Be ing’eyo obadho ma ng’at mohero timo ngera mag kisera nyalo donjoe?