Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

O le Autasi o Kerisiano e Faamamaluina ai le Atua

O le Autasi o Kerisiano e Faamamaluina ai le Atua

O le Autasi o Kerisiano e Faamamaluina ai le Atua

“Ia matuā naunau e tausia le autasi i le agaga.”—EFE. 4:3.

1. Sa faapefea ona faamamaluina le Atua e Kerisiano i Efeso i le uluaʻi senituri?

NA FAAMAMALUINA Ieova le Atua moni ona o le autasi o le faapotopotoga Kerisiano anamua i Efeso. I lenā nofoaga tamaoaiga o fefaatauaʻiga, na iai uso Kerisiano mauoloa na fai a latou pologa, a o nisi uso, o pologa ma atonu e matitiva. (Efe. 6:5, 9) O nisi uso, o ni Iutaia na maua le upu moni i le tolu masina na lauga atu ai Paulo i lo latou sunako. O isi sa tapuaʻi muamua iā Atemisa ma faia faiga faataulāitu. (Galu 19:8, 19, 26) E manino mai, ua autasia e le faa-Kerisiano moni ituaiga o tagata, e eseese o latou talaaga. Sa iloa e Paulo, ua faamamaluina Ieova ona o le autasi o le faapotopotoga. Na tusi le aposetolo e faapea: “Ia iā te ia le mamalu e ala i le faapotopotoga.”—Efe. 3:21.

2. O le ā na lamatia ai le autasi o Kerisiano i Efeso?

2 Peitaʻi, na lamatia le autasi matagofie o le faapotopotoga i Efeso. Na lapataʻia e Paulo le ʻautoeaina i inā e faapea: “E maua foʻi iā te outou ni tane latou te faauiga sesē mea, ina ia fetoso ese ai soo e mulimuli atu iā i latou.” (Galu. 20:30) E lē gata i lea, sa faaalia pea e nisi uso le agaga e tupu ai le fevaevaeaʻi, lea na lapataʻi atu ai Paulo, “o loo galue i fanau e lē usiusitaʻi.”—Efe. 2:2; 4:22.

O se Tusi na Faamamafa ai le Autasi

3, 4. Ua faapefea ona faamamafa e Paulo le autasi i lana tusi i le ʻauuso i Efeso?

3 Ina ia faaauau pea ona felagolagomaʻi Kerisiano, na iloa e Paulo, e tatau iā i latou taʻitoʻatasi ona taumafai malosi e faaauiluma le autasi. Na faagaeeina e le Atua Paulo e tusi atu i Kerisiano i Efeso, e faaautū i le autasi. O se faataʻitaʻiga, na tusi Paulo e faatatau i le fuafuaga a le Atua ‘⁠ina ia aoaoina mea uma lava ma toe faatasia iā Keriso.’ (Efe. 1:10) Na ia faatusaina foʻi Kerisiano i maa eseese o loo fausia ai se fale, i lona faapea mai: “Ua fesootaʻi faatasi lelei ai le fale atoa, ma ua tupu aʻe e avea ma malumalu paia mo Ieova.” (Efe. 2:20, 21) Na faamamafa foʻi e Paulo le tāua o le autasi o Kerisiano Iutaia ma Kerisiano o Nuu Ese, ma faamanatu atu i le ʻauuso, o le Atua na faia i latou uma. Na ia taʻua Ieova o “le Tamā, o lē ua maua ai e aiga uma i le lagi ma le lalolagi o latou igoa.”—Efe. 3:5, 6, 14, 15.

4 A o tatou iloiloina le mataupu e 4 o le Efeso, ua tatou iloa ai le pogai e manaʻomia ai taumafaiga ina ia maua le autasi, le auala e fesoasoani mai ai Ieova ina ia tatou autasi, faapea ma uiga e manaʻomia ina ia tumau ai ona autasi. E lelei pe a faitau le mataupu atoa ma maua ai le tele o aogā mai i le suʻesuʻega.

Aiseā e Manaʻomia ai Ona Taumafai Ina ia Autasi

5. Aiseā ua autasi ai agelu i le auaunaga i le Atua, ae aiseā ua faafaigatā ai ona tatou autasi?

5 Na augani atu Paulo i ona uso i Efeso ina “ia matuā naunau e tausia le autasi i le agaga.” (Efe. 4:3) E tatou te malamalama i le tāua o le tausia o le autasi, pe a manatu i le tulaga o agelu a le Atua. E leai ni tagata se toʻalua i lenei lalolagi e tutusa, o lea, e foliga mai foʻi e leʻi faia e Ieova le faitau miliona o ana agelu ia tutusa. (Tani. 7:10) Peitaʻi, ua autasi i latou i le auaunaga iā Ieova ona e latou te faalogo uma iā te Ia ma faia lona finagalo. (Faitau le Salamo 103:20, 21.) O lea, e eseese uma uiga o agelu, a o tagata Kerisiano, e lē gata ina eseese uiga, ae e eseese foʻi mea e faalētonu ai. O le mea lea, e ono faafaigatā ai ona autasi.

6. O ā uiga e fesoasoani iā i tatou e felagolagomaʻi ai ma uso e ese o latou vaivaiga mai i o tatou vaivaiga?

6 Pe a taumafai tagata lē lelei atoatoa e galulue felagolagomaʻi, e masani ona tulaʻi mai ai faafitauli. O se faataʻitaʻiga, o le ā le mea e tupu pe a auauna faatasi iā Ieova se uso e agamalu ae faiaga, ma se uso e tausi taimi ae maitaita? Atonu e manatu le isi, e iai le vaivaiga o le isi, ae galo ai, e iai foʻi ona vaivaiga. E faapefea ona galulue ma le autasi na uso? Ia mātau, e aogā iā i laʻua uma uiga o loo fautuaina mai e Paulo. Ma ia manatunatu i le auala e mafai ona atiaʻe ai na uiga ma maua ai le autasi. Na tusi Paulo: “Ou te ʻaiʻoi atu iā te outou, ina ia savavali, . . . ia matuā lotomaulalo ma agamalu, ia faapalepale ma onosaʻi le tasi i le isi i le alofa, ia matuā naunau e tausia le autasi i le agaga i le fusi o le filemu.”—Efe. 4:1-3.

7. Aiseā e tāua tele ai le taumafai pea ia autasi ma isi Kerisiano e lē lelei atoatoa?

7 Ona e na o le tasi le tapuaʻiga moni, e tāua tele la le aʻoaʻoina ia auauna ma le autasi i le Atua, faatasi ma isi tagata e lē lelei atoatoa. “E tasi le tino, e tasi foʻi le agaga, e pei ona tasi o le faamoemoe lea na valaauina ai outou; e tasi le Alii, e tasi le faatuatuaga, e tasi le papatisoga; e tasi le Atua o le Tamā o tagata uma.” (Efe. 4:4-6) E na o le tasi le faalapotopotoga o le ʻauuso o loo faaaogā e le Atua, ma o loo iai lona agaga ma ana faamanuiaga. O fea se isi mea e tatou te liliu atu i ai, pe a tatou lē fiafia i se isi i le faapotopotoga? E leai se isi mea e tatou te maua ai upu o le ola e faavavau.—Ioa. 6:68.

O “Meaalofa i Tagata” ua Autasi Ai

8. O le ā ua saunia e Iesu e faamalosia ai i tatou faasaga i taaʻiga e fevaevaeaʻi ai?

8 Na taʻua e Paulo se faiga masani i fitafita i aso anamua, e faataʻitaʻi ai le auala ua saunia ai e Iesu “meaalofa i tagata,” ina ia autasi ai le faapotopotoga. Atonu e aumai e se fitafita o le itu taua manumalo se pagota mai i le itu taua ua toʻilalo, e fesoasoani i feʻau a lana avā i le fale. (Sala. 68:1, 12, 18) O le manumalo o Iesu i le lalolagi, ua faapena foʻi ona maua ai e ia le tele o pagota e gauaʻi. (Faitau le Efeso 4:7, 8.) O le ā le auala na ia faaaogā ai na pagota? “Na ia tuuina mai foʻi nisi e fai ma aposetolo, o nisi e fai ma perofeta, o nisi e fai ma faievagelia, o nisi e fai ma leoleo mamoe ma ē e aʻoaʻo atu, ina ia fetuunaʻi tulaga o le ʻaupaia, ia faia le galuega o le auauna atu i isi, ma atiaʻe le tino o Keriso, seʻi oo ina tasi i tatou uma i le faatuatuaga.”—Efe. 4:11-13.

9. (a) E faapefea ona fesoasoani “meaalofa i tagata,” ina ia faatumau ai lo tatou autasi? (e) Aiseā e tatau ai i sui uma o le faapotopotoga ona saosaolaumea i le autasi?

9 Ua fesoasoani nei leoleo mamoe alolofa, po o “meaalofa i tagata,” ina ia faatumauina lo tatou autasi. O se faaaʻoaʻoga, afai e iloa e se toeaina i le faapotopotoga ni uso se toʻalua o ‘⁠faatautavā le tasi i le isi,’ o lona fautua atu iā i laʻua ma ‘⁠taumafai e faasagatonu i le agaga o le agamalu,’ ua matuā saosaolaumea ai i le autasi o le faapotopotoga. (Kala. 5:26–6:1) I le avea ma faiaʻoga, ua fesoasoani mai nei “meaalofa i tagata,” ina ia tatou atiaʻe le faatuatua malosi e faavae i aʻoaʻoga a le Tusi Paia, ma ua latou atiaʻe ai le autasi i le faapotopotoga, ma fesoasoani ina ia tatou matutua faaleagaga. Na tusi Paulo, ua faia lenei mea “ina ia lē toe avea [ai] i tatou ma tamaiti ua felafoaʻiina e pei o peau, ma fetosoaʻiina i matagi o aʻoaʻoga eseese, e ala i togafiti a tagata ma faufauga faaʻoleʻole e faasesē ai.” (Efe. 4:13, 14) E tatau i Kerisiano uma ona saosaolaumea i le autasi o le ʻauuso, e pei ona atiaʻe e o tatou itutino uma isi itutino, e ala i le fesoasoani ia maua mea e manaʻomia.—Faitau le Efeso 4:15, 16.

Ia Atiaʻe Uiga Lelei

10. E faapefea ona lamatia lo tatou autasi ona o amioga lē mamā?

10 Po o e mātauina o loo taʻua i le mataupu e fā o le tusi a Paulo i Kerisiano i Efeso e faapea, o le alofa, o le ki lea i le autasi o Kerisiano ua matutua faaleagaga? Ua taʻua ai foʻi mea e aofia i le alofa. O le mulimuli i le ala o le alofa, e lē faia ai le faitaaga ma amioga matagā. Na augani atu Paulo i ona uso, ina ia aua neʻi “toe savavali e pei o tagata o le lalolagi.” O na tagata “ua lē toe lagona e i latou le mā,” ma “ua latou faia ai amioga matagā.” (Efe. 4:17-19) Ua lamatia lo tatou autasi ona o le lalolagi amio lē mamā o loo tatou ola ai. E tausua tagata e uiga i le faitaaga, e pepese ai, e matamata ai i faafiafiaga, ma faia faalilolilo pe faia e aunoa ma le popole i isi. O le faatafai, e aofia ai le faatosina o se tasi e te lē o fia faaipoipo i ai, ma e mafai ona tataʻi ese ai oe mai iā Ieova ma le faapotopotoga. Aiseā? Auā e faigofie lava ona iʻu i le faia o le faitaaga. O le faatafai foʻi, e iʻu ai ina mulilua se tagata ua faaipoipo. O lona iʻuga leaga, e valavala ai tamaiti ma o latou mātua, ma faateteʻa ai paaga mamā mai i a latou paaga faaipoipo. Ioe, e na o le fevaevaeaʻi e maua ai! E lētioa ona tusi Paulo: “Ua aʻoaʻoina outou e lē faapena le Keriso”!—Efe. 4:20, 21.

11. O ā suiga ua faalaeiauina e le Tusi Paia Kerisiano ia faia?

11 Na faamamafa mai e Paulo, e ao ona tatou lafoaʻia mafaufauga e faavevesi ai, a ia atiaʻe uiga e mafai ona nonofo autasi ai ma isi, i le faapea mai: ‘Ia outou tuu ese le tagata tuai e tusa ai ma a outou amioga sa faia muamua, lea ua faaleagaina i tuʻinanauga taufaasesē o le tagata tuai; a ia faafouina le malosi e pulea ai o outou mafaufau, ma ia oofu i le tagata fou na foafoaina e tusa ma le finagalo o le Atua, i le amiotonu moni ma le faamaoni.’ (Efe. 4:22-24) E faapefea ona ‘⁠faafouina le malosi e pulea ai o tatou mafaufau’? Afai e manatunatu loloto ma talisapaia mea ua aʻoaʻoina mai i le Afioga a le Atua, faapea faaaʻoaʻoga lelei a Kerisiano taʻumatuaina, atoa ma a tatou taumafaiga, ona tatou oofu lea i le tagata fou “na foafoaina e tusa ma le finagalo o le Atua.”

Atiaʻe Auala Fou e Tautatala Ai

12. E faapefea ona faatupuina le autasi ona o le tautala i le mea moni, ma aiseā e lē faigofie ai i nisi ona tautala saʻo?

12 E tāua tele ona tautatala i le mea moni i totonu o aiga ma le faapotopotoga. E autasia tagata pe a tautala saʻo, faamaoni, ma ia faia ma le agalelei. (Ioa. 15:15) Ae faapefea pe a pepelo se tasi i lona uso? Pe a iloa e lona uso, o le a faigatā ona toe faatuatuaina o ia. O le māfuaaga lea na tusi ai Paulo e faapea: “Ia taʻitasi outou ma tautala i le mea moni ma lona tuaoi, auā o i tatou o itutino o le tino e tasi.” (Efe. 4:25) O le tagata na pepelo mai lava a o laʻitiiti, e lē faigofie ona tautala i le mea moni. Ae e talisapaia e Ieova ana taumafaiga e sui, ma fesoasoani iā te ia.

13. O le ā e aofia ai i le tuu ese o upu faatigā?

13 Ua aʻoaʻoina i tatou e Ieova ia atiaʻe le faaaloalo ma le autasi i le faapotopotoga ma o tatou aiga, e ala i le pulea lelei o a tatou tala. “Ia aua neʻi alu atu se upuleaga mai i o outou gutu . . . Ia tuu lo outou ita umi, ma le itaitagofie, ma le lotoa, ma le soona ʻeʻē, ma upu masoā, atoa foʻi ma mea leaga uma.” (Efe. 4:29, 31) O se tasi o auala e ʻalofia ai upu faatigā, ia taumafai atili e atiaʻe le faaaloalo i isi. O se faaaʻoaʻoga, o se tane e tautala i upu faatigā i lana avā, e tatau ona taumafai e sui ona uiga, aemaise pe a na iloa, e tāua fafine iā Ieova. Auā ua faauu foʻi e Ieova nisi fafine i le agaga paia, ma ua latou maua le faamoemoe e nofotupu ai faatasi ma Keriso. (Kala. 3:28; 1 Pete. 3:7) E faapena foʻi i se fafine e masani ona ʻeʻē i lana tane, e tatau ona sui ona uiga i lona iloa, na onosaʻi Iesu e ui ina faaonoono atu tagata iā te ia.—1 Pete. 2:21-23.

14. Aiseā e mataʻutia ai le faasasao atu o le ita?

14 E fesootaʻi le fai o upu faatigā ma le lē pulea o le ita. Ona e mafai ona tuueseese ai tagata ua faatasia. O le ita, e pei o se afi. E faigofie ona sasao aʻe ma faapogaia ai mala. (Faata. 29:22) O lē e manatu e talafeagai le faasasao atu o lona ita, e tatau ona pulea lelei ina ia ʻalofia ai le faaleagaina o faiā māfana. E tatau ona matuā taumafai Kerisiano ia faamagalo atu, aua le ita faamoemoe pe toe taʻua le mataupu. (Sala. 37:8; 103:8, 9; Faata. 17:9) Na fautua atu Paulo i Kerisiano i Efeso: “Pe a outou ita, aua neʻi agasala ai, aua neʻi goto le lā o tumau pea lo outou ita, aua foʻi neʻi tuua e outou se mea e mautū ai le Tiapolo.” (Efe. 4:26, 27) O le lē pulea o le ita, e maua ai e le Tiapolo se avanoa e faatupu ai le lē autasi ma le fevaevaeaʻi i le faapotopotoga.

15. O le ā e iʻu i ai pe a ave e se tasi se mea e lē o sana mea?

15 O le faaaloalo i meatotino a isi e saosaolaumea i le autasi o le faapotopotoga. Ua taʻua i le Tusi Paia: “O lē e gaoi, aua neʻi toe gaoi.” (Efe. 4:28) Ua atiaʻe e le toʻatele o tagata o Ieova le fefaatuatuaaʻi. Ae e faaleagaina le autasi fiafia, pe a ave e se Kerisiano se mea e lē o sana mea, ma ua lē toe faatuatuaina ai o ia.

Autasi Ona o le Alofa i le Atua

16. E faapefea ona tatou faia faamatalaga atiaʻe e faamalosia ai lo tatou autasi?

16 Ua maua le autasi o le faapotopotoga Kerisiano ona ua uunaʻia i tatou uma e le alofa i le Atua ia faia isi ma le alofa. O le talisapaia o le agalelei o Ieova, ua uunaʻia ai i tatou e taumafai ma le filigā e faatatau le fautuaga: “Ia fai atu ni upu lelei e atiaʻe ai i taimi e tatau ai, ina ia aogā i ē o faalogologo i ai. . . . Ia agalelei le tasi i le isi, ia māfana lo outou alofa, ma ia fefaamagaloaʻi ma le lotoatoa, e pei ona finagalo malie le Atua e faamagaloina outou e ala iā Keriso.” (Efe. 4:29, 32) E faamagalo ma le agalelei e Ieova tagata lē lelei atoatoa e pei o i tatou. Pe e lē tatau ea ona tatou faamagalo i isi pe a iloa o latou uiga lē lelei atoatoa?

17. Aiseā e tatou te taumafai malosi ai e faatuputeleina le autasi?

17 Ua faamamaluina Ieova ona o le autasi o ona tagata. E eseese auala ua uunaʻia ai i tatou e lona agaga e faatupu tele ai lo tatou autasi. O le mea moni, e tatou te lē mananaʻo e teena le taʻitaʻiga a le agaga. Na tusi Paulo: “Aua foʻi tou te faatigā i le agaga paia o le Atua.” (Efe. 4:30) O le autasi, o se ʻoa tāua e tatau ona puipui i ai. E olioli ai i latou ua maua, ma faamamaluina ai Ieova. “O lea, ia faaaʻoaʻo i le Atua e faapei o lana fanau pele, ma ia savavali i le alofa.”—Efe. 5:1, 2.

O le ā Lau Tali?

• O ā uiga e faatupu tele ai le autasi o Kerisiano?

• E faapefea ona faatuputeleina le autasi o le faapotopotoga ona o a tatou amio?

• E faapefea ona tatou felagolagomaʻi ma isi e ala i a tatou faamatalaga?

[Fesili mo le Suʻesuʻega]

[Ata i le itulau 17]

Ua autasi tagata mai i talaaga eseese

[Ata i le itulau 18]

Po o e malamalama i le mataʻutia o le faatafai?