Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

“E To‘atasi lo Outou Ta‘ita‘i o le Keriso Lea”

“E To‘atasi lo Outou Ta‘ita‘i o le Keriso Lea”

“E Toʻatasi lo Outou Taʻitaʻi o le Keriso Lea”

“Aua foʻi neʻi taʻua outou o ‘taʻitaʻi,’ auā e toʻatasi lo outou Taʻitaʻi o le Keriso lea.”—MATA. 23:9, 10.

1. O ai ua mulimuli i ai Molimau a Ieova e avea ma o latou Taʻitaʻi, ma aiseā?

O LOTU e faapea mai o Kerisiano e iai o latou taʻitaʻi faaletagata, e pei o le pope o Roma, taʻitaʻi lotu ma faifeʻau o isi lotu. E lē mulimuli Molimau a Ieova i se tagata e avea ma o latou taʻitaʻi. E lē o i latou o ni soo o se tagata. Ua ōgatusa lea ma le valoaga a Ieova e uiga i lona Alo e faapea: “Faauta! Ua ou avatu o ia e fai ma molimau i nuu, e fai foʻi ma taʻitaʻi ma taʻitaʻiʻau i nuu.” (Isa. 55:4) Ua na o le taʻitaʻi na aumaia e Ieova e mananaʻo i ai le faapotopotoga i le lalolagi aoao o Kerisiano faauuina, ma a latou aumea o “isi mamoe.” (Ioa. 10:16) E latou te ioe i le fetalaiga a Iesu: “E toʻatasi lo outou Taʻitaʻi o le Keriso lea.”—Mata. 23:10.

Le Perenise Faaleagaga o Isaraelu

2, 3. O le ā le matafaioi tāua a le Alo o le Atua i meafai a Isaraelu?

2 Na tofia e Ieova se agelu e taʻitaʻia lona nuu o Isaraelu, a o leʻi taitai faavaeina le faapotopotoga Kerisiano. Ina ua ave aʻe le nuu o Isaraelu mai i Aikupito, na fetalai atu Ieova iā i latou: “Ou te auina atu se agelu e muamua atu iā te oe, ina ia tausia oe i le ala ma taʻitaʻiina oe i le mea ua ou saunia. Ia e faaeteete i lau amio ona o ia ma ia usiusitaʻi i lona leo. Aua e te fouvale atu iā te ia, auā na te lē faamagaloina a outou solitulafono; ona o loo iā te ia loʻu igoa.” (Eso. 23:20, 21) E talafeagai ona tatou talitonu o lenei agelu na ‘iā te ia le suafa o Ieova,’ o ia o le Alo ulumatua a le Atua.

3 A o leʻi soifua mai le Alo o le Atua o se tagata, e foliga mai o lona suafa o Mikaele. O loo taʻua Mikaele i le tusi o Tanielu o le “perenise” o le nuu o Tanielu, o Isaraelu. (Tani. 10:21) Ua faaalia foʻi e le soo o Iuta na iai se matafaioi a Mikaele i meafai a Isaraelu, a o leʻi taitai oo i aso o Tanielu. E aliali mai na manaʻo Satani e faaaogā le tino maliu o Mose ina ia faataunuu ai lana fuafuaga, atonu e faaosooso ai Isaraelu ina ia ifo i tupua. Ae na faalaa ane Mikaele e taofi Satani. Ua faapea mai Iuta: “Ina ua finau Mikaele le agelu sili ma le Tiapolo i le tino o Mose, na lē manaʻo o ia e lafo atu se upuleaga e faasala ai o ia, ae na ia faapea atu: ‘Tau ina ia aʻoaʻi atu Ieova iā te oe.’” (Iuta 9) Mulimuli ane, a o leʻi faatoʻilaloina Ieriko, e lē taumatea na faaali ane Mikaele “le perenise o le ʻautau a Ieova” iā Iosua, ina ia faamautinoa atu iā te ia o loo lagolagoina o ia e le Atua. (Faitau le Iosua 5:13-15) Ina ua taumafai se perenise temoni e taofi se agelu mai i le taʻuina atu o se feʻau tāua i le perofeta o Tanielu, na alu ane le agelu sili o Mikaele e fesoasoani i lenā agelu.—Tani. 10:5-7, 12-14.

Ua Oo Mai le Taʻitaʻi na Valoia

4. O le ā le valoaga na taʻua e faatatau i le oo mai o le Mesia?

4 A o leʻi tupu lea mea, na auina atu e Ieova le agelu o Kaperielu i le perofeta o Tanielu, e faailoa atu iā te ia se valoaga e faatatau i le oo mai o le “Mesia le Taʻitaʻi.” (Tani. 9:21-25) * Na papatiso e Ioane Iesu i le taimi tonu lava na valoia, i le tau e afu ai mea i le 29 T.A. Na liligi ifo le agaga paia i luga o Iesu, ma avea ai o ia ma Lē ua Faauuina, o Keriso le Mesia. (Mata. 3:13-17; Ioa. 1:29-34; Kala. 4:4) Ona o lea, ua avea ai o ia ma Taʻitaʻi e lē mafaatusalia.

5. Na faapefea ona avea Keriso ma Taʻitaʻi a o fai lana faiva i le lalolagi?

5 Na faamaonia e Iesu le avea o ia ma “Mesia le Taʻitaʻi” ina ua amata lana faiva i le lalolagi. Na ia aoaoina ona soo ma faia lana uluaʻi vavega a o leʻi leva ona amata lana talaʻiga. (Ioa. 1:35–2:11) Na mulimuli atu ona soo iā te ia a o femalagaaʻi i nuu eseese e talaʻi ai le tala lelei o le Malo. (Luka 8:1) Na faia e ia se faaaʻoaʻoga lelei i le aʻoaʻoina o i latou i le galuega talaʻi, ma taʻimua i le talaʻiga ma le aʻoaʻo atu. (Luka 9:1-6) E lelei foʻi mo toeaina Kerisiano i aso nei ona faaaʻoaʻo iā te ia.

6. O le ā le auala na avea moni ai Keriso ma Leoleo Mamoe ma Taʻitaʻi?

6 Na faasino atu Iesu i se isi vala o lana taʻitaʻiga e ala i le faatusa o ia i se leoleo mamoe alofa. E taʻitaʻi e leoleo mamoe i atunuu i sasaʻe a latou lafu. Na tusia e W. M. Thomson i lana tusi e faapea: “E muamua i luma le leoleo mamoe e lē gata e tataʻi le auala, ae ia vaai foʻi po o saogalemu lenā auala. . . . E faaaogā e ia [lona] tootoo e faatonutonu ma tataʻi ai le lafu i le fanua lafulemu, ma puipuia ai i latou mai i o latou fili.” (The Land and the Book) I le faaalia o ia o se Leoleo Mamoe ma o le Taʻitaʻi moni, na fetalai Iesu: “O aʻu o le leoleo mamoe lelei; e foaʻi atu e le leoleo mamoe lelei lona ola mo mamoe. E faalogo aʻu mamoe i loʻu leo, ua latou iloa aʻu, ma ua latou mulimuli mai iā te aʻu.” (Ioa. 10:11, 27) E tusa ai o lana fetalaiga, na maliu faataulagaina Iesu mo ana mamoe, ae na “faatūina o ia [e Ieova] e avea ma taʻitaʻi ma Faaola.”—Galu. 5:31, New Jerusalem Bible; Epe. 13:20.

Ovasia o le Faapotopotoga Kerisiano

7. E faapefea ona taʻitaʻia e Iesu le faapotopotoga Kerisiano?

7 A o toeitiiti afio aʻe i le lagi, na fetalai atu ai Iesu o lē ua toe faatūina, i ona soo: “Ua tuuina mai iā te aʻu le pule uma i le lagi ma le lalolagi.” (Mata. 28:18) Na tofia e Ieova Iesu e tuuina mai le agaga paia e faamalosia ai ona soo i upu moni faa-Kerisiano. (Ioa. 15:26) Na liligi ifo e Iesu lea agaga i luga o uluaʻi Kerisiano i le Penetekoso 33 T.A. (Galu. 2:33) O le liligiina ifo o le agaga paia, na faailoga ai le amataga o le faapotopotoga Kerisiano. Na tuuina atu e Ieova i lona Alo le taʻitaʻiga faalelagi o le faapotopotoga i le lalolagi. (Faitau le Efeso 1:22; Kolose 1:13, 18.) Ua taʻitaʻia e Iesu le faapotopotoga Kerisiano e ala i le agaga paia o Ieova, ma ua auauna iā te ia agelu o ē e ‘gauaʻi atu iā te ia.’—1 Pete. 3:22.

8. O ai na faaaogā e Keriso i le uluaʻi senituri e taʻitaʻia ona soo, ma o ai o loo ia faaaogāina i aso nei?

8 E ala i le agaga paia, na foaʻi mai ai e Keriso “meaalofa i tagata,” o nisi “e fai ma leoleo mamoe ma ē e aʻoaʻo atu” i le faapotopotoga. (Efe. 4:8, 11) Na faalaeiau e le aposetolo o Paulo ovasia Kerisiano: “Ia outou uaʻi iā te outou lava, ma le lafu mamoe uma, o ē ua tofia i ai outou e le agaga paia e fai ma ovasia, ina ia leoleo le faapotopotoga a le Atua.” (Galu. 20:28) Ina ua amata le faapotopotoga Kerisiano, o nei ovasia uma o tane na faauuina i le agaga. Na avea aposetolo ma toeaina o le faapotopotoga i Ierusalema ma vaega pule. Na faaaogā e Keriso lenei vaega pule e taʻimua i le faapotopotoga atoa o ona “uso” faauuina i le lalolagi. (Epe. 2:11; Galu. 16:4, 5) I lenei taimi o le iʻuga, ua tuuina atu e Keriso “ana mea uma” o le Malo i le lalolagi, i lana “pologa faamaoni ma le faautauta” ma lona sui o le Vaega Pule, o ni tane Kerisiano faauuina. (Mata. 24:45-47) Ua iloa e le vaega faauuina ma a latou aumea o isi mamoe, o le mulimuli i le taʻitaʻiga a le Vaega Pule i aso nei, e mautinoa ua latou mulimuli ai i lo latou Taʻitaʻi o Keriso.

Taʻimua e Keriso le Galuega Talaʻi

9, 10. Na faapefea ona faatonutonu e Keriso le folafolaina atu o le tala lelei o le Malo?

9 Mai lava i le amataga, na faatonutonu ai e Iesu le galuega talaʻi ma le aʻoaʻo atu i le lalolagi aoao. Na faatulaga e ia le auala e folafola atu ai le tala lelei o le Malo i tagata o le lalolagi. A o fai lana faiva, na ia faatonuina ona aposetolo: “Aua tou te ō atu i se ala o nuu ese, aua foʻi le ō atu i se aai o Samaria. A ia ō atu pea i mamoe ua leiloloa o le aiga o Isaraelu. A outou ō, ia talaʻi atu e faapea: ‘Ua latalata mai le malo o le lagi.’” (Mata. 10:5-7) Na latou faia ma le maelega lenā galuega i tagata Iutaia ma ē na liliu i le lotu Iutaia, aemaise ina ua mavae le Penetekoso 33 T.A.—Galu. 2:4, 5, 10, 11; 5:42; 6:7.

10 Mulimuli ane, e ala i le agaga paia, na faalautele atu ai e Iesu le galuega talaʻi o le Malo i tagata Samaria ma isi tagata e lē o ni Iutaia. (Galu. 8:5, 6, 14-17; 10:19-22, 44, 45) Ina ia faalauiloa atili atu le tala lelei i tagata o nuu ese, na uunaʻia ai e Iesu Saulo o Taso ia avea ma Kerisiano. Na faatonuina e Iesu lona soo o Anania: “Inā tū ia i luga ma alu i le auala e igoa o Saʻo, i le fale o Iuta ma saʻili ai le tagata e igoa iā Saulo mai i Taso. . . . Inā alu ia oe, auā o lenei tagata o le ipu ia ua filifilia mo aʻu, e talaʻi atu loʻu igoa i nuu ese faapea foʻi ma tupu, ma le fanauga a Isaraelu.” (Galu. 9:3-6, 10, 11, 15) Na avea “lenei tagata” ma aposetolo o Paulo.—1 Timo. 2:7.

11. Na faapefea ona faalautele atu e Keriso le galuega talaʻi e ala i le agaga paia?

11 Ina ua oo i le taimi e faalautele atu ai le galuega talaʻi o le Malo i nuu ese, na maua e Paulo le taʻitaʻiga mai i le lagi mo ana malaga faamisionare i Asia Itiiti ma Europa. Ua taʻua i le tala a Luka i le Galuega: “A o latou [o perofeta ma faiaʻoga Kerisiano i le faapotopotoga i Suria Anetioka] auauna atu iā Ieova ma anapopogi, ua faapea mai le agaga paia: ‘Ia tofia Panapa ma Saulo mai i tagata uma, ina ia faia le galuega lea ua ou valaauina ai i laʻua e fai.’ Ona latou anapopogi lea ma tatalo, ma faaee atu o latou lima iā i laʻua ma tuuina atu i laʻua e ō.” (Galu. 13:2, 3) Na taʻua e Iesu Saulo o Taso o Lana ‘ipu ua filifilia,’ e talaʻi atu Lona igoa i nuu ese; o lea la, o lenei faamalosiauga fou i le galuega talaʻi e mai iā Keriso, le Taʻitaʻi o le faapotopotoga. Na matuā manino le faaaogāina e Iesu o le agaga paia e taʻitaʻia ai le galuega, a o alu le malaga faamisionare lona lua a Paulo. Ua taʻua e faapea na taʻitaʻia Paulo ma ana aumea femalagaaʻi e “Iesu e ala i le agaga,” e filifili taimi ma nofoaga e latou te malaga i ai, ma e ala i se faaaliga na latou ō atu ai i Europa.—Faitau le Galuega 16:6-10.

Le Taʻitaʻiga a Iesu i Lana Faapotopotoga

12, 13. E faapefea ona faaalia i le tusi o Faaaliga e mataʻitu e Keriso meafai a faapotopotoga taʻitasi?

12 Na mataʻituina e Iesu meafai a faapotopotoga a ona soo faauuina i le uluaʻi senituri T.A. Na silafia lelei e ia le tulaga faaleagaga o faapotopotoga taʻitasi. E faamaonia lenā tulaga pe a tatou faitau i le mataupu e 2 ma le 3 o le Faaaliga. Ua taʻua e ia faapotopotoga e fitu i Asia Itiiti. (Faaa. 1:11) E mafai foʻi ona tatou iloa na silafia lelei e Iesu, le tulaga faaleagaga o ona soo i isi faapotopotoga na iai i le lalolagi i lenā taimi.—Faitau le Faaaliga 2:23.

13 Na faamālō atu Iesu i nisi o faapotopotoga mo lo latou tutumau, faamaoni e ui i puapuaga, usiusitaʻi i ana afioga, ma le teena o ē ua fulitua i le upu moni. (Faaa. 2:2, 9, 13, 19; 3:8) I le isi itu, na tuuina atu e ia ni aʻoaʻiga malolosi i nisi o faapotopotoga ona ua maalili lo latou alofa mo ia, latou te leʻi taʻusalaina le ifo i tupua ma le faitaaga, ma talia aʻoaʻoga sesē faalotu. (Faaa. 2:4, 14, 15, 20; 3:15, 16) Ona o ia o se ovasia faaleagaga alofa, e oo lava i ē na matuā aʻoaʻia e ia, na fetalai atu Iesu: “O ē uma ou te alofa faapelepele i ai, ou te aʻoaʻi ma faasala iā i latou. O lea la, ia maelega ma salamō.” (Faaa. 3:19) E ui o loo afio Iesu i le lagi, ae na taʻitaʻia e ia faapotopotoga o ona soo i le lalolagi e ala i le agaga paia. Na fetalai o ia i le faaiʻuga o feʻau na avatu i na faapotopotoga: “O lē ua iai taliga, inā faalogo mai ia i mea ua fai mai ai le agaga i faapotopotoga.”—Faaa. 3:22.

14-16. (a) Ua faapefea ona avea moni Iesu ma Taʻitaʻi lototele o tagata o Ieova i le lalolagi? (e) O le ā ua iʻu i ai ona o le “faatasi” o Iesu ma ona soo “i aso uma lava seʻia oo i le taufaaiʻuiʻuga o le faiga o mea a le lalolagi”? (i) O le ā le mea o le a iloiloina i le mataupu o sosoo mai?

14 Ua tatou iloa na avea moni Mikaele (Iesu) ma agelu malosi na taʻitaʻia Isaraelu. Mulimuli ane, na avea Iesu ma Taʻitaʻi lototele ma Leoleo Mamoe alofa i ona uluaʻi soo. I lana faiva i le lalolagi, na taʻimua o ia i le galuega talaʻi, ma ina ua toe faatūina, na ia matuā vaavaaia le faalauiloaina atu o le tala lelei o le Malo.

15 E ala i le agaga paia, o le a faalautele atu ai e Iesu le galuega talaʻi i tuluʻiga o le lalolagi. A o leʻi afio aʻe i le lagi, na taʻu atu e Iesu i ona soo: “E maua e outou le mana, pe a oo ifo iā te outou le agaga paia, ona fai lea o outou ma molimau iā te aʻu i Ierusalema, i Iutaia uma ma Samaria, ma tuluʻiga uma o le lalolagi.” (Galu. 1:8; faitau le 1 Peteru 1:12.) O le taʻitaʻiga a Keriso na faataunuuina ai se molimau tele i le uluaʻi senituri.—Kolo. 1:23.

16 Ae na taʻua e Iesu o le a faaauau lenei galuega i le taimi o le iʻuga. Ina ua uma ona faatonu ona soo e talaʻi ma fai tagata o nuu uma lava ma soo, na folafola atu e Iesu iā i latou: “Ou te faatasi ma outou i aso uma lava seʻia oo i le taufaaiʻuiʻuga o le faiga o mea a le lalolagi.” (Mata. 28:19, 20) Talu mai le taimi na maua ai e Iesu le mana tautupu i le 1914, ua matuā “faatasi” Keriso ma ona soo, ma sogasogā e avea ma o latou Taʻitaʻi. O le a iloiloina i le mataupu o sosoo mai lona tiotio i ana galuega talu mai le 1914.

[Faaopoopoga i lalo]

^ pala. 4 Mo se faamatalaga e uiga i lenei valoaga, tagaʻi i le mataupu e 11 o le tusi, Uaʻi Atu i le Valoaga a Tanielu!

O se Autaluga

• Na faapefea ona avea moni le Alo o le Atua ma Taʻitaʻi sogasogā o Isaraelu?

• O ai ua faaaogā e Keriso e taʻitaʻia lana faapotopotoga i le lalolagi?

• Ua faapefea ona taʻitaʻia e Keriso le faasalalauina atu o le tala lelei?

• O le ā ua faaalia ai e mataʻitu e Keriso le tulaga faaleagaga o faapotopotoga taʻitasi?

[Fesili mo le Suʻesuʻega]

[Ata i le itulau 21]

“Ou te auina atu se agelu e muamua atu iā te oe”

[Ata i le itulau 23]

E pei o aso ua mavae, ua faaaogā e Keriso “meaalofa i tagata” e leoleoina lana lafu