Kal idhi e weche manie iye

Kal idhi kama ochanie weche mantie

Kaka Jatendwa Tiyo e Dierwa Kindegi

Kaka Jatendwa Tiyo e Dierwa Kindegi

Kaka Jatendwa Tiyo e Dierwa Kindegi

“Ne odhi kolocho kendo mondo otiek lochoneno.”​—FWE. 6:2, New World Translation.

1, 2. (a) Muma nyiso tij Kristo kaka ruoth e yo mane chakre higa 1914? (b) Gin ang’o ma Kristo osetimo chakre ne kete e loch?

NE OKET Kristo kaka Ruodh Pinyruodh Mesia mar Jehova e higa 1914. E pachwa maiye, sani waneno ni ochal nade? Be wanene mana kaka ruoth mobet abeta e kome mar duong’, kong’iyo piny kinde ka kinde mondo one chal mar kanyaklane? Ka en kamano, onego walok pachwa. Bug Zaburi kod Fweny nyiso ni en ruoth ma nigi teko moidho ambuor, ma dhi “kolocho kendo mondo otiek lochoneno,” kendo otimo kamano nyaka ‘olochi.’​—Fwe. 6:2, NW; Zab. 2:6-9; 45:1-4, NW.

2 Gima ne Kristo okwongo timo kaka ruoth bang’ ka nosekete e loch, ne en loyo ‘thuol gi malaikene.’ Kaka Mikael malaika maduong’ machiko malaikene, Kristo nowito Satan gi jochiendene oko mar polo maler, mi ne owitogi e alwora mar piny. (Fwe. 12:7-9) Kae to ka en kaka jal ma Jehova ooro kaka “jaote mar muma,” Yesu nobiro gi Wuon mare mondo onon hekalu e yor ranyisi. (Mal. 3:1) Nong’ado bura ne dinde maluongore ni Jokristo, ma ema nigi ketho maduong’ kuom jogo maloso ‘Babulon Maduong’,’ koyude gi ketho mar nek kod terruok e yor ranyisi gi josiasa mag pinyni.​—Fwe. 18:2, 3, 24.

Pwodho Jatichne Manie Piny

3, 4. (a) Tich mane ma Kristo ne ochopo kaka “jaote” mar Jehova? (b) Nono hekalu nomiyo oyud jomage, to kaka Wi kanyakla, Yesu nochiwo migawo mane?

3 Kane Jehova gi “jaote” mare onono laru mar hekalu mar ranyisi e piny, ne giyudo kweth moro mar Jokristo madier, ma ne ok gin jokanyo mag dinde Jokristo ma miriambo. Kata kamano, Jokristo mowalgi bende, ma gin “yawuot Lawi,” ne dwarore ni opwodhi. Ne en mana kaka janabi Malaki noyudo osekoro niya: “Mi [Jehova] nobedi ka jatheth gi jalos fedha, mi enolend yawuot Lawi, kendo enopwodhgi kaka dhahabu gi fedha; mi ginitim ni Jehova misengini makare.” (Mal. 3:3) Jehova notiyo gi ‘jaotene mar muma,’ Kristo Yesu, mondo olend Jo-Israel mar Nyasaye, tiende ni pwodhogi e yor ranyisi.

4 Kata kamano, Kristo noyudo Jokristo mowal mochung’ motegnogi, ka timo duto ma ginyalo e pogo ne jood yie chiemb chuny e kinde makare. Chakre 1879 ka dhi nyime, obed mayot kata matek, ne gisebedo ka gigoyo gasedni moting’o adiera mag Muma e wi Pinyruodh Nyasaye. Noyudo Yesu osekoro ni “kobiro” mondo onon joode e “giko mar ndalo,” ne odhi yudo jatich ka pogonegi “chiemo e kinde makare.” Ne odhi luongo jatijno ni ng’at moguedhi kendo ‘kete kuom gige duto’ e piny. (Math. 24:3, 45-47) Kaka Wi kanyakla mar Jokristo, Kristo osetiyo gi “jatichno mogen, kendo mariek” e tayo gigo manie piny motudore gi Pinyruodhe. Osebedo kotayo “joode” mowal kaachiel gi jowetegi ma gin ‘rombe mamoko,’ kotiyo gi Bura Maduong’.​—Joh. 10:16.

Keyo Mitimo ne Piny

5. E fweny ma Johana noneno, en ang’o ma Mesia Ruoth ne timo?

5 Jaote Johana noneno fweny mar gimachielo ma Mesia Ruoth ne dhi timo e ndalo mar “chieng’ Ruoth,” bang’ kane osekete e loch higa 1914. Johana nondiko kama: “Narango, mi naneno bor polo marachar, kod ng’at ma chalo wuod dhano kobetie; to nosidho osimbo mar dhahabu e wiye, kendo noting’o pala mabith mar keyo e lwete.” (Fwe. 1:10; 14:14) Johana nowinjo malaika moa ir Jehova kawacho ne Jakeyono mondo omak pande nikech “piny ochiek mokadho.”​—Fwe. 14:15, 16.

6. Ang’o ma Yesu nowacho ni ne dhi timore kuom kinde?

6 Keyo mitimo ne “piny” paronwa ngech Yesu mar ngano gi ogolo. Yesu nowacho ni ne en kaka ng’ama ne opidho ngano e puothe kogeno kayo ngano mabeyo mogundho, ma en ranyisi mochung’ ne “nyithind pinyruoth,” tiende ni Jokristo madier mowal mondo obi obed kode e Pinyruodhe. To kane oyudo ji nindo, jasigu, “Satan,” nochwoyo ogolo e dier ngano, ‘nyithind ng’a marachno.’ Jachwo kodhi nochiko jotije ni giwe ngano gi ogolo odong kaachiel nyaka chop ndalo keyo, e “giko mar ndalo.” E kindeno, ne odhi oro malaika mondo opog ngano gi ogolo.​—Math. 13:24-30, 36-41.

7. Ere kaka Kristo timo tij kayo “piny”?

7 E chopo fweny ma ne Johana oneno, Yesu osebedo katayo tij keyo e piny mangima. Tij kayo “piny” nochakore gi choko jogo modong’ kuom “nyithind pinyruoth” 144,000, ma gin e “ngano” e ngech Yesu. Pogruok ma nitie e kind Jokristo madier kod ma miriambo nomedo nenore maler bang’ Lweny Mokwongo mar Piny, kendo pogruokno osemiyo ochok rombe mamoko e keyo mar “piny.” Magi ok gin “nyithind pinyruoth” to kar mano, gin “oganda mang’ongo” mar jogo moyie bedo e bwo Pinyruodhno. Ikayogi kichokogi kuom “ogendini duto gi libembini kod ji ma dhogi yore.” Gibolore e bwo Pinyruodh Mesia, moriwo Kristo Yesu kod “jo maler” 144,000, mabiro locho kode e sirkand polono.​—Fwe. 7:9, 10; Dan. 7:13, 14, 18.

Migawo mar Tayo e Kanyakla

8, 9. (a) Ang’o manyiso ni Kristo nono ok mana timbe kanyakla kaka en oduto, to koda kit ngima mar ng’ato ka ng’ato manie iye? (b) Mana kaka onyis e ite mar 26, gin “weche matut” mage mag Satan monego watamre?

8 Ne waseneno e sula mokalo kaka Kristo nong’eyo chal mar kanyakla ka kanyakla e kinde Jokristo mokwongo. E kindewa, kaka Ruoth mosemi “teko duto e polo gi piny,” Kristo Jatendwa tiyo kaka wi kanyakla duto me piny kaachiel gi jorit manie igi. (Math. 28:18; Kol. 1:18) Jehova osekete “ruodh gik moko duto ni kanisa” mar jogo mowal. (Efe. 1:22) Nikech mano, onge gima nyalo dhi nyime maok ong’eyo ei moro kamoro kuom kanyakla mag Joneno mag Jehova mokalo 100,000.

9 E kanyakla mar Thuatira machon, Yesu nooro oteni: “Magi e weche mag Wuod Nyasaye, Jal ma wang’e rieny ka ligek mach, . . . ‘Ang’eyo timbeni.’” (Fwe. 2:18, 19) Nokwero jokanyaklano nikech kit ngimagi mochido mar herruok kendgi, kowachonegi niya: “An e ma anono paro kod chuny; kendo ni anami ng’ato ka ng’ato kuomu pok mowinjore kod tichne.” (Fwe. 2:23) Wechego nyiso ni Kristo nono ok mana kanyakla kaka en oduto, to koda kit ngima mar ng’ato ka ng’ato me iye. Yesu nopwoyo Jokristo man Thuatira ma ne ‘ok oseng’eyo “weche matut” mag Satan.’ (Fwe. 2:24) E kindegi bende, oyie gi joma tindo gi madongo maok tem dwaro ng’eyo ‘weche matut mag Satan’ e Intanet, kata e tuke mag vidio moting’o gero, kata rwako riekni kata paro mag dhano. Mano kaka omor neno kinda kod chiwruok ma Jokristo mang’eny e kindegi nigo, ka giweyo gombogi giwegi mondo giluw kaka otayogi e yoregi duto mag ngima!

10. Ere kaka onyis yo ma Kristo chikogo jodong-kanyakla, to chenro mane monego ging’e?

10 Kristo tayo kanyaklane me piny e yor hera kotiyo gi jodongo moseketi. (Efe. 4:8, 11, 12) E kinde Jokristo mokwongo, jodongo duto ne gin jo mowal kuom roho. Onyisgi e bug Fweny kaka sulwe me lwet Kristo ma korachwich. (Fwe. 1:16, 20) E kindegi, ng’eny jodong-kanyakla nie kweth mar rombe mamoko. Iketogi bang’ lemo kendo kiluwo kaka roho maler chiko, omiyo gin bende inyalo wach ni gin e lwet Kristo machikogi. (Tich 20:28) Kata kamano, ging’eyo ni Kristo tiyo gi owete manok manie kweth mar Jokristo mowal matiyo kaka Bura Maduong’ e tayo kendo chiko jopuonjrene manie piny.​—Som Tich Joote 15:6, 28-30.

‘Bi, Ruoth Yesu’

11. Ang’o momiyo wagombo neno Jatendwa kabiro mapiyo?

11 E fweny ma ne omi jaote Johana, Yesu nowacho nyading’eny ni obiro piyo. (Fwe. 2:16; 3:11; 22:7, 20) Onge kiawa, ni ne owuoyo kuom birone mar ng’ado bura ne Babulon Maduong’ kod chenro mar piny marach mar Satan. (2 Thes. 1:7, 8) Ka en gi siso mar neno gik mabeyo miwuoro ma ne okor, jaote Johana nokok niya: ‘Amina! Bi, Ruoth Yesu.’ Wan mwadak e giko mar ndalo mar piny marachni, bende wagombo neno Jatendwa kendo Ruodhwa kabiro gi teko mar Pinyruoth mondo opwodh nying Wuon mare obed maler kendo miyo lochne duong’.

12. En tich mane ma Kristo biro tieko kapok ogony yembe mag ketho piny Satan?

12 Kapok Yesu obiro ketho riwruok mar Satan me piny, ibiro ket kido mogik ne jal modong’ kuom 144,000 ma gin jokanyo mag Israel mar roho. Muma wacho maler ni ok bi gony yembe mag ketho chenro mar Satan kapok otiek keto kidono ne 144,000.​—Fwe. 7:1-4.

13. Ere kaka Kristo biro nyiso bedoe mare e kinde chakruok mar “masira maduong’”?

13 ‘Biro,’ kata bedoe mar Kristo chakre 1914 en gima thoth joma odak e piny pok ofwenyo. (2 Pet. 3:3, 4) Kata kamano, kinde okayo mobiro miyo bedoe mare onenre ayanga kuom kawo okang’ mar chopo buche ma Jehova oseng’ado ne chenro mopogore opogore mag piny Satan. Ketho “dhano ma chayo chik” tiende ni jotend dinde maluongore ni Jokristo, biro nyiso maonge kiawa, “fwenyruok mar birone.” (Som 2 Thessalonika 2:3, 8.) Mano biro nyiso adimba ni Kristo osechako kawo okang’ kaka Jang’ad-Bura ma Jehova oketo. (Som 2 Timotheo 4:1.) Kwongo ketho jogo maluongore ni Jokristo, ma ema nigi ketho moloyo kuom dinde maloso Babulon Maduong’, biro telo ne tiek mibiro tiekgo chuth dinde duto mag miriambo. Jehova biro keto e chuny jotend siasa paro mar ketho jaterruokno. (Fwe. 17:15-18) Mano ema biro bedo chakruok mar “masira maduong’.”​—Math. 24:21.

14. (a) Ang’o momiyo ibiro ng’ad ndalo masira maduong’no? (b) “Ranyis mar Wuod dhano” nobed ranyisi mar ang’o ne jo Jehova?

14 Yesu nowacho ni ne idhi ng’ad ndalo masirano “nikech jo moyier,” ma gin Jokristo mowal modong’ e piny. (Math. 24:22) Jehova ok bi yie mondo kethruok mibiro tim ne dinde mag miriambo oketh bende Jokristo mowal kod jowetegi ma gin rombe mamoko. Yesu nomedo ni “bang’ masich ndalogo,” ranyisi nobed e wang’ chieng’, dwe, gi sulwe, “eka ranyis mar Wuod dhano nonere e polo.” Ogendini me piny “noywagre” nikech mano. Mano ok e kaka nobed ne jo mowal ma nigi geno mar dhi e polo, kod jowetegi ma nigi geno mar dak e piny. Gibiro ‘ng’iyo malo, kendo ting’o wigi; nikech warruokgi chiegni.’​—Math. 24:29, 30; Luka 21:25-28.

15. Tich mane ma Kristo biro timo kobiro?

15 Kapok otieko lochone, Wuod dhano nobi e yo moro machielo. Nokoro kama: “Ka Wuod dhano nobi e duong’ne maler, gi malaika duto kode, nobed e kom duong’ne maler, kendo ogendini duto nochokre e nyime; eka nopoggi jogi kod jogi, kaka jakwath pogo rombe kod diek. Mi noket rombe e bade korachwich, to diek e bade koracham.” (Math. 25:31-33) Mani nyiso biro mar Kristo kaka Jang’ad-Bura mondo opog ji moa e “ogendini duto” nyadiriyo: “rombe” ma gin jogo mosebedo ka riwo lwedo owetene (Jokristo mowal manie piny), to “diek” ma gin ‘joma ok oyie winjo wach maber mar Ruodhwa Yesu.’ (2 Thes. 1:7, 8) Rombe, milero kanyo kaka “jo makare,” biro yudo “ngima mochwere” e piny, to diek “noa, nodhi e bura mochwere,” tiende ni kethruok.​—Math. 25:34, 40, 41, 45, 46.

Yesu Tieko Lochone

16. Ere kaka Kristo biro tieko lochone?

16 Ka koro oseket kido ne jogo duto ma dhi bedo jodolo kod ruodhi, kendo kosefweny rombe mi oketgi e bade ma korachwich mar warruok, koro Kristo nyalo dhi nyime mondo “otiek lochoneno.” (Fwe. 5:9, 10; 6:2, NW) Kotelo ne oganda lweny mar malaike marateke, kendo kuom adier kotelo ne owetene mosechier, obiro ketho chenro duto mag piny Satan, obed mag siasa, lweny, kod ohala. (Fwe. 2:26, 27; 19:11-21) Kristo biro tieko lochoneno e kinde mobiro ketho chenro marach mar piny Satan. Kae to obiro tueyo Satan e bur matut kaachiel gi jochiendene kuom higini gana achiel.​—Fwe. 20:1-3.

17. Kristo biro tayo rombene mamoko mondo giyud ang’o kinde Lochne mar Higini Gana Achiel, to onego wang’ad mar timo ang’o?

17 Kowuoyo kuom “oganda mang’ongo” mar rombe mamoko, mabiro tony e masira maduong’no, jaote Johana nokoro ni, “Nyarombo manie dier kom duong’ tir nobed jakwadhgi. Kendo notelnigi e sokini mag pi ngima.” (Fwe. 7:9, 17) Ee, e kinde duto mar Lochne mar Higini Gana Achiel, Kristo biro dhi nyime tayo rombe mamoko mawinjo dwonde gadier, kendo terogi e ngima mochwere. (Som Johana 10:16, 26-28.) Mad waluw Jatendwa—sani nyaka e piny manyien ma Jehova osingo!

E Yor Nwoyo

• En okang’ mane ma Kristo nokawo bang’ kane osekete e loch?

• Kristo tiyo gi jomage e tayo kanyakla?

• Kristo Jatendwa pod biro biro mapiyo e yore mage?

• Ere kaka Kristo biro dhi nyime tayowa e piny manyien?

[Penjo mag Puonjruok]

[Picha manie ite mar 29]

Keth mibiro kethgo chenro marach mar piny Satan biro miyo bedoe mar Kristo onenre ayanga