Okutauluka omutete

Okutauluka omutete wononthele

2 Kulie?

2 Kulie?

Okulikuambela

2 Kulie?

OKUTI omalikuambelo aeho aya pomphangu ike vala, namphila ovanthu velikuambela kono huku mbelikalaila? Ovanthu ovanyingi hono vasoka okuti otyo otyili. Olusoke olo luhambukiswa vana vetavela okuhonyeka onongeleya, nokuhanda ambuho mbutavelwe namphila mbelikalaila. Okuti, olusoke olo tyipondola luapenga?

Ombimbiliya ilongesa okuti omalikuambelo omanyingi, kaaende ku Huku. Kohale etyi Ombimbiliya yahonekwa, ovanthu vamwe ankho velikuambela kovilolo. Mahi, Huku ankho wapitaulula okuava omalondolo konthele yotyituwa otyo. Mongeleka, o Salmo 115:4-6 ipopia konthele yovilolo okuti: “Vina omatwi, mahi kavipondola okutehelela.” Otyo tyayandyuluka nawa. Omokonda yatyi ulikuambelela ko huku ihekutehelela?

Ombimbiliya iyandyulula vali nawa onthele oyo. Omuuli wotyotyili Eliya, wapopilile ovauli va Mbaale velikuambele ku huku yavo, iya konyima nae elikuambela ku Huku yae. Eliya wapopile okuti Huku yotyotyili makumbulula, mahi huku yomatutu kamakumbulula. Ovauli va Mbaale avetavela, iya avelikuambela unene, nokuliyavela, mahi nawike wevekumbulula! Ovihonekwa viati: “Ankho kutupu nawike ukumbulula, iya ankho nawike wesuka navo.” (1 Reis 18:29) Iya oityi tyaendapo etyi Eliya elikuambela?

Etyi Eliya elikuambela, Huku yae akumbulula liwa-liwa, okutuma otupia tuatunda keulu atuyokopo otyilikutila Eliya ankho alinga. Oityi ankho tyelikalela? Melikuambelo lia Eliya, likahi mu 1 Reis 18:36, 37, muna etyi tyakolela. Elikuambelo liae esupi unene, melaka lio Hebreu lina vala onondaka 30. Mahi, monondaka ombo mbehehi, Eliya wapopia na Huku okumutumbula kenyina liae muene, Jeova.

Enyina Mbaale, lihangununa okuti “hekulu” ine “tatekulu,” ankho o huku yova Kanaa, iya ankho lihangununwa mononkhalelo ononyingi. Mahi, Jeova enyina lielikalela, liihanwa vala omunthu wike ouye auho. Huku oo, wapopila ovanthu vae okuti: “Ame, ame Jeova. Eli, olio enyina liange. Enkhimano liange hilipe nawike, nehiviliko liange hiliave kovilolo.”—Isaías 42:8.

Okuti elikuambelo lia Eliya noovauli va Mbaale, aile komphangu ike? Efendelo lia Mbaale liasilisile ovanthu noviso viomaundalelapo, nokulinga alo umwe ovilikutila viovanthu. Anthi, efendelo lia Jeova, liakuatesileko ovanthu vae o [Isilayeli], okulityilika oviso ovio viasila. Nkhele soka: Inkha uhonekela omukanda epanga wahumba unene, okuti ukevelela ukatumbukile komunthu omukuavo uhei, wokuna ovituwa ovivi viyelwe nepanga liove? Au!

Inkha ulikuambela ku Jeova, ulikuambela Komupakeko watyiho, Tate yovanthu aveho. a Omuuli Isaia welikuambela okuti: “Ove, Jeova, ove Tate yetu.” (Isaías 63:16) Okonthele yae Jesus apopile novalanduli vae okuti: “Ame ndyikahi nokulonda ku Tate yange na Ho yenyi, ku Huku yange na Huku yenyi.” (João 20:17) Jeova o Tate ya Jesus. Oku Huku oo Jesus ankho elikuambela, nokulongesa ovalanduli vae velikuambele kwe.—Mateus 6:9.

Okuti Ombimbiliya itulongesa okulikuambela ku Jesus, ku Maliya ko nosandu, no konoandyu? Au, oku Jeova vala. Tala omahunga evali alekesa omokonda yatyi. Tete, elikuambelo efendelo, iya Ombimbiliya ipopia okuti o Jeova vala una okufendwa. (Êxodo 20:5) Vali, Ombimbiliya ilekesa okuti oe wihanua okuti ‘Omuteheleli womalikuambelo.’ (Salmo 65:2) Namphila Jeova aava ovilinga kovanthu vakuavo, otyilinga otyo ketyiavela omunthu nawike. Huku, Oe muene walaa okuti matehelela omalikuambelo etu.

Ngotyo, inkha uhanda Huku atehelele omalikuambelo ove, hinangela elondolo lio Vihonekwa liati: “Kese munthu wihana enyina lia Jeova makayovolwa.” (Atos 2:21) Mahi, okuti Jeova utehelela omalikuambelo aeho? Ine kuna tyimwe vali tuesukisa okulinga inkha tuhanda Jeova atehelele omalikuambelo etu?

[Onondaka Poutoi]

a Oviso vimwe vionongeleya vipopia okuti tyapenga okutumbula enyina lia Huku, alo melikuambelo. Anthi, enyina olio limoneka ovikando 7.000 mo Nombimbiliya mbotete kohale, haunene momalikuambelo no moviimbo vio vaumbili vekolelo va Jeova.

[Olutalatu pefo 5]

Etyi tyaendele na Eliya novauli va Mbaale tyilekesa okuti omalikuambelo aeho kaende ku Huku