Go long ol haf insaed long hem

Go long lis blong ol haf

3 ?Long Wanem Fasin?

3 ?Long Wanem Fasin?

Prea

3 ?Long Wanem Fasin?

PLANTE jos oli tijim se i impoten tumas blong sidaon no stanap no holem han long wan spesel fasin taem yumi prea. Oli mekem man i ting se i gat sam spesel toktok blong talem mo sam spesel fasin blong folem taem yumi prea. Be Baebol i givhan long yumi blong tingbaot sam samting we oli moa impoten i bitim ol fasin ya.

Taem Baebol i tokbaot ol man blong God we oli stap prea, hem i soemaot we olgeta ya oli stap long ol defdefren ples mo oli prea long ol defdefren fasin. Folem ples we oli stap long hem, sam oli talem prea long tingting blong olgeta nomo, sam oli prea wetem bigfala voes. Sam oli lukluk i go long skae taem oli prea, sam oli bodaon. Be olgeta ya oli no yusum ol pija no ol bidbid taem oli prea, mo oli no ridimaot prea blong olgeta long wan prea buk. Taem oli prea, oli talemaot samting we i stap long hat blong olgeta. ?Wanem i mekem se God i harem prea blong olgeta?

Olsem yumi talem finis long poen namba 2, ol man ya oli prea long wan God nomo, hemia Jeova. Be oli mekem wan narafala samting tu we i impoten tumas. Fas Jon 5:14 i talem se: “Taem yumi kam long fes blong God long prea, yumi bilif strong se sipos yumi askem samting long hem we i stret long tingting blong hem, hem bambae i harem prea blong yumi.” Ol prea blong yumi oli mas laenap wetem tingting blong God. ?Hemia i minim wanem?

Sipos yumi wantem we prea blong yumi i stret long tingting blong God, yumi mas save wanem samting nao we God i wantem. Taswe stadi blong Baebol i save halpem yumi blong prea. ?Hemia i min se sipos yumi no gat bigfala save long Baebol, bambae God i no wantem harem prea blong yumi? Nogat, i no minim olsem. God i wantem we yumi traem save ol tingting blong hem, yumi traem kasem save gud long ol fasin blong hem, nao yumi mekem laef blong yumi i laenap wetem ol save ya. (Matiu 7:21-23) Yes, ol samting we yumi talem long ol prea blong yumi oli mas laenap wetem ol samting we yumi lanem long Baebol.

Taem yumi gat save long saed blong Jeova mo ol samting we hem i wantem mekem, ale bilif blong yumi i kam strong. Hemia wan narafala impoten samting we yumi mas gat taem yumi prea. Jisas i talem se: “Sipos yufala i bilif tru long God, wanem samting we yufala i askem long hem long prea, be bambae yufala i save kasem.” (Matiu 21:22) Taem man i gat bilif, hemia i no min se hem i bilivim enikaen tok nomo. Be hem i bilif nomo long samting we i gat pruf blong hem, nating se hem i no save luk samting ya. (Hibrus 11:1) I gat plante samting long Baebol we oli pruvum se Jeova, we yumi no save luk hem, hem i tru i stap, yumi save trastem hem, mo hem i stap harem prea blong ol man we oli bilif long hem. Antap long hemia, Jeova i save mekem bilif blong yumi i kam strong moa sipos yumi askem long hem, mo Jeova i wantem tumas blong givim ol samting we yumi nidim.—Luk 17:5; Jemes 1:17.

I gat wan narafala impoten samting blong tingbaot long saed blong fasin blong prea. Jisas i talem se: “I no gat man i save kam long Papa blong mi, sipos mi mi no tekem hem i kam.” (Jon 14:6) Jisas, hem i rod ya blong kam klosap long Papa blong yumi, Jeova. Taswe Jisas i talem long ol man blong hem se oli mas askem samting long nem blong hem. (Jon 14:13; 15:16) Be tok ya i no min se yumi mas prea long Jisas. Taem yumi prea long nem blong Jisas, hemia i min se yumi tingbaot we Jisas nao i mekem rod blong yumi save kam long Papa blong yumi we i stret gud olgeta mo i tabu.

Wan dei, ol aposol blong Jisas oli askem long hem se: “Masta. Plis yu tijim mifala, blong mifala i prea.” (Luk 11:1) Ol aposol oli no stap askem long Jisas blong i tijim olgeta long ol samting we yumi tokbaot finis long haf ya. Oli wantem save se oli mas talem wanem taem oli prea. I olsem we oli stap askem long Jisas se: ‘?Wanem ol samting we mifala i mas tokbaot long prea blong mifala?’

[Tok blong makem poen long pej 6]

God i harem ol prea taem oli laenap wetem tingting blong hem, taem man i gat bilif, mo taem man i prea long nem blong Jisas