Nuba soo ri jñanrra texe kʼo mama ne pajina

Unu̷ge klik ngekʼua ri jñanrra yo ri xoru̷

Nu oración: ¿Pje ra øtꞹji e Yose?

Nu oración: ¿Pje ra øtꞹji e Yose?

KJA NE Biblia junsʼꞹ na punkjꞹ oración kʼua ja ma matʼꞹji mi jingua e Tsʼitajensʼe, pe na oración ke xe nda pa̱ra̱ yo ntee nge kʼꞹ o jizhi e Jesús, ngeje kʼꞹ ni chju̱u̱: el padrenuestro. Zø na punkjꞹ ntee pa̱ra̱ji ne oración, dya pa̱ra̱ji pje nee ra mama. Na punkjꞹ ntee kja texe ne xoñijomꞹ me yepeji ne oración pama pama, bʼꞹbʼꞹ kʼo yepeji ma jyasꞹ ñe bʼꞹbʼꞹ kʼo yepeji ma xomꞹ, pe dya pa̱ra̱ji pje nee ra mama, e Jesús dya mi nee ke ro kjaji akjanu. ¿Je ni pa̱rgøjiyo?

Na ngeje ante ke ro jizhi ne oración angeze bo mama: “Ma ri dyøtkeji Mizhokjimi, dya ri [...] yepeji kʼo jñaa kʼo ni dyøtꞹji” (Mateo 6:7). A Jesús dya mi nee ro potꞹ kʼo ya bi mama ma o jizhi ne oración. Angeze dya mi nee ke ro pjechiji texe yo jñaa ngekʼua ro yepeji texe kʼua ja nzi bo mama angeze. Kʼo mi nee ro jizhi e Jesús mi ngeje, pje ni mbe k’o xe nda na mubi ra xipjiji ma ra øtꞹji e Tsʼitajensʼe. Ngekʼua, ra nuji pje mi nge kʼo mi nee ro jizhi e Jesús ma bo tsjaa ne oración ke junsʼꞹ kja Mateo 6:9-13, TNM.

“In Tatazgøjme kʼꞹ i bʼꞹnkʼe a jensʼe ke in chju̱ge pɇskʼi ra jyatrʼꞹ.”

Ma e Jesús go jichi o discípulo ja rgua dyøtꞹji e Yose, øtʼꞹ bo jichiji ke ngextrjo ꞹ Jyoo Jehová kʼꞹ ra matrʼꞹji. Pe ¿i pa̱rge pjenga e Jesús xo bo mama me na mubi ra tʼekjañomꞹji o trju̱u̱ e Jehová ñe ra jyaxtrjo?

Ndeze ma kja bo jyasʼꞹ ne xoñijomꞹ o bʼꞹbʼꞹ kʼo bo xospꞹ bʼɇchjine e Tsʼitajensʼe. Bʼꞹbʼꞹ naja ke me nuu na ꞹꞹ e Diosi, ngeje e Satanás, angeze mama ke e Jehová na bʼɇchjine ñe dya nee ra unꞹ kʼo me na joo yo ntee. Xo mama ke dya pɇsʼi derecho ra manda texe yo ntee (Génesis 3:1-6). Kʼo xo kjijñiji nzakja e Satanás jichiji yo ntee ke e Yose dya pje zøø kja o mꞹbʼꞹ, ke na sʼonte ñe ke nee ra nzhopkꞹ kʼo na sʼoo yo ntee, bʼꞹbʼꞹ ko xo manji ke dya ngeje e Diosi ke bo jyokꞹ texe yo kjaa ajensʼe ñe kja ne xoñijomꞹ. Xo bʼꞹbʼꞹ kʼo dya nee ra mba̱ra̱ji o trju̱u̱ e Jehová, ngekʼua bo tsjapꞹji dya kja ro jñusʼꞹji kja yo Biblia, akjanu yo ntee dya kja ro mba̱ra̱ji.

Ne Biblia jizhi ke e Tsʼitajensʼe ra tsjapꞹ texe yo ntee ra mba̱ra̱ji o trju̱u̱ angeze ñe dya kjo ra yepe ra xospꞹ bʼɇchjine (Ezequiel 39:7). Pe mꞹ ra tsjayo, xo ra jokꞹ yo ndꞹmꞹ yo ri pɇsʼiji kja ne xoñijomꞹ. ¿Ja rga tsjaa? Kʼo xo bo mama e Jesús kja nu oración jitskʼøji pje ra tsjaa angeze.

“Pejñe in Reino.”

Yo padya, yo jizhi kja yo religión nrre naño ba manji pje ngeje nu Reino e Tsʼitajensʼe. Pe dya mi ngeje akjanu ma e Jesús o bʼꞹbʼꞹ kja ne xoñijomꞹ. Kʼo ntee ke mi ngeji judío mi pa̱ra̱ji na joo kʼua ja ma junsʼꞹ ke ro zⱥtrʼⱥ kʼe Mesías —ngeje kʼꞹ o juajnꞹ e Yose ngekʼua ro ngꞹxkꞹji— mama ke angeze ra manda kja ne xoñijomꞹ ñe ra tsjaa kʼo me na joo (Isaías 9:6, 7; Daniel 2:44). Mꞹ ra manda angeze ngeje ma ra ndispi o trju̱u̱ e Jehová, na ngeje ri unꞹji nguenda ke e Satanás na bʼɇchjine, akjanu, dya kja pje søø ra tsjaa e Uxua. Xo ñeje ma ra manda e Jesús, dya kja ra chu̱ji yo ndajñiñi, dya kjo ra zødyɇ, dya kjo ra kjogꞹ trjijmi ñe dya kjo ra ndu̱u̱ (Salmo 46:9; 72:12-16; Isaías 25:8; 33:24). Ngekʼua ma ri øtꞹji e Diosi ke ra e̱je̱ nu Reino, xo ri øtꞹji ke ra zⱥdʼⱥ texe kʼo a bo mama angeze.

“Texe yo ka̱ra̱ ajensʼe ñe kja ne xoñijomꞹ ra dyⱥtkʼeji.”

Nuyo nee ra mama ke ix na kjuana ra zⱥdʼⱥ kja ne xoñijomꞹ texe kʼua ja ga nee angeze, kʼua ja nzi ba kjogꞹ ajensʼe —nu ja bʼꞹbʼꞹ e Diosi— ma o trʼii o ndo̱mpꞹ kʼꞹ dya ga joo ñe kʼo sʼoanxe, o pjongꞹji ajensʼe ñe o pa̱ntrʼa̱ji kja ne xoñijomꞹ (Apocalipsis 12:9-12). Ma ri øtꞹji akjanu, kjakꞹji ra mbeñeji ke ni jyodʼꞹ ra pjøtpꞹji nguenda yo nee e Diosi, dya ngeje yo ri negøji. Na ngeje ma ri kjagøji yo nee e Yose ra mbøxkꞹji na punkjꞹ. E Jesús zø mi ngeje perfecto bo xipji nu Tata: “dya ra nge kʼua ja rga negø, ra nge kʼua ja nzi gi nege” (Lucas 22:42, TNM).

“Dyakꞹjme pje ra sijme ne padya.”

E Jesús xo bo mama ke søø ra øtꞹji nu kʼo ni jyongꞹji. Mamakʼua ke me na joo ke ra øtꞹji e Tsʼitajensʼe pje ra siji pama pama. Ma ri øtꞹji akjanu e Diosi, ri mbeñeji ke ngeje angeze kʼꞹ “dakꞹji kʼꞹ rga bʼꞹbʼꞹji ñe kʼꞹ rga tsjonsʼꞹ in jñꞹji. Xo dakꞹji kʼo ni jyongꞹji” (Hechos 17:25). Ne Biblia mama e Palesito ajensʼe je nzakja na jyotrʼe ke me mⱥpⱥ o trʼii ma unꞹ kʼo ni jyodʼꞹ. Zø pje ri øtꞹji e Mizhokjimi ke me ri neji, pe angeze dya pje ra dyakꞹji ke ra tsjakꞹji ra kjogꞹji nrrumꞹ.

“Pongatrjojme kʼo na sʼoo kʼꞹ ri kjajme.”

¿Pje ri tu̱mpꞹji e Jehová? ¿Pjenga ni jyodʼꞹ ke ra pongꞹzꞹji angeze? Yo padya na punkjꞹ ntee dya pjøtpꞹji nguenrra ke nrre ri tu̱sʼkʼøji nzhubꞹ, pe kja ne Biblia mama ke na kjuana ri tu̱sʼkʼøji nzhubꞹ, ngeje kʼꞹ kjakꞹji ra pɇsʼiji nrrumꞹ nzakja ke ri tu̱gøji. Nrreze ma o muxkꞹji ri tu̱sʼkʼøji nzhubꞹ ngekʼua ri kjaji kʼo dya ga joo. Ga kjanu ma ri nee ra minkʼøji texe yo paa, ni jyodʼꞹ ke e Yose ra pongꞹzꞹji in nzhubꞹ (Romanos 3:23; 5:12; 6:23). Ne Biblia xo mama ke e Jehová me na jonte ñe nee ra pongꞹzꞹji (Salmo 86:5).

“Dya ri jyɇzi ra ndo̱kꞹjme kʼꞹ dya joo.”

¿Kjo gi unꞹ nguenda ke me ni jyodʼꞹ ke e Palesito ajensʼe ra mbøkꞹji? Bʼꞹma na punkjꞹ ntee søø ra manji ke dya na kjuana bʼꞹbʼꞹ e Satanás “kʼꞹ dya joo”. Pe, e Jesús mi pa̱ra̱ ke na kjuana mi bʼꞹbʼꞹ, nange bo mama: “kʼꞹ dya joo kʼꞹ manda kja ne xoñijomꞹ” (Juan 12:31; 16:11). Angeze dya ngextrjo nee ra manda kja ne xoñijomꞹ, xo nee ra dyønkꞹgøji ngekʼua dya kja ra jogøji ko in Jyogøji e Jehová (1 Pedro 5:8). Pe dya ri su̱gøji angeze, na ngeje ri pa̱rgøji ke e Tsʼitajensʼe xe nda na zɇzhi ñe nee ra mbørꞹ yo sʼiya angeze.

Na kjuana ke xe bʼꞹbʼꞹ na punkjꞹ pje søø ra øtꞹji e Yose. Kja 1 Juan 5:14 mama ke bʼꞹbʼꞹ na punkjꞹ ke xi søø ra øtꞹji, na ngeje mama: ”Na nge ma ra øtꞹji ja kʼo nzi ga nee angeze, ri pa̱rgøji ra dyⱥtkⱥji”. Nuyo nee ra mama ke søø ra xipjiji e Diosi texe yo ri søji amboo kja i mꞹbʼꞹji, na nge ri pa̱rgøji ke angeze ra tsjakʼøji nguenda (1 Pedro 5:7).

¿Jingua søø ra øtꞹji e Palesito ajensʼe ñe ja nge kʼua ra ma øtꞹji? ¿Pje mama o jñaa e Mizhokjimi? Ra trjꞹrꞹji ne trʼønꞹ kja nu xørꞹ kʼꞹ ba e̱je̱ a ma axojñi.