Skip to content

Skip to table of contents

4 Fekau‘aki mo e Hā?

4 Fekau‘aki mo e Hā?

KUO ui ia ko e lotu ‘oku toutou lea‘aki lahi taha ‘e he kotoa ‘o e kau Kalisitiané. Tatau ai pē pe ‘oku mo‘oni ia pe ‘ikai, ko e sīpinga lotu ‘a Sīsuú​—‘a ia ‘oku fa‘a ui he taimi ‘e ni‘ihi ko e Lotu ‘a e ‘Eikí pe Ko ‘Emau Tamaí​—‘a e lotu ‘oku ma‘uhala lahi taha ‘e he kakai tokolahi. Ko e laui miliona ‘o e kakaí ‘oku nau fa‘a lotu ma‘uloto ‘aki ‘a e ngaahi lea ko iá ‘i he ‘aho kotoa pē. Ka na‘e ‘ikai ‘aupito ke fakataumu‘a ‘e Sīsū ke ngāue‘aki ‘a e lotu ko iá ‘i he founga ko iá. ‘Oku anga-fēfē ‘etau ‘ilo‘i iá?

Ki mu‘a pē ke ne lave ki he lotu ko iá, na‘e pehē ‘e Sīsū: “‘I hono fai ha lotú, ‘oua ‘e toutou lea‘aki ‘a e ngaahi me‘a tatau.” (Mātiu 6:7) Na‘e hanga nai ‘e Sīsū ‘o fakafepaki‘i ‘a ia tonu ‘aki ‘ene ‘omai ‘a e ngaahi lea pau ke ako ma‘uloto pe toutou lea‘aki? ‘Ikai ‘aupito! ‘I hono kehé, na‘e ako‘i mai ‘e Sīsū ‘a e me‘a ke tau lotu fekau‘aki mo iá, pea na‘á ne ‘omai ai ‘a e ngaahi me‘a mahu‘inga taha ke manatu‘i ‘i he taimi lotú. Tau sivisivi‘i angé ‘a e me‘a na‘á ne lea‘akí. ‘Oku hiki ‘a e lotu ko iá ‘i he Mātiu 6:​9-​13.

“Ko ‘emau Tamai ‘oku ‘i hēvani, ke fakamā‘oni‘oni‘i ho huafá.”

Na‘e fakamanatu ‘e Sīsū ki hono kau muimuí ‘oku totonu ke fakahanga ‘a e lotu kotoa pē ki he‘ene Tamaí, ‘a Sihova. Ka ‘okú ke ‘ilo‘i ‘a e ‘uhinga ‘oku mātu‘aki mahu‘inga ai ‘a e huafa ‘o e ‘Otuá mo e ‘uhinga ‘oku fiema‘u ai ke fakamā‘oni‘oni‘i iá?

Mei he kamata‘anga ‘o e hisitōlia ‘a e fa‘ahinga ‘o e tangatá, kuo lau‘ikovi loi ‘a e huafa toputapu ‘o e ‘Otuá. Ko e fili ‘o e ‘Otuá ‘a Sētane, kuó ne ui ‘a Sihova ko ha Pule loi mo siokita ‘a ia ‘oku ‘ikai ke ne ma‘u ‘a e totonu ke pule‘i ‘Ene ngaahi me‘a fakatupú. (Sēnesi 3:​1-6) Ko e tokolahi kuo nau kau mo Sētane, ‘o ako‘i ko e ‘Otuá ‘okú ne momoko, anga-kovi, mo anga-fakamālohi pea nau pehē ‘oku ‘ikai ko Ia ‘a e Tokotaha-Fakatupú. Ko e ni‘ihi kuo a‘u ‘o nau to‘o ‘a e huafa Sihová mei he ngaahi liliu Tohi Tapú pea tapui hono ngāue‘aki iá.

‘Oku fakahaa‘i ‘e he Tohi Tapú ‘e fakatonutonu ‘e he ‘Otuá ‘a e ngaahi fakamaau ta‘etotonu ko ení. (‘Isikeli 39:7) ‘I hono fai iá, te ne feau ai ‘a e kotoa ho‘o ngaahi fiema‘ú pea fakalelei‘i foki mo ho‘o ngaahi palopalemá. Anga-fēfē? Ko e ngaahi lea hono hoko ko eni ‘i he lotu ‘a Sīsuú te ne ‘omai ‘a e talí.

“Ke hoko mai ho Pule‘angá.”

‘I he ‘ahó ni, ‘oku puputu‘u lahi ‘a e kau faiako fakalotú fekau‘aki mo e Pule‘anga ‘o e ‘Otuá. Ka na‘e ‘ilo‘i ‘e he kau fanongo ‘a Sīsuú na‘e ‘osi tomu‘a tala fuoloa pē ‘e he kau palōfita ‘a e ‘Otuá ko e Mīsaiá, ko e Fakamo‘ui ia na‘e fili ‘e he ‘Otuá, te ne pule ki ha Pule‘anga ‘a ia te ne liliu ‘a e māmaní. (‘Aisea 9:​6, 7; Taniela 2:​44) ‘E fakamā‘oni‘oni‘i ‘e he Pule‘angá ‘a e huafa ‘o e ‘Otuá ‘aki hono fakae‘a ‘a e ngaahi loi ‘a Sētané pea liua leva ‘a Sētane mo e kotoa ‘ene ngaahi ngāué. Ko e Pule‘anga ko eni ‘a e ‘Otuá te ne fakangata ‘a e taú, mahamahakí, hongé​—pea na‘a mo e maté tonu. (Saame 46:9; 72:12-​16; ‘Aisea 25:8; 33:24) ‘I ho‘o lotu ke hoko mai ‘a e Pule‘anga ‘o e ‘Otuá, ‘okú ke lotu ai ke hoko mo‘oni mai ‘a e ngaahi tala‘ofa kotoa ko iá.

“Ke fai ho finangaló, ‘o hangē ko ia ‘i hēvaní, ke pehē foki ‘i māmani.”

‘Oku fakahu‘unga mai ‘e he ngaahi lea ko eni ‘a Sīsuú ko e finangalo ‘o e ‘Otuá ‘e hoko mo‘oni mai ki he māmaní ‘o hangē pē ko ia ‘i hēvaní, ‘a e feitu‘u ‘oku ‘i ai ‘a e ‘Otuá. Kuo fakamo‘oni‘i ‘a e ta‘ealata‘ofi ‘a e finangalo ‘o e ‘Otuá ‘i hēvani; ‘i aí na‘e faitau ai ‘a e ‘Alo ‘o e ‘Otuá mo Sētane mo ‘ene fa‘ahí ‘o lī hifo kinautolu ki he māmaní. (Fakahā 12:​9-​12) Hangē ko e ongo ‘uluaki kolé, ko e kole hono tolu ko eni ‘i he sīpinga lotú, ‘okú ne tokoni‘i kitautolu ke tokangataha ki he me‘a ‘oku mahu‘inga tahá​—ko e finangalo ‘o e ‘Otuá kae ‘ikai ko ha‘atautolú. Ko hono finangaló ‘a e me‘a ‘okú ne ‘omai ma‘u pē ‘a e lelei lahi taha ki he me‘a fakatupú kotoa. Ko ia, na‘a mo e tangata haohaoa ko Sīsuú na‘á ne pehē ki he‘ene Tamaí: “Tuku ke ‘oua na‘a fai ki hoku lotó, ka ki ho‘oú pē.”​​—Luke 22:42.

“Foaki mai mu‘a ha‘amau mā ki he ‘ahó ni.”

Na‘e fakahaa‘i heni ‘e Sīsū ‘e lava ke tau lotu foki fekau‘aki mo ‘etau ngaahi fiema‘ú. ‘Oku ‘ikai hala ia ke lotu ki he ‘Otuá fekau‘aki mo ‘etau ngaahi fiema‘u faka‘ahó. Ko hono mo‘oní, ko hono fai iá ‘oku fakamanatu mai ai kiate kitautolu ko Sihova ‘a e tokotaha ‘okú ne “‘oange ki he kakai kotoa pē ‘a e mo‘ui mo e mānava pea mo e me‘a kotoa pē.” (Ngāue 17:25) ‘Oku fakahaa‘i ‘e he Tohi Tapú ko ha mātu‘a ‘ofa ia ‘okú ne fiefia ‘i hono ‘oange ki he‘ene fānaú ‘a e me‘a ‘oku nau fiema‘ú. Kae hangē pē ko ha mātu‘a leleí, he‘ikai ke ne tali ‘a e ngaahi kole ‘oku ‘ikai ke ‘aonga kiate kinautolú.

“Fakamolemole‘i homau ngaahi mo‘uá.”

‘Oku ‘i ai mo‘oni ha‘o mo‘ua ki he ‘Otuá? ‘Okú ke fiema‘u ‘ene fakamolemolé? Ko e tokolahi ‘i he ‘ahó ni kuo ‘ikai ke nau toe mahino‘i ‘a e tu‘unga totonu ‘o e angahalá mo hono mafatukitukí. Ka ‘oku ako‘i mai ‘e he Tohi Tapú ko e angahalá ‘okú ne fakatupunga ‘etau faingata‘a‘iá, he ko e makatu‘unga tefito ia ‘oku mate ai ‘a e fa‘ahinga ‘o e tangatá. Koe‘uhi ‘oku fanau‘i kitautolu ‘i he angahalá, ‘oku tau faiangahala kotoa ai, pea ko ‘etau ‘amanaki ki ha kaha‘u tu‘uloá ‘oku makatu‘unga pē ia ‘i he fakamolemole ‘a e ‘Otuá. (Loma 3:​23; 5:​12; 6:​23) ‘Oku fakafiemālie ke ‘ilo‘i ‘oku pehē ‘e he Tohi Tapú: “Ko koe, ‘e Sihova, ‘okú ke lelei mo mateuteu ke fakamolemole.”​​—Saame 86:5.

“Fakahaofi kimautolu mei he tokotaha fulikivanú.”

‘Oku mahino mo‘oni kiate koe ‘a e lahi ho‘o fiema‘u ‘a e malu‘i ‘a e ‘Otuá? ‘Oku fakafisi ‘a e tokolahi ke tui ‘oku ‘i ai ‘a e “tokotaha fulikivanú,” ‘a Sētane. Ka na‘e ako‘i mai ‘e Sīsū ko Sētané ‘okú ne ‘i ai mo‘oni, pea a‘u ‘o ne ui ia “ko e pule ‘o e māmani ko ení.” (Sione 12:31; 16:11) Kuo fakamele‘i ‘e Sētane ‘a e māmani ko eni ‘okú ne pule‘í, pea ‘okú ne vēkeveke ke fakamele‘i foki mo koe, ke ta‘ofi koe mei hono fakatupulekina ha vaha‘angatae vāofi mo ho‘o Tamaí, ‘a Sihova. (1 Pita 5:8) Kae kehe, ‘oku mālohi mama‘o ange ‘a Sihova ‘ia Sētane pea ‘okú ne fiefia ke ne malu‘i ‘a e fa‘ahinga ‘oku nau ‘ofa kiate Iá.

Ko e ki‘i fakanounou vave ko ia ki he ngaahi poini mahu‘inga ‘o e sīpinga lotu ‘a Sīsuú ‘oku ‘ikai ke ne kāpui ‘a e kaveinga kotoa ‘oku fe‘ungamālie ki he lotú. Manatu‘i, ‘oku tala mai ‘i he 1 Sione 5:​14 fekau‘aki mo e ‘Otuá: “‘Ilonga ha me‘a ‘oku tau kole ‘o fakatatau ki hono finangaló, ‘okú ne fanongo mai kiate kitautolu.” Ko ia ‘oua te ke hoha‘a ‘o pehē ko ho‘o ngaahi palopalemá ‘oku ‘ikai ke loko mahu‘inga ia ke lilingi atu kia Sihova.​​—1 Pita 5:7.

Kae fēfē ‘a e taimí mo e feitu‘ú? ‘Oku mahu‘inga ‘a e taimi mo e feitu‘u ‘oku tau lotu aí?