Skip to content

Skip to table of contents

Ovina Vipi tu Pinga Vohutililo?

Ovina Vipi tu Pinga Vohutililo?

4 Ovina Vipi tu Pinga

Vohutililo?

OMANU VALUA, va sima okuti, ohutililo Yesu a longisa, ya siata oku pituluiwa olonjanja vialua. Cikale okuti olondaka evi viocili ale sio, ohutililo Yesu a longisa okuti pamue yi tukuiwa hati, a Isietu, omanu valua ka va kũlĩhĩle elomboloko liaco. Vamue va siata oku pitulula olondaka viohutililo yaco olonjanja vialua vokuenda kueteke. Pole, Yesu ka yonguile okuti, ohutililo yaco yi pituluiwa olonjanja vialua. Tua ci kũlĩha ndati?

Osimbu Yesu ka lomboluile catiamẽla kohutililo yaco, wa popia hati: “Eci vu likutilila ko ka pitololi ño-o olondaka vioku patekela.” (Mateo 6:7) Anga hẽ, Yesu wa kuata atatahãi poku lombolola olondaka omanu va sukilile oku patekela loku vi pitolola? Sio, ka kuatele! Eye wa longisa omanu ovina va sukilile oku tukula poku likutilila, kuenda ovina vi pitisiwa kovaso poku likutilila. Omo liaco, tu konomuisi ovina eye a popia viatiamẽla kolohutililo, via tukuiwa kelivulu lia Mateo 6:9-13.

Atosi avelapo tua konomuisa atiamẽla kohutililo Yesu a linga, ka va lombolola ovina viosi tu sukila oku tukula poku likutilila. Ivaluka okuti, Elivulu lia 1 Yoano 5:14, li tu sapuila ovina viatiamẽla ku Suku hati: “Ekolelo tu u kuetele lieli, nda tu pinga cimue ca sungulukila ocipango caye eye o tu yeva.” Omo liaco, ku ka sime okuti, ku sukila oku lombolola ku Suku ovitangi vimue loku vi tenda okuti, vitito.—1 Petulu 5:7.

Nye ci popiwa catiamẽla kowola locitumãlo? Anga hẽ, tu sukila oku sokiya owola locitumãlo poku likutilila?

“A Isietu o kasi kilu. Onduko yove yi sumbiwe.”

Yesu wa sapuila olondonge viaye hati, vi sukila oku suñamisa olohutililo viosi ku Isiaye Yehova. Anga hẽ, wa kũlĩha esunga lieci onduko ya Suku yi kuetele esilivilo lia velapo, kuenda esunga lieci tu sukilila oku yi sumbila?

Tunde kosimbu, onduko yi kola ya Suku, ya siata oku vihĩsiwa lovohembi. Satana, unyãli wa Suku, wa popia hati, Yehova Ombiali yuhembi, ukuacipululu, kuenda ka kuete omoko yoku viala ovina a lulika. (Efetikilo 3:1-6) Omanu valua, va nõlapo oku tiamẽla ku Satana, poku longisa okuti, Suku ka kuete ocikembe, ongangala, ukuakufetuluinya, kuenda ka va tava okuti, Eye Ululiki wovina viosi. Vakuavo va likala onduko ya Yehova poku yupa Vambimbiliya, loku handeleka omanu oco ka va ka yi tukule.

Embimbiliya li lekisa okuti, Suku o ka malako ovohembi osi. (Esekiele 39:7) Kuenje, o ka tẽlisa olonjongole vietu, kuenda o ka malako ovitangi viosi. O ka ci linga ndati? Olondaka vi kuãimo viohutililo ya Yesu, vi eca etambululo.

“Usoma wove wiye.”

Koloneke vilo, alongisi vatavo va kuete atatahãi atiamẽla Kusoma wa Suku. Pole, olonjeveleli via Yesu via kũlĩhĩle okuti, ovaprofeto va popele ovina viatiamẽla ku Mesiya, Onjovoli ya nõliwa la Suku, una o ka kala ombiali Yusoma wa Suku, u ka nena ekalo liwa voluali. (Isaya 9:6, 7; Daniele 2:44) Usoma waco, u ka kemãlisa onduko ya Suku poku situlula ovohembi a Satana, noke u ka nyõla Satana kumue lovilinga viaye. Usoma wa Suku, u ka malako ovoyaki, ovoveyi, onjala, kuenda olofa. (Osamo 46:9; 72:12-16; Isaya 25:8; 33:24) Eci o likutilila oco usoma wa Suku wiye, ci lekisa okuti, o kasi oku pinga oco olohuminyo via tukuiwa ndeti vi tẽlisiwe.

“Ocipango cove ci lingiwe posi ndeci ci lingiwa kilu.”

Olondaka evi via Yesu, vi lekisa okuti, ocipango ca Suku ci ka tẽlisiwa palo posi, ndeci ci kasi oku lingiwa kilu. Ocipango caco, ci kasi oku amamako oku lingiwa kilu, momo oko Omõla wa Suku a liyaka la Satana kumue lolondele viaye, kuenje wa va takumuila palo posi. (Esituluilo 12:9-12) Epingilo eli liatatu vohutililo ya Yesu, kuenda avali tua konomuisa, a tu kuatisa oku limbuka ovina vi kuete esilivilo lia velapo okuti, tu tẽlisa ocipango ca Suku, pole, cetu hacoko. Ocipango caye, oco lika ca siata oku nena ekalo liwa kovina viosi a lulika. Ndaño Yesu wa kala omunu umue wa lipua, pole wa sapuila Isiaye hati: “Ocipango cange ka ci ka lingiwe, te cove ci lingiwa.”—Luka 22:42.

“Tu ĩhe okulia kuetu kuetaili.”

Yesu wa lekisa okuti, ca sunguluka oku kongela volohutililo vietu ovina tu sukila eteke leteke. Nda tua ci linga tu limbuka okuti, Yehova eye wa siata oku “eca komanu vosi omuenyo lefuimo lovina viosi.” (Ovilinga 17:25) Embimbiliya li lekisa okuti, Yehova onjali yimue ukuacisola okuti, o sanjukila oku eca komãla vaye ovina va Sukila. Ndeci onjali yimue yiwa yi linga, Yehova ka tambulula apingilo a kapa kohele ekalo liomãla vaye.

‘Tu ecele akulueya etu.’

Ove hẽ, o kuete ofuka la Suku? O sukila ongecelo yaye? Koloneke vilo, omanu valua ka va tava okuti kuli ekandu, kuenda li nena ovitangi. Pole, Embimbiliya li longisa okuti, ekandu olio ono yovitangi, kuenda olio lia nena olofa komanu. Omo okuti tua citiwa lekandu, tua siata oku lueya olonjanja vialua, kuenda elavoko lietu lioku kuata ekalo liwa kovaso yoloneke, li tunda kongecelo ya Suku. (Va Roma 3:23; 5:12; 6:23) Tu lembelekiwa poku lilongisa olondaka Viembimbiliya vi popia hati: “A Yehova, wa sunguluka haive wukuakuecela.”—Osamo 86:5.

“Tu popele kũvi.”

Ove hẽ, o tẽla oku limbuka ndomo o sukila oku popeliwa la Suku? Omanu valua ka va tava okuti kuli Satana ‘ukuevĩho.’ Pole, Yesu wa longisa okuti, kuli Satana, kuenda wo tukula okuti, “ombiali yoluali lulo.” (Yoano 12:31; 16:11) Satana wa kemba oluali luosi, kuenda o yongolavo oku tu kemba, loku nyõla ukamba tu kuete la Isietu Yehova. (1 Petulu 5:8) Pole, Yehova o kuete unene walua, okuti wa Satana u sule, kuenda o yongola oku popela omanu vana vo sole.