Wulu kɔ nuhua edwɛkɛ ne azo

Wulu kɔ nuninyɛne ne azo

7 Asoo Nyamenle Tie Na Ɔbua Ɔ?

7 Asoo Nyamenle Tie Na Ɔbua Ɔ?

KPUYA ɛhye maa yɛnyia ɛhulolɛ kɛ yɛbanwu dɔɔnwo yɛavale asɔneyɛlɛ nwo. Baebolo ne kilehile kɛ, ɛnɛ bɔbɔ Gyihova tie asɔneyɛlɛ. Saa ɔbadie yɛ asɔneyɛlɛ ne anzɛɛ ɔnrɛdie a, ɔgyi yɛ nwo zo.

Gyisɛse dendɛle tiale ye mekɛ zo ɛzonlenlɛ nu mgbanyima wɔ bɛ nabalaba nyɛleɛ nwo; ɛnee bɛtwe menli adwenle bɛba bɛ nwo zo wɔ bɛ asɔneyɛlɛ nu. Ɔhanle ɔvanenle bɛ nwo kɛ “bɛnyia bɛ ahatualɛ kɔsɔɔti bɛwie,” kile kɛ bɛbanyia menli nyunlu ɛlolɛ kɛ mɔɔ bɛkpondɛ la, noko Nyamenle ɛnrɛdie bɛ. (Mateyu 6:5) Ɛnɛ noko, menli yɛ asɔne kɛ mɔɔ bɛkulo la, na tɛ kɛ mɔɔ Nyamenle ɛhile la. Bɛkpo asɔneyɛlɛ nwo ngyinlazo mɔɔ wɔ Baebolo ne anu la, ɔti Nyamenle ɛndie bɛ asɔneyɛlɛ.

Na ɛdawɔ noko ɛ? Asoo Nyamenle badie wɔ asɔneyɛlɛ na yeabua ɔ? Saa ɔbadie a, ɔngyi maanle mɔɔ ɛvi nu, aneɛ mɔɔ ɛka anzɛɛ gyinlabelɛ titili bie mɔɔ ɛlɛ wɔ ɛbɛlabɔlɛ nu la azo. Baebolo ne ka kɛ: “Nyamenle ɛnnea sonla nyunlu, na wɔ maanle biala anu awie biala mɔɔ sulo ye na ɔyɛ mɔɔ ɔle tenlene la, ɔdie ye ɔto nu.” (Gyima ne 10:34, 35) Asoo kɛ Nyamenle nwu wɔ la ɛne? Saa ɛsulo Nyamenle a, ɛbanyia ɛbulɛ kpole wɔamaa ye na ɛnrɛyɛ debie biala mɔɔ bamaa yeali nyane la. Saa ɛkulo tenleneyɛlɛ a, ɛbabɔ mɔdenle wɔayɛ mɔɔ Nyamenle se ɔtenrɛ la tɛla kɛ ɛbayɛ mɔɔ ɛdawɔ mumua ne ɛkulo anzɛɛ mɔɔ ɛ gɔnwo mɔ kulo kɛ ɛyɛ la. Asoo amgba ɛkulo kɛ Nyamenle tie wɔ asɔneyɛlɛ? Baebolo ne bamaa wɔanwu kɛzi ɛyɛ asɔne a Nyamenle badie wɔ la. *

Nɔhalɛ nu, menli dɔɔnwo kulo kɛ Nyamenle bua bɛ asɔneyɛlɛ ne wɔ nwanwane adenle zo. Ɛhye le debie mɔɔ Nyamenle ɛnda ɛnyɛ a, kɛ mɔɔ kɛlɛtokɛ mɔɔ wɔ Baebolo ne anu maa yɛnwu ye la. Ɛnee saa Nyamenle dua nwanwane adenle zo bua asɔneyɛlɛ bie bɔbɔ a, ɔdi kɛyɛ ɛvolɛ ɛya ko nee ɔ nzi na yeayɛ bieko. Baebolo ne eza maa yɛnwu kɛ nwanwane gyima ɛhye mɔ rale awieleɛ wɔ ɛzoanvolɛ ne mɔ mekɛ zo. (1 Kɔlentema 13:8-10) Asoo ɛhye kile kɛ Nyamenle ɛmbua yɛ asɔneyɛlɛ ɛnɛ ɔ? Kyɛkyɛ! Maa yɛzuzu kɛzi ɔbua asɔneyɛlɛ bie mɔ la anwo.

Nyamenle maa nrɛlɛbɛ. Gyihova a le nɔhalɛ nrɛlɛbɛ kɔsɔɔti Ɛvileka a. Ɔfi atiakunlukɛnlɛma nu ɔmaa menli mɔɔ bɛkpondɛ ye ɛkɛ ne adehilelɛ bɛava bɛabɔ bɛ ɛbɛla la nrɛlɛbɛ.​—Gyemise 1:5.

Nyamenle maa yɛ sunsum nwuanzanwuanza. Sunsum nwuanzanwuanza ne le Nyamenle gyimayɛlɛ tumi. Tumi biala ɛnle ɛkɛ mɔɔ ɔle kpole ɔtɛla ye a. Ɔboa yɛ ɔmaa yɛkola yɛgyinla sɔnea ngakyile nloa. Ɔmaa yɛnyia anzodwolɛ wɔ ngyegyelɛ mekɛ nu. Eza ɔboa yɛ ɔmaa yɛnyia subane ngɛnlɛma. (Galeehyeama 5:22, 23) Gyisɛse zele ye ɛdoavolɛma kɛ, Nyamenle bavi atiakunlukɛnlɛma nu ava ahyɛlɛdeɛ ɛhye amaa bɛ.​—Luku 11:13.

Nyamenle maa bɛdabɛ mɔɔ bɛkpondɛ ye la ndelebɛbo. (Gyima ne 17:26, 27) Menli dɔɔnwo wɔ ewiade amuala mɔɔ bɛlɛkpondɛ nɔhalɛ ne a. Bɛkulo kɛ bɛnwu Nyamenle kpalɛ​—ye duma, bodane mɔɔ ɔlɛ ɔmaa azɛlɛ ne nee alesama la yɛɛ kɛzi bɛbahola bɛabikye ye la. (Gyemise 4:8) Gyihova Alasevolɛ ta yia menli ɛhye mɔ na bɛdua Baebolo ne azo bɛbua bɛ kpuya ne mɔ.

Ɔti kɛmɔti a ɛlɛkenga magazine ɛhye a? Ɛlɛkpondɛ Nyamenle ɔ? Bie a ɔbalua magazine ɛhye azo yeabua wɔ asɔneyɛlɛ ne.

^ ɛden. 5 Saa ɛkulo kɛ ɛnwu kɛzi ɛbayɛ asɔne amaa Nyamenle adie wɔ la anwo edwɛkɛ dɔɔnwo a, nea Duzu A Baebolo Ne Kola Kilehile Yɛ A? buluku ne mɔɔ Gyihova Alasevolɛ ɛyɛ la tile 17 ne.