Xeen tiʼ baʼax ku taasik

Xeen tu cuadroil baʼax ku taasik

Maʼ u xuʼulul k-kaxtik táanil «u justicia» Dios

Maʼ u xuʼulul k-kaxtik táanil «u justicia» Dios

Maʼ u xuʼulul k-kaxtik táanil «u justicia» Dios

«Maʼ u xuʼulul a kaxtikeʼex táanil u Reino Dios yéetel u justicia, tuláakal túun le uláakʼ baʼaloʼobaʼ yaan xan u tsʼaʼabalteʼex.» (MAT. 6:33, NM)

1, 2. ¿Baʼax le u justicia Diosoʼ, yéetel baʼax ku chíikbesik?

«MAʼ U xuʼulul a kaxtikeʼex táanil u Reino Dios.» (Mat. 6:33NM.) Toʼoneʼ jach k-kʼaj óol le baʼax tu yaʼalaj Jesús teʼ kaʼansaj tu beetaj teʼ puʼukoʼ. Le oʼolal k-beetik tuláakal le ku páajtal utiaʼal k-eʼesik k-yaabilaj tiʼ bey xan utiaʼal k-eʼesik táan k-tsʼáaikba tu tséel le Reinooʼ. Baʼaleʼ kʼaʼajaktoʼoneʼ Jesuseʼ tu yaʼalaj xan ka k-kaxt «u justicia» Dios. Teʼ xookaʼ yaan k-ilik baʼax u kʼáat u yaʼal u justicia Dios yéetel bix jeʼel u kaxtik máak táanileʼ.

2 Le tʼaan ku suʼutul «justiciaoʼ» ku páajtal xan u suʼutul «tojil» yéetel «toj kuxtal». U justicia Dioseʼ nuʼuktaʼan tumen baʼaxoʼob ku yaʼalik. Tumen letiʼ Beetmil tuláakal baʼaleʼ, chéen letiʼ jeʼel u páajtal u yaʼalik baʼax maʼalob yéetel baʼax maʼ maʼalobeʼ (Apo. 4:11). Baʼaleʼ u justicia Dioseʼ maʼ chuup yéetel leyoʼob talamtak u tsʼoʼokbesaʼal baʼax ku yaʼalikiʼ. Baʼaxeʼ ku chíikbesik u jatsʼuts modos Jéeoba. Le justiciaoʼ upʼéel tiʼ le modos maas nuuktak ku yeʼesik Jéeobaoʼ, le u láakʼoʼoboʼ yaabilaj, naʼat yéetel páajtalil. Bey túunoʼ, u justicia Dioseʼ jach yaan baʼax u yil yéetel le baʼaxoʼob u tukulmaj u beetkoʼ. Tsʼoʼoleʼ yaan baʼax u yil yéetel le baʼaxoʼob ku páaʼtik ka u beet le máaxoʼob meyajtkoʼ.

3. 1) ¿Baʼax u kʼáat u yaʼal u kaxtik máak táanil u justicia Dios? 2) ¿Baʼax péekskoʼon k-beet baʼaxoʼob ku yaʼalik u leyoʼob Jéeoba?

3 ¿Baʼax u kʼáat u yaʼal u kaxtik máak táanil u justicia Dios? Jeʼel u páajtal k-aʼalikeʼ u beetik máak baʼax utstutʼaan utiaʼal u lúubul utsil tiʼ. Táakaʼan xan u tsʼáaik u yóol máak u beet baʼax ku yaʼalik Dios utiaʼal maʼ u kuxtal chéen jeʼex utstutʼaaneʼ (xokaʼak Romailoʼob 12:2). U kuxtal máak beyaʼ jach yaan baʼax u yil yéetel bix u biskuba yéetel Dios. Tumen k-yaabiltmeʼ k-beetik baʼax ku yaʼalik u ley, maʼ tumen wa saajkoʼon u castigarkoʼoniʼ. Le yaabilajaʼ ku péekskoʼon k-beet tuláakal baʼaxoʼob ku yaʼalik utiaʼal k-kiʼimakkúuntik u yóol yéetel maʼ k-beetik chéen baʼaxoʼob k-tuklik. Toʼoneʼ k-ojel letiʼe baʼax unaj k-beetkoʼ tumen tu beetoʼon utiaʼal ka k-eʼes u justicia. Kʼaʼabéet k-yaabiltik u justicia Dios, jeʼex tu beetil Jesús, le Rey u yéeymaj utiaʼal u gobernar tu Reinooʼ (Heb. 1:8, 9).

4. ¿Baʼaxten jach kʼaʼabéet k-kaxtik u justicia Dios?

4 ¿Baʼaxten jach kʼaʼabéet k-kaxtik u justicia Jéeoba? Tuukulnakoʼon tiʼ le baʼax úuch tiʼ Adán yéetel Eva teʼ tu jardinil Edenoʼ. Letiʼobeʼ yanchaj u chʼaʼatuklikoʼob wa yaan u kʼamikoʼob bey xan wa maʼ ken u kʼamoʼob tiʼ Jéeoba yaan u derechoi u yaʼalik bix unaj u nuʼuktik u kuxtaloʼob (Gén. 2:17; 3:5). Baʼaleʼ tu chʼaʼatuklaj u beetkoʼob baʼax maʼ maʼalobiʼ, lelaʼ tu taasaj muʼyaj yéetel kíimil tiʼ u paalaloʼob (Rom. 5:12). Kex beyoʼ le Bibliaoʼ ku yaʼalik: «Máax ku [yilik u] toj kuxtal yéetel chúukaʼan óolaleʼ, ku [yantal] kuxtal yéetel tsiikil» tiʼ (Pro. 21:21). Bey túunoʼ wa k-kaxtik táanil u justicia Dioseʼ, yaan k-bisikba maʼalob tu yéetel, tsʼoʼoleʼ yaan k-salvartikba (Rom. 3:23, 24).

Maʼ unaj k-tuklik maas maʼaloboʼon tiʼ u maasiliʼ

5. ¿Baʼax maʼ unaj k-beetkiʼ?

5 Tu cartai Romailoʼobeʼ, apóstol Pabloeʼ tu yaʼalaj upʼéel baʼax maʼ unaj u beetik le máaxoʼob kaxtik táanil u justicia Diosoʼ. Letiʼeʼ tu yaʼalaj yoʼolal le judíoʼob teʼ kʼiinoʼob jeʼeloʼ: «Yantiʼob jumpʼéel nojoch kʼub óolal tiʼ Jajal Dios, chéen baʼaleʼ u kʼub óolaloʼobeʼ maʼ u chʼaʼamaj u muukʼ tiʼ jumpʼéel chúukaʼan kʼaj óolaliʼ. Tumen maʼ u yojeloʼob bix u beetik Jajal Dios utiaʼal u tsʼáaik máakoʼob maʼalob tu táaniʼ; táan u kaxtikoʼob tu juunal u yóoloʼob bix u yantaloʼob maʼalob tu yéeteleʼ, kex maʼ u yantaloʼob yáanal le bix u yaʼalmail Jajal Diosoʼ» (Rom. 10:2, 3). Jeʼex úuchik u yaʼalik Pablooʼ, le judíoʼoboʼ maʼ tu naʼatoʼob baʼax u kʼáat u yaʼal u justicia Diosiʼ, tumen chéen chʼíikoʼob u yeʼesoʼob jach toj u kuxtaloʼob. *

6. ¿Baʼax unaj k-kanáantik maʼ k-beetik, yéetel baʼaxten?

6 ¿Bix jeʼel u joʼopʼol k-beetik xan beyoʼ? Upʼéel bixeʼ letiʼe ka k-ket le bix k-meyajtik Dios yéetel le bix u meyajtaʼal tumen uláakʼ sukuʼunoʼoboʼ. Lelaʼ jeʼel u beetik k-kʼubik k-óol chéen tiʼ le baʼaxoʼob k-ojel k-beet ka tak tuʼubuktoʼon le baʼax maas kʼaʼabéetoʼ: k-kaxtik u justicia Jéeoba (Gal. 6:3, 4). K-yaabilaj tiʼ Dioseʼ unaj u péekskoʼon k-beet uts tiʼ u maasil. Baʼaleʼ wa k-áantik u maasil chéen utiaʼal ka ilaʼak jach utsoʼoneʼ, k-eʼesik maʼ jaaj wa k-yaabiltmaj Diosiʼ (xokaʼak Lucas 16:15).

7. ¿Bix úuchik u yeʼesik Jesús maʼ maʼalob ka u taasuba máak maas utsil tiʼ u maasiliʼ?

7 Tu kʼiiniloʼob Jesuseʼ, yaan tiʼ le «máaxoʼob ku tukultikubaʼob utsoʼoboʼ [...] ku pʼektikoʼob uláakʼ máakoʼob». Utiaʼal u yeʼesik maʼ maʼalob ka u taasuba máak maas utsil tiʼ u maasileʼ, Jesuseʼ tu yaʼalaj: «Kaʼatúul máakoʼobeʼ binoʼob [templo] payalchiʼ. Juntúuleʼ fariseo, uláakʼ juntúuleʼ j-kʼam [impuestoʼob]. Waʼalakbal le fariseooʼ payalchiʼinaj beyaʼ: [In Dios], kin tsʼáaiktech nib óolal, tumen maʼ beyen jeʼel bix le uláakʼ máakoʼoboʼ, máaxoʼob j-ookoloʼob, kʼasaʼanoʼob yéetel j-núupkʼebanoʼob; mix xan beyen jeʼel bix le j-kʼam [impuestoʼoboʼ]. Suuk in suʼukʼin kaʼatéen tu yáam jumpʼéel semana, kin tsʼáaik xan u diezmoil tuláakal in náajal. Baʼaleʼ le j-kʼam [impuestooʼ] náach pʼáatik, mix tu yóoltaj u líikʼes u yich kaʼaniʼ, chéen tu loxaj u tseem ka tu yaʼalaj: ¡[In Dios], chʼaʼa ten óotsilil, tumen kʼebanen!». Jesús túuneʼ tu yaʼalaj: «Le j-kʼam [impuestooʼ] uts pʼáatik tu táan [Dios] le ka suunaj tu yotochoʼ; maʼ bey le fariseooʼ, tumen jeʼel máaxak ku nojbaʼalkuntikubaeʼ bíin mixbaʼalkúuntaʼak, baʼaleʼ jeʼel máaxak ku mixbaʼalkuntikubaeʼ bíin nojbaʼalkuntaʼak» (Luc. 18:9-14).

Le talmil ku taasik u tuklik máak jach utsoʼ

8, 9. ¿Baʼax u kʼáat u yaʼal u taaskuba máak «jach uts», yéetel baʼax jeʼel u péekskoʼon k-beeteʼ?

8 Uláakʼ baʼax jeʼel u taasiktoʼon talmileʼ letiʼe baʼax ku yaʼalik Eclesiastés 7:16: «Maʼ a tukultikaba wa jach utsech, mix a tukultikaba wa jach pʼilaʼan a wich. ¿Baʼaxten bíin a kíimsaba ta juunal?». Le máax tsʼíibt le libroaʼ, ku yaʼalik teʼ versículo 20 baʼaxten maʼ unaj k-tuukul beyoʼ: «Minaʼan mix máak jach [toj] u kuxtal ka u beet uts mantatsʼ, maʼ u kʼebanchajal». Le máax ku tuklik «jach uts[eʼ]» ku joʼopʼol u juzgartik u maasil. Baʼaleʼ maʼ tu tsʼáaik cuenta wa chéen u kʼáat ka beetaʼak baʼax utstutʼaan letiʼ maʼ baʼax utstutʼaan Diosiʼ, bey túunoʼ ku pʼáatal maʼ maʼalob yanil tu táaniʼ.

9 Le máax ku tuklik «jach uts», wa jeʼex u yaʼalik uláakʼ bibliaʼobeʼ, ku tuklik «jach maʼalob tuláakal baʼax ku beetik» wa «jach toj u kuxtaleʼ», jeʼel tak u joʼopʼol u tuklik maʼ maʼalob baʼaxoʼob ku beetik Jéeobaiʼ. Baʼaleʼ u tuklik máak maʼ maʼalob baʼaxoʼob ku beetik Jéeobaeʼ, bey jeʼex ka u yaʼal maas maʼalob bix u tuukul letiʼeʼ. Lelaʼ bey ka k-kukíint Dios utiaʼal k-aʼaliktiʼ baʼax maʼalob yéetel baʼax maʼ maʼalobiʼ. Baʼaleʼ ¿yantoʼon wa u derechoi k-aʼalik baʼax uts yéetel baʼax kʼaas? ¡Minaʼan! Chéen tiʼ Jéeoba yaan u derechoi (Rom. 14:10).

10. ¿Baʼax jeʼel u beetik k-juzgartik Dios, jeʼex tu beetil Jobeʼ?

10 U jaajileʼ, mix utúul tiʼ toʼon jeʼel k-aʼalik tiʼ Dios maʼ maʼalob baʼax ku beetkeʼ. Baʼaleʼ tumen kʼebanoʼoneʼ, yaan kʼiineʼ jeʼel k-tuklik maʼ maʼalob baʼax ku beetkeʼ. Lelaʼ jeʼel u yúuchul ken k-il u beetaʼal upʼéel baʼal bey k-óol maʼ maʼalobeʼ wa ken máans upʼéel nojoch talmil. Lelaʼ bey úuchik tiʼ Job, utúul máax chúukpaj u yóol u meyajt Dios úuchjeakil. Le Bibliaoʼ ku yaʼalikeʼ letiʼeʼ «toj kaʼach u kuxtal, jach u yokesmaj u yóol u meyajtik [Dios yéetel ku] kanáantik maʼ u beetik kʼaas tiʼ mix máak» (Job 1:1). Baʼaleʼ chéen ka káaj u muʼyajtik jejeláas talmiloʼob; letiʼ túuneʼ jach yaachaj u yóoleʼ ka joʼopʼ «u sen aʼalik maʼ siʼipilnajaʼan[iʼ]» wa maas toj baʼax ku beetik tiʼ Dios (Job 32:1, 2). Bey túunoʼ kʼaʼabéetchaj u kʼexik u tuukul. U jaajileʼ, wa ka k-muʼyajt le baʼaxoʼob úuchtiʼoʼ, jeʼel xan k-tuukul beyoʼ. Wa ka úuchuktoʼon beyoʼ, ¿baʼax jeʼel u yáantkoʼon k-kʼex k-tuukuleʼ?

Yaʼab baʼax maʼ k-ojel ken úuchuk wa baʼaxiʼ

11, 12. 1) ¿Baʼax unaj k-kʼaʼajsik wa k-tuklik maʼ maʼalob baʼax ku beetik wa máaxiʼ? 2) ¿Baʼaxten bey maʼ maʼalob le baʼax tu beetaj u yuumil le kool tu yaʼalaj Jesús ichil le kettʼaan tu beetoʼ?

11 Kʼaʼabéet u kʼaʼajaltoʼoneʼ, yaʼab baʼax maʼ k-ojel ken úuchuktoʼon wa baʼaxiʼ. Lelaʼ bey úuchik tiʼ Job. Letiʼeʼ maʼ u yojel wa tsʼoʼok u yaʼalaʼal baʼaloʼob maʼ jaajtak tu contra tumen Satanás tu táan Dios yéetel tu táan le angeloʼoboʼ (Job 1:7-12; 2:1-6). Maʼ u yojel wa letiʼe Kʼaasilbaʼal beetik u muʼyajoʼ. U jaajileʼ maʼ k-ojel wa Jobeʼ u yojel kaʼach máax le Kʼaasilbaʼaloʼ. Le oʼolal tu tuklaj Dios beetik u muʼyaj. Lelaʼ ku yeʼeskeʼ, tumen maʼ k-ojel baʼaxten ku yúuchul wa baʼaxeʼ, jach séeb jeʼel k-tuklik yaanal baʼaleʼ.

12 Beoraaʼ koʼoneʼex kʼaʼajsik le kettʼaan tu beetaj Jesús yoʼolal u yuumil le kool yéetel u j-meyajoʼoboʼ (xokaʼak Mateo 20:8-16). U yuumil le kooloʼ upʼéeliliʼ bix úuchik u boʼotik le máaxoʼob meyajnajoʼob bul kʼiin yéetel le meyajnajoʼob chéen upʼéel horaoʼ. ¿Bix a wilik? ¿Maʼalob wa le baʼax tu beetoʼ? Wa ka tuukulnakoʼon jeʼex le máaxoʼob meyajnajoʼob bul kʼiinoʼ, ¿máasaʼ jeʼel k-aʼalik kʼaʼabéet u boʼotaʼaloʼob maas maʼalob kaʼacheʼ? Wa ka tuukulnakoʼon beyoʼ, jeʼel k-ilik bey maʼ maʼalob le baʼax tu beetaj u yuumil le kooloʼ. Tsʼoʼoleʼ jeʼel k-ilik bey jach tu mixbaʼalkuntaj le j-meyajoʼob yoʼolal le baʼaxoʼob tu yaʼalajtiʼoboʼ. Baʼaleʼ ¿k-ojel wa jach baʼax péeks u yuumil le kool u beet beyoʼ?

13. ¿Baʼax xan unaj u chʼaʼabal en cuentai yoʼolal le baʼax tu beetaj u yuumil le kooloʼ?

13 Koʼoneʼex ilik baʼax oʼolal beetaʼab tumen u yuumil le kooloʼ. Maʼ xaaneʼ letiʼeʼ u yojel le j-meyajoʼoboʼ kʼaʼabéet u náajaloʼob utiaʼal u tsʼáaik baʼax kʼaʼabéet ichil u yotochoʼob. Tu kʼiiniloʼob Jesuseʼ, le j-meyajoʼoboʼ ku boʼotaʼaloʼob sáamsamal, beyoʼ ku yantal u tojol u manik baʼal u jaantoʼob teʼ kʼiin jeʼeloʼ. Bey túunoʼ tuukulnen tiʼ le máaxoʼob meyajnajoʼob chéen upʼéel hora tumen maʼ séeb ilaʼaboʼob tumen u yuumil le kooloʼ. ¿Jeʼel wa u páajtal u manikoʼob baʼax kʼaʼabéet ichil u yotochoʼob wa ka boʼotaʼaktiʼob chéen upʼéel hora meyajeʼ? Maʼatan. Baʼaleʼ letiʼobeʼ taak u meyajoʼob kaʼachi. Le oʼolal óoliʼ bul kʼiin táan u páaʼtkoʼob máax kun tsʼáaiktiʼob meyaj (Mat. 20:1-7). Baʼaleʼ maʼ séeb yanchaj máax tsʼáaik meyajtiʼobiʼ. Le Bibliaoʼ maʼatech u yaʼalik wa maʼakʼóoloʼob, le oʼolal maʼ tiʼ letiʼob yaan u culpai chéen upʼéel hora meyaj tu beetoʼobiʼ. Beoraaʼ tukulteʼ tiaʼanech xan ichiloʼob táan a páaʼtik óoliʼ bul kʼiin a tʼaʼanal meyajeʼ, yéetel a wojel táan u páaʼtaʼal a náajal utiaʼal u maʼanal baʼax jaantbil ichil a wotoch. ¿Máasaʼ jeʼel u kiʼimaktal a wóol wa ka tsʼaʼabaktech meyaj kex chéen ichil upʼéel horaeʼ? ¿Yéetel máasaʼ jeʼel u kiʼimaktal a wóol wa ka boʼotaʼakech chúukaʼan utiaʼal a manik baʼal u jaant a watan yéetel a paalaloʼobeʼ?

14. ¿Baʼax k-kanik tu kettʼaanil le j-meyajoʼoboʼ?

14 Tuukulnakoʼon tu kaʼatéen tiʼ le baʼax tu beetaj u yuumil le kooloʼ. Letiʼeʼ upʼéeliliʼ bix úuchik u boʼotik le j-meyajoʼoboʼ. Tumen u yojel cada utúuleʼ táan u kaxtik u kuxtal. Kex jeʼel u páajtal u boʼotkoʼob chéen upʼíit tumen yaʼab máaxoʼob ku meyajtiʼeʼ, maʼ tu beetiʼ, baʼaxeʼ tu boʼotaj le bajux unajoʼ, le oʼolal le ka suunajoʼob tu yotochoʼobeʼ yanchaj u tojol u manikoʼob baʼax kʼaʼabéettiʼob. Ken tuukulnakoʼon tiʼ lelaʼ, ku kʼexpajal bix k-ilik le baʼax tu beetaj u yuumil le kooloʼ. K-ilkeʼ maʼ tu mixbaʼalkuntaj u maasiliʼ, baʼaxeʼ tu chʼaʼaj en cuentai bix kuxlikoʼob. Le kettʼaanaʼ ku kaʼansiktoʼoneʼ, wa maʼ k-jach ojel baʼaxten beetaʼab upʼéel wa baʼaxeʼ, jeʼel k-tuklik yaanal baʼaleʼ. Tsʼoʼoleʼ ku yeʼesiktoʼon maas maʼalob u justicia Dios, tumen maʼatech u tsʼáaik tiʼ máak chéen baʼax ku náajaltik.

Chéen upʼíit baʼax k-ojel yéetel yaan kʼiineʼ maʼ maʼalobiʼ

15. ¿Baʼaxten k-aʼalik toʼoneʼ chéen upʼíit baʼax k-ojel yéetel baʼaxten yaan kʼiineʼ maʼ maʼalobiʼ?

15 Uláakʼ baʼax beetik k-ilik bey maʼ maʼalob upʼéel wa baʼaxeʼ, tumen chéen upʼíit baʼax k-ojel yéetel yaan kʼiineʼ maʼ maʼalobiʼ. ¿Baʼax jeʼel u beetik u yúuchultoʼon beyoʼ? Letiʼe kʼebanoʼ, le baʼax k-jáan tuklik yoʼolal u maasiloʼ yéetel le bix líiʼsaʼaniloʼonoʼ. Toʼoneʼ maʼ tu páajtal k-ilik baʼax yaan tu puksiʼikʼal u maasil mix tu páajtal k-ojéeltik baʼax péekskoʼob u beetoʼob wa baʼax. Baʼaleʼ Jéeoba yéetel Jesuseʼ ku páajtal u yilkoʼob (Pro. 24:12; Mat. 9:4; Luc. 5:22).

16, 17. Maʼ xaaneʼ, ¿baʼaxten Jéeobaeʼ maʼ tu beetaj le baʼax ku yaʼalik u ley yoʼolal le núupkʼeban le ka tu juzgartaj David yéetel Betsabeoʼ?

16 Koʼoneʼex ilik baʼax úuch le ka lúub David tiʼ núupkʼeban yéetel Betsabé wa Bat-sebaoʼ (2 Sam. 11:2-5). Le Ley tsʼaʼab tiʼ Moisesoʼ ku yaʼalik tu kaʼatúulal unaj u kíimsaʼal (Lev. 20:10; Deu. 22:22). Baʼaleʼ kex yaj castigartaʼabikoʼob tumen Jéeobaeʼ, tu chʼaʼatuklaj u perdonartik u kuxtaloʼob, maʼ tu beetaj le baʼax ku yaʼalik u leyoʼ. ¿Maʼalob wa túun le baʼax tu beetoʼ? ¿Bin wa tu contra baʼax ku yaʼalik u ley chéen tumen ku lúubul utsil David tiʼ? Yaan máaxoʼob xokik le Bibliaoʼ bey u tuklikoʼoboʼ.

17 Baʼaleʼ maʼ unaj u tuʼubultoʼoneʼ, le juezoʼob kaʼachoʼ kʼebanoʼob yéetel maʼ tu páajtal u yilkoʼob baʼax yaan tu puksiʼikʼal máak. Le oʼolal upʼéeliliʼ bix u tsʼoʼokbeskoʼob baʼax ku yaʼalik le leyoʼ. Baʼaleʼ Jéeobaeʼ ku yilik baʼax yaan tu puksiʼikʼal máak (Gén. 18:25; 1 Cró. 29:17). Le oʼolal maʼ kʼaʼabéetchaj u chʼaʼik en cuentai baʼax ku yaʼalik le ley ku meyaj tiʼ le juezoʼob kʼebanoʼoboʼ. U tuklik máak unaj u meyaj tiʼ Dios le leyaʼ, bey jeʼex ka aʼalaʼak tiʼ utúul máak maʼalob u paakat ka meyajnak lentes tiʼeʼ. Tumen Jéeoba páajchaj u yilik baʼax yaan tu puksiʼikʼal David yéetel Betsabeiʼ, tu yilaj arrepentirnajaʼanoʼob, le oʼolal tu chʼaʼaj óotsilil tiʼob yéetel tu yeʼesaj yaabilaj tiʼob le ka tu juzgartoʼoboʼ.

Maʼ u xuʼul k-kaxtik u justicia Dios

18, 19. ¿Baʼax jeʼel u yáantkoʼon utiaʼal maʼ k-juzgartik Jéeoba chéen yéetel le ley tsʼaʼan tumen wíinikoʼ?

18 Jeʼex túun k-ilkoʼ, wa k-tuklik yaan baʼax maʼ maʼalob tu beetaj Jéeoba yoʼolal baʼax k-xokik teʼ Biblia wa yoʼolal wa baʼax ku yúuchultoʼoneʼ, maʼ unaj k-juzgartik chéen yéetel le leyoʼob tsʼaʼan tumen wíinikoʼ. Kʼaʼajaktoʼoneʼ maʼ tu páajtal k-ojéeltik jach bix úuchik tuláakal baʼal, chéen upʼíit baʼax k-ojel yéetel yaan kʼiineʼ le baʼax k-ojloʼ maʼ maʼalobiʼ. Maʼ u tuʼubultoʼon xaneʼ, «le máax [ku] pʼuʼujuloʼ maʼatan u beetik baʼax uts tu táan Jajal Dio[siʼ]» (Sant. 1:19, 20). Beyoʼ maʼ ken pʼuʼujul ka k-aʼal «Yuumtsil yaan u siʼipilil» (Pro. 19:3).

19 Jeʼex Jesuseʼ, unaj k-kʼaʼajsik chéen tiʼ Jéeoba yaan u derechoi u yaʼalik baʼax uts yéetel baʼax kʼaas (Mar. 10:17, 18). Bey túunoʼ, unaj k-ilik k-naʼatik «le jaaj» ku taal tiʼ letiʼoʼ (Rom. 10:2; 2 Tim. 3:7). Wa k-kʼamik yéetel k-tsʼáaik ichil k-kuxtal le baʼaxoʼob ku yaʼalikoʼ, yaan k-eʼesik táan k-kaxtik táanil «u justicia» Dios (Mat. 6:33, NM).

[Tsolajiloʼob]

^ xóot’ol 5 Utúul máax ku xokik u tʼaaniloʼob le Bibliaoʼ, ku yaʼalikeʼ le tʼaan griego ku suʼutul «u kaxtikoʼob[oʼ]» ku tsʼáaik naʼatbil u beetaʼal upʼéel monumento. Lelaʼ ku yeʼeskeʼ le judíoʼoboʼ bey ka u beetoʼob upʼéel monumento utiaʼal u nojbeʼenkúuntaʼaloʼob, maʼ utiaʼal u nojbeʼenkúuntkoʼob Diosiʼ.

¿Kʼajaʼan wa tech?

• ¿Baʼaxten kʼaʼabéet k-kaxtik u justicia Jéeoba?

• ¿Baʼaxoʼob kʼaʼabéet k-kanáantik maʼ k-beetik?

• ¿Baʼaxoʼob kʼaʼabéet k-beetik utiaʼal k-kaxtik táanil u justicia Dios?

[U kʼáatchiʼiloʼob le xookoʼ]

[U tsolajil le oochel teʼ táan juʼun 9]

¿Baʼax k-kanik teʼ kettʼaan tu yaʼalaj Jesús yoʼolal le kaʼatúul máakoʼob binoʼob payalchiʼ teʼ templooʼ?

[U tsolajil le oochel teʼ táan juʼun 10]

¿Maʼalob wa úuchik u boʼotaʼal upʼéeliliʼ le máaxoʼob meyajnajoʼob bul kʼiin yéetel le máaxoʼob chéen upʼéel hora meyajnajoʼoboʼ?