Pridonosiš li “izgrađivanju skupštine” na sastancima?
“Kad se okupite, (...) neka sve bude za izgrađivanje” (1. KOR. 14:26)
1. Što je važan cilj kršćanskih sastanaka, prema 14. poglavlju 1. Korinćanima?
“OVAJ me sastanak jako ohrabrio!” Jesi li ikada rekao nešto slično nakon što si prisustvovao sastanku u dvorani? Nesumnjivo jesi! Skupštinski su sastanci doista izvor ohrabrenja, no to je i posve razumljivo. Na koncu, kao i u vrijeme prvih kršćana, važan cilj naših sastanaka danas jest duhovno ojačati sve koji im prisustvuju. Zanimljivo je zapaziti da je apostol Pavao upravo to istaknuo kad je u svojoj prvoj poslanici Korinćanima govorio o kršćanskim sastancima. U 14. poglavlju više je puta rekao da sve što se iznosi na skupštinskim sastancima treba imati istu svrhu — “izgrađivati skupštinu”. (Pročitaj 1. Korinćanima 14:3, 12, 26.) *
2. (a) Što sve pridonosi tome da nas sastanci duhovno izgrađuju? (b) Koje ćemo pitanje razmotriti?
2 Da bi nas sastanci mogli duhovno izgraditi i ojačati, znamo da je prije svega potrebno da na njima djeluje Božji duh. Zato svaki skupštinski sastanak započinjemo iskrenom molitvom Jehovi, svom nebeskom Ocu, u kojoj ga molimo da blagoslovi naš sastanak i podari nam svoj sveti duh. Međutim znamo i to da svi članovi skupštine mogu doprinijeti tome da program sastanka u što većoj mjeri bude izgrađujuć. Stoga, što mi osobno možemo poduzeti kako bi naši tjedni sastanci uvijek bili izvor duhovne okrepe i ohrabrenja?
3. Koliko su naši sastanci važni?
3 Da bismo odgovorili na to pitanje, razmotrit ćemo neka obilježja naših sastanaka koja bi trebali imati na umu oni koji ih vode. Bit će riječi i o tome kako cijela skupština može učiniti svoj dio da bi sastanci bili izgrađujući za sve prisutne. To bi nam trebalo biti izuzetno važno jer su sastanci za nas nešto sveto. Doista, prisustvovanje sastancima i sudjelovanje na njima važan su dio naše službe Jehovi (Psal. 26:12; 111:1; Iza. 66:22, 23).
Sastanak namijenjen razmatranju Biblije
4, 5. Koja je svrha skupštinskog razmatranja Stražarske kule?
4 Svi mi sigurno želimo imati što više koristi od skupštinskog razmatranja Stražarske kule. Stoga, da bismo jasno razumjeli koja je glavna svrha tog razmatranja, spomenimo neke promjene koje su uvedene u časopisu Stražarska kula i u člancima za razmatranje.
5 Otkako je Stražarska kula počela izlaziti kao izdanje za proučavanje (prvo takvo izdanje bilo je od 15. siječnja 2008) na njenoj se naslovnici nalazi jedan značajan detalj. Jesi li ga zapazio? Pažljivo pogledaj naslovnicu časopisa koji držiš u ruci. U podnožju kule vidjet ćeš otvorenu Bibliju. Taj zanimljivi detalj ističe svrhu razmatranja Stražarske kule: proučavati Bibliju uz pomoć ovog časopisa. Da, na našem tjednom razmatranju Stražarske kule “tumači” se Božja Riječ te se, kao i u vrijeme Nehemije, “razlaže njezin smisao” (Neh. 8:8; Iza. 54:13).
6. (a) Koje su promjene uvedene u skupštinsko razmatranje Stražarske kule? (b) Što bismo trebali imati na umu u vezi s recima uz koje stoji napomena “pročitaj”?
6 Budući da je Biblija naš glavni “udžbenik”, u skupštinsko razmatranje Stražarske kule uvedena je jedna promjena. Uz nekoliko biblijskih redaka navedenih u člancima za razmatranje stoji napomena “pročitaj”. Tijekom razmatranja svi bismo trebali u vlastitoj Bibliji pratiti čitanje tih redaka (Djela 17:11). Zašto? Kad Božje savjete vidimo u svojoj Bibliji, oni ostavljaju dublji dojam na nas (Hebr. 4:12). Stoga, prije nego što se ti reci pročitaju naglas, voditelj razmatranja trebao bi svim prisutnima dati dovoljno vremena da ih pronađu i prate dok se čitaju.
Više vremena za komentiranje
7. Za što nam se pruža prilika tijekom razmatranja Stražarske kule?
7 Još jedna promjena povezana s člancima za razmatranje u Stražarskoj kuli tiče se njihove duljine. U zadnje vrijeme ti su članci kraći. Stoga tijekom skupštinskog razmatranja Stražarske kule manje vremena odlazi na čitanje odlomaka, pa više vremena ostaje za komentiranje. Sada veći broj prisutnih ima prilike izraziti svoju vjeru pred ostalim članovima skupštine. To mogu učiniti tako da odgovore na pitanje navedeno u članku, objasne primjenu nekog retka, ispričaju kratko iskustvo koje pokazuje koliko je mudro držati se biblijskih načela ili na neki drugi način. Nešto vremena treba posvetiti i analiziranju ilustracija. (Pročitaj Psalam 22:22; 35:18; 40:9.)
8, 9. Koju ulogu ima voditelj skupštinskog razmatranja Stražarske kule?
8 Ipak, više vremena za komentiranje imat ćemo samo ako prisutni tijekom razmatranja Stražarske kule budu davali kratke komentare te ako voditelj razmatranja ne bude sam prečesto komentirao. Što stoga može pomoći voditelju da nađe ravnotežu između svojih komentara i komentara ostalih članova skupštine kako bi sastanak sve prisutne duhovno izgradio?
9 Da bismo odgovorili na to pitanje, razmotrimo jednu usporedbu. Kvalitetno održano razmatranje Stražarske kule može se usporediti s prekrasnim buketom. Kao što se velik buket sastoji od puno zasebnih cvjetova, tako se i razmatranje Stražarske kule sastoji od mnogo različitih komentara. A kao što se cvjetovi u buketu razlikuju po veličini i boji, tako se i komentari na razmatranju Stražarske kule razlikuju po dužini i načinu na koji se daju. A koju ulogu ima voditelj? Njegovi povremeni komentari mogu se usporediti s nekoliko grančica zelenila koje se pažljivo dodaju u buket. To zelenilo u njemu ne prevladava, već mu daje oblik i povezuje cvjetove u skladnu cjelinu. Slično tome voditelj treba imati na umu da njegova uloga nije dominirati razmatranjem, već upotpuniti izraze hvale koje upućuje skupština. Da, kad se nekoliko promišljenih zapažanja voditelja vješto ispreplete s mnoštvom različitih komentara prisutnih, dobije se prekrasan “buket” izgrađujućih misli u kojima svi uživaju.
“Uvijek prinosimo Bogu žrtvu hvale”
10. Kako su prvi kršćani gledali na skupštinske sastanke?
10 Pavlov opis kršćanskih sastanaka iz 1. Korinćanima 14:26-33 pruža nam uvid u to kako su izgledali takvi sastanci u 1. stoljeću. U komentaru za te retke jedan je bibličar napisao: “U vezi s bogoslužjem u ranoj Crkvi doista je vrijedno zapaziti da je vjerojatno gotovo svatko smatrao da ima čast i dužnost na neki način pridonijeti toj prigodi. Čovjek nije onamo došao da samo pasivno sluša, da nešto primi, nego i da drugima nešto dade.” Dakle prvi su kršćani na skupštinske sastanke gledali kao na priliku da izraze svoju vjeru (Rim. 10:10).
11. (a) Što uvelike doprinosi tome da sastanci budu izgrađujući i zašto to možemo reći? (b) Koji nam prijedlozi mogu pomoći da poboljšamo svoje komentare na sastancima? (Vidi bilješku.)
11 Kad “obznanjujemo svoju vjeru” na sastancima, time uvelike pridonosimo “izgrađivanju skupštine”. Zasigurno ćeš se složiti da je, bez obzira na to koliko godina već idemo na sastanke, uistinu užitak slušati komentare koje daju naša braća i sestre. Kad čujemo iskreni komentar nekog ostarjelog vjernog suvjernika, to nas dirne u srce. Kad brižni starješina iznese neko mudro zapažanje, to nas ohrabri. A kad neko dijete svojim spontanim komentarom izrazi iskrenu ljubav prema Jehovi, to nam često izmami osmijeh na lice. Sve to jasno pokazuje da komentirajući na sastancima svi možemo pridonijeti tome da oni budu izgrađujući. *
12. (a) Što možemo naučiti iz primjera Mojsija i Jeremije? (b) Kako je molitva povezana s komentiranjem?
12 Međutim za one koji su plašljivi komentiranje može biti pravi izazov. Ako si i ti po prirodi plašljiv, može ti pomoći spoznaja da nisi jedini koji se tako osjeća. Ustvari, čak su i vjerni Božji sluge poput Mojsija i Jeremije smatrali da nisu u stanju govoriti pred većim brojem ljudi (2. Mojs. 4:10; Jer. 1:6). No kao što je Jehova pomogao svojim slugama u drevna vremena da ga hvale pred drugima, tako će i tebi pomoći da mu prinosiš “žrtvu hvale”. (Pročitaj Hebrejima 13:15.) Kako ti Jehova može pomoći da nadvladaš strah od komentiranja? Najprije se dobro pripremi za sastanak. Zatim se prije odlaska u dvoranu pomoli Jehovi i konkretno ga zamoli da ti da hrabrosti kako bi komentirao (Filip. 4:6). Takva je molba “u skladu s njegovom voljom”, pa možeš biti siguran da će Jehova uslišiti tvoju molitvu (1. Ivan. 5:14; Izr. 15:29).
Sastanci koji “izgrađuju, hrabre i tješe”
13. (a) Kako bi sastanci trebali djelovati na prisutne? (b) Koje je pitanje naročito važno za starješine?
13 Pavao je rekao da je jedan od važnih ciljeva skupštinskih sastanaka da “izgrađuju, hrabre i tješe” prisutne * (1. Kor. 14:3). Što mogu današnji starješine poduzeti kako bi točke koje iznose na sastanku doista ohrabrile njihovu braću i sestre i utješile ih? Da bismo odgovorili na to pitanje, razmotrimo kako je izgledao sastanak koji je Isus održao nedugo nakon svog uskrsnuća.
14. (a) Koji su događaji prethodili sastanku koji je Isus održao? (b) Zašto možemo pretpostaviti da su apostoli osjetili veliko olakšanje kad im je ‘Isus pristupio i razgovarao s njima’?
14 Spomenimo najprije događaje koji su prethodili tom sastanku. Kratko prije nego što je Isus bio pogubljen apostoli su ga “ostavili i pobjegli” te su se, kao što je bilo i prorečeno, “raspršili svaki kući svojoj” (Mar. 14:50; Ivan 16:32). Potom je nakon svog uskrsnuća Isus pozvao svoje potištene apostole na jedan poseban sastanak. * Prihvativši njegov poziv, “jedanaestorica učenika otišla su u Galileju na goru na koju ih je Isus uputio”. Kad su stigli, ‘Isus im je pristupio i razgovarao s njima’ (Mat. 28:10, 16, 18). Sigurno su osjetili veliko olakšanje zbog toga što je on preuzeo inicijativu i obratio im se! Što im je rekao?
15. (a) O čemu je Isus govorio svojim apostolima, no što nije spominjao? (b) Kako je taj sastanak djelovao na apostole?
15 Na početku sastanka Isus im je rekao: “Dana mi je sva vlast.” Potom im je dao zadatak: “Idite i načinite učenike.” Na koncu im je s ljubavlju zajamčio: “Ja sam s vama u sve dane” (Mat. 28:18-20). No jesi li zapazio što Isus nije učinio? On nije prekorio svoje apostole niti je taj sastanak iskoristio kao priliku da izrazi sumnju u njihove motive ili im prigovori što u jednom trenutku nisu pokazali vjeru kako bi u njima stvorio još veći osjećaj krivnje. Umjesto toga Isus ih je uvjerio da ih on i njegov Otac ljube tako što im je povjerio odgovoran zadatak. Kako je Isusov pristup djelovao na apostole? Bili su toliko ohrabreni, ojačani i utješeni da su nakon nekog vremena ponovno “poučavali i objavljivali dobru vijest” (Djela 5:42).
16. Što mogu starješine, po uzoru na Isusa, učiniti da bi sastanci u duhovnom pogledu okrijepili prisutne?
16 Po uzoru na Isusa današnji starješine na sastanke gledaju kao na prilike da svoje suvjernike podsjete na to da Jehova ljubi svoj narod i da njegova ljubav prema njima nikad neće prestati (Rim. 8:38, 39). Stoga se starješine u svojim govorima usredotočuju na dobre strane svoje braće, a ne na njihove slabosti. Oni ne dovode u pitanje njihove motive. Naprotiv, njihove riječi pokazuju da svoje suvjernike smatraju osobama koje ljube Jehovu i koje žele postupati ispravno (1. Sol. 4:1, 9-12). Naravno, starješine ponekad moraju cijeloj skupštini dati savjet u vezi s nečim u čemu bi se trebala popraviti, no ako je savjet potreban samo nekim pojedincima, najbolje ga je dati nasamo onima na koje se to odnosi (Gal. 6:1; 2. Tim. 2:24-26). Kad se obraćaju cijeloj skupštini, starješine je nastoje pohvaliti kad god im se pruži prilika za to (Iza. 32:2). Nastoje govoriti na takav način da na kraju sastanka svi prisutni budu duhovno okrijepljeni i ojačani (Mat. 11:28; Djela 15:32).
Izvor ohrabrenja i utjehe
17. (a) Zašto je sada važnije nego ikad da nam sastanci budu izvor ohrabrenja i utjehe? (b) Kako mi osobno možemo pridonijeti tome da sastanci budu izgrađujući? (Vidi okvir “Deset načina kako možemo pridonijeti tome da sastanci budu duhovno izgrađujući i nama i drugima”.)
17 Budući da Sotonin svijet vrši sve veći pritisak na nas, trebali bismo učiniti sve što možemo kako bi kršćanski sastanci bili izvor ohrabrenja i utjehe za sve (1. Sol. 5:11). Jedna sestra i njen muž prije nekoliko godina suočili su se s vrlo teškim problemom. Ona je rekla: “Kad smo bili u dvorani, osjećali smo se kao da nas Jehova brižno drži u svom naručju. Dok smo bili ondje, okruženi svojom braćom i sestrama, imali smo osjećaj da je Jehova uzeo naše breme i u određenoj mjeri osjećali smo unutarnji mir” (Psal. 55:22). Bilo bi lijepo da svi koji dođu na naše sastanke na sličan način dobiju ohrabrenje i utjehu. Stoga dajmo sve od sebe kako bismo na sastancima pridonosili “izgrađivanju skupštine”.
^ odl. 1 Bilo je prorečeno da će se neke stvari koje su u 1. stoljeću bile sastavni dio kršćanskih sastanaka s vremenom prestati činiti. Naprimjer mi više ne “govorimo drugim jezicima” niti “proričemo” (1. Kor. 13:8; 14:5). Ipak, Pavlove upute pomažu nam bolje razumjeti kako u današnje vrijeme kršćanski sastanci trebaju izgledati.
^ odl. 11 Neke prijedloge o tome kako poboljšati svoje komentare na sastancima možeš pronaći u Stražarskoj kuli od 1. rujna 2003, na stranicama 19-22.
^ odl. 13 U vezi s razlikom između izvornih izraza prevedenih “ohrabriti” i “utješiti” Vineov rječnik s tumačenjima starozavjetnih i novozavjetnih riječi kaže da grčka riječ prevedena s “tješiti” izrazitije prenosi misao o nježnosti i obzirnosti nego [riječ prevedena s “hrabriti”]”. (Usporedi Ivana 11:19.)
^ odl. 14 Pavao je vjerojatno o tom događaju govorio kad je kasnije rekao da se Isus “ukazao braći, kojih je bilo više od pet stotina” (1. Kor. 15:6).