Vrati se na sadržaj

Vrati se na sadržaj

Da li doprinosiš tome da sastanci budu okrepljujući i poučni?

Da li doprinosiš tome da sastanci budu okrepljujući i poučni?

Da li doprinosiš tome da sastanci budu okrepljujući i poučni?

„Kad se okupite... neka sve bude za izgrađivanje“ (1. KOR. 14:26)

1. Prema 14. poglavlju 1. Korinćanima, šta je jedan važan cilj hrišćanskih sastanaka?

 ’BAŠ je bio dobar sastanak!‘ Da li si i ti nešto slično rekao nakon nekog sastanka u Dvorani Kraljevstva? Nema sumnje da jesi. Skupštinski sastanci su zaista izvor ohrabrenja, i to nije ništa neobično. Na kraju krajeva, baš kao i u vreme prvih hrišćana, jedan važan cilj današnjih sastanaka jeste da duhovno ojačaju sve prisutne. Zapazi kako je apostol Pavle u svojoj prvoj poslanici Korinćanima naglasio taj konkretan cilj hrišćanskih sastanaka. U 14. poglavlju, on često ukazuje na to da svaki deo skupštinskih sastanaka treba da ima isti cilj, a to je ’izgrađivanje skupštine‘. (Pročitati 1. Korinćanima 14:3, 12, 26.) *

2. (a) Zahvaljujući čemu su naši sastanci pravi izvor okrepe? (b) Koje ćemo pitanje osmotriti?

2 Znamo da su okrepljujući i poučni sastanci prvenstveno rezultat delovanja Božjeg duha. Zato na početku svakog skupštinskog sastanka mi iskreno molimo svog nebeskog Oca Jehovu da blagoslovi naš skup putem svetog duha. Pa ipak, takođe znamo i da svi članovi skupštine mogu doprineti tome da sastanci budu pravi izvor okrepe. Prema tome, šta svako od nas može učiniti kako bi naši sedmični sastanci u Dvorani Kraljevstva uvek bili poučni i okrepljujući?

3. Koliko su važni hrišćanski sastanci?

3 Da bismo odgovorili na to pitanje, osmotrićemo neka obeležja naših sastanaka koja treba da imaju na umu braća koja vode sastanke. Takođe ćemo osmotriti kako svi u skupštini mogu doprineti tome da sastanci budu okrepljujući za sve. To je od velikog značaja zato što su naši sastanci sveti skupovi. Zaista, prisustvovanje sastancima i učestvovanje na njima jesu važna obeležja našeg obožavanja Jehove (Ps. 26:12; 111:1; Is. 66:22, 23).

Sastanak na kom se posebno ističe Biblija

4, 5. Šta je svrha Razmatranja Stražarske kule?

4 Svi želimo da imamo što veću korist od našeg sedmičnog Razmatranja Stražarske kule. Stoga, da bismo jasno razumeli koja je svrha ovog sastanka, osmotrimo neka nova obeležja vezana za članke za razmatranje i sam izgled ovog časopisa.

5 Počevši od prvog izdanja Stražarske kule za proučavanje, od 15. januara 2008, na naslovnoj strani pojavljuje se jedan važan detalj. Da li si ga primetio? Pogledaj pažljivo naslovnu stranu časopisa koji ti je u rukama. Ispod kule zapazićeš otvorenu Bibliju. Ta novina ističe svrhu razmatranja Stražarske kule. Naime, to je proučavanje Biblije. Na Razmatranju Stražarske kule, Božja Reč se, baš kao i u Nemijino vreme, ’tumači i razlaže se njen smisao‘ (Nem. 8:8; Is. 54:13).

6. (a) Kakva je izmena napravljena u člancima za razmatranje? (b) Šta treba imati na umu kada se radi o stihovima označenim sa „pročitati“?

6 Pošto je predmet našeg proučavanja Biblija, u člancima za razmatranje napravljena je jedna izmena. Neki stihovi označeni su sa „pročitati“. Kada se oni tokom razmatranja čitaju, svi treba da ih pratimo u svojoj Bibliji (Dela 17:11). Zašto? Kada u svojoj Bibliji vidimo Božje gledište o nečemu, to snažnije deluje na nas (Jevr. 4:12). Zato, pre čitanja tih stihova, brat koji vodi razmatranje treba da sačeka kako bi svi u publici pronašli stihove i pratili ih dok se čitaju.

Više vremena za izraze naše vere

7. Koju priliku imamo tokom Razmatranja Stražarske kule?

7 Još jedna izmena kada je reč o člancima za razmatranje odnosi se na njihovu dužinu. U poslednjih nekoliko godina, ti članci su kraći. Zato se tokom Razmatranja Stražarske kule manje vremena koristi za čitanje odlomaka, što pruža više vremena za komentarisanje. Sada više njih u skupštini ima priliku da izrazi svoju veru tako što odgovara na štampana pitanja, komentariše o primeni nekog stiha, iznosi kratko iskustvo koje pokazuje koliko je mudro slušati biblijska načela i slično. Treba izdvojiti vreme i da se osmotre propratne slike i crteži. (Pročitati Psalam 22:22; 35:18; 40:9.)

8, 9. Koju ulogu ima voditelj Razmatranja Stražarske kule?

8 Međutim, to dodatno vreme za komentarisanje biće na raspolaganju samo ako učesnici daju kratke komentare i ako tokom razmatranja voditelj ne komentariše i suviše često. Stoga, šta može pomoći voditelju da napravi ravnotežu između svojih zapažanja i komentara prisutnih, tako da sastanak bude poučan i okrepljujuć za sve?

9 Da bismo dobili odgovor na to, osmotrimo jedno poređenje. Kada se Razmatranje Stražarske kule dobro vodi, ono je poput prelepog buketa. Upravo kao što se jedan veliki buket sastoji od mnogo cvetova, tako se i Razmatranje Stražarske kule sastoji od raznovrsnih komentara. Baš kao što se cvetovi buketa razlikuju po veličini i boji, tako se i komentari razlikuju po dužini i načinu na koji se iznose. A koju ulogu u tome ima voditelj? Njegovi povremeni komentari su poput nekoliko ukrasnih listova, koji se pažljivo dodaju buketu. Ti listovi se ne ističu, već upotpunjuju buket i povezuju sve cvetove u jednu celinu. Slično tome, voditelj ne sme zaboraviti da njegova uloga nije da dominira razmatranjem, već da usmerava i zaokruži komentare prisutnih. Nema sumnje da su raznovrsni komentari prisutnih i nekoliko prikladnih zapažanja voditelja, kada se lepo usklade, poput predivnog buketa u kom će uživati svi u skupštini.

„Uvek prinosimo Bogu žrtvu hvale“

10. Kako su prvi hrišćani gledali na skupštinske sastanke?

10 Ono što je u 1. Korinćanima 14:26-33 Pavle zapisao o hrišćanskim sastancima pomaže nam da bolje razumemo kako su se ti skupovi održavali u prvom veku. Jedan biblista je o tim stihovima zabeležio: „Vredno je zapaziti da su u ranoj crkvi gotovo svi osećali čast i obavezu da na neki način učestvuju u verskoj službi. Vernici nisu dolazili samo da bi slušali; bili su tu ne samo da bi primali već i da bi davali.“ Zaista, prvi hrišćani su na skupštinske sastanke gledali kao na prilike da izraze svoju veru (Rimlj. 10:10).

11. (a) Šta u velikoj meri doprinosi tome da sastanci budu okrepljujući? (b) Koji nam predlozi mogu pomoći da još bolje komentarišemo na sastancima? (Videti fusnotu.)

11 Izražavanjem svoje vere na sastancima znatno doprinosimo ’izgrađivanju skupštine‘. Sigurno ćeš se složiti da je, bez obzira što godinama dolazimo na sastanke, još uvek lepo slušati komentare naše braće i sestara. Dirnuti smo iskrenim odgovorima suvernika u poznim godinama, ohrabreni smo pronicljivim zapažanjem brižnih starešina i ne možemo a da se ne osmehnemo kada čujemo kako neko dete svojim rečima izražava ljubav prema Jehovi. Jasno je da svojim komentarima svako od nas doprinosi tome da sastanci budu okrepljujući. *

12. (a) Šta možemo naučiti iz Mojsijevog i Jeremijinog primera? (b) Kako je molitva povezana s davanjem komentara?

12 Međutim, stidljivim osobama može biti veoma teško da komentarišu. Ako je to slučaj i s tobom, dobro je da zadržiš na umu da to nije ništa neobično. U stvari, čak su i verne Božje sluge poput Mojsija i Jeremije sumnjale u sebe i mislile da ne mogu govoriti pred većom grupom ljudi (Izl. 4:10; Jer. 1:6). Pa ipak, baš kao što je Jehova pomogao tim drevnim slugama da ga javno hvale, tako će pomoći i tebi da mu prinosiš žrtve hvale. (Pročitati Jevrejima 13:15.) Kako možeš dobiti pomoć od Jehove da bi savladao strah od komentarisanja? Najpre se dobro pripremi za sastanak. Zatim, pre nego što pođeš u Dvoranu Kraljevstva, obrati se Jehovi u molitvi i konkretno ga moli za hrabrost kako bi mogao da komentarišeš (Fil. 4:6). Pošto se moliš za nešto što je „u skladu s njegovom voljom“, možeš biti uveren da će on odgovoriti na tvoje molitve (1. Jov. 5:14; Posl. 15:29).

Sastanci koji ’izgrađuju, hrabre i teše‘

13. (a) Kako skupštinski sastanci treba da utiču na prisutne? (b) Koje pitanje je za starešine posebno važno?

13 Pavle je rekao da je jedan važan cilj skupštinskih sastanaka da ’izgrađuju, hrabre i teše‘ prisutne * (1. Kor. 14:3). Kako današnje starešine mogu biti sigurne da njihove tačke na sastancima zaista krepe braću i sestre i pružaju im utehu? Da bismo dobili odgovor na to pitanje, osmotrimo jedan sastanak koji je Isus održao kratko nakon što je uskrsnuo.

14. (a) Koji događaji su prethodili sastanku koji je Isus organizovao? (b) Zašto su apostoli sigurno osetili olakšanje kada im je Isus prišao i obratio im se?

14 Zapazimo najpre šta se dogodilo pre tog sastanka. Neposredno pre nego što je Isus pogubljen, apostoli su ga „ostavili i pobegli“ i kao što je bilo prorečeno ’razbežali se svako svojoj kući‘ (Mar. 14:50; Jov. 16:32). Kasnije, nakon što je uskrsnuo, Isus je pozvao svoje obeshrabrene apostole na jedan poseban sastanak. * Kako su oni reagovali? „Jedanaestorica učenika otišla su u Galileju na goru na koju ih je Isus uputio.“ Kada su stigli, Isus im je prišao i obratio im se (Mat. 28:10, 16, 18). Pomisli samo kakvo su olakšanje apostoli osetili kada je Isus preuzeo tu inicijativu! O čemu im je govorio?

15. (a) O čemu je Isus govorio, a o čemu nije? (b) Kako je taj sastanak uticao na apostole?

15 Isus im je rekao: „Data mi je sva vlast.“ Zatim im je poverio jedan zadatak: „Idite i stvarajte učenike.“ Na kraju ih je srdačno uverio u sledeće: „Ja sam s vama u sve dane“ (Mat. 28:18-20). Međutim, da li si zapazio šta Isus nije uradio? On nije ukorio apostole, niti je, time što bi ukazivao na njihovo prolazno pomanjkanje vere, iskoristio taj sastanak da dovede u pitanje njihove motive i nametne im osećaj krivice. Naprotiv, Isus je svojim apostolima poverio jedan odgovoran zadatak i tako ih je uverio u to da ih on i njegov Otac vole. Kako je ovakav Isusov pristup uticao na apostole? To ih je toliko izgradilo, ohrabrilo i utešilo da su nedugo nakon tog sastanka ponovo „poučavali i objavljivali dobru vest“ (Dela 5:42).

16. Po uzoru na Isusa, kako današnje starešine vode sastanke koji su izvor okrepe?

16 Poput Isusa, starešine gledaju na sastanke kao na prilike da uvere suvernike u neprolaznu ljubav koju Jehova ima prema svom narodu (Rimlj. 8:38, 39). Zato se starešine u svojim tačkama na sastancima koncentrišu na dobre strane svoje braće, a ne na njihove mane. Oni ne dovode u pitanje njihove motive. Naprotiv, svojim rečima pokazuju da na suvernike gledaju kao na osobe koje vole Jehovu i žele da čine ono što je ispravno (1. Sol. 4:1, 9-12). Naravno, ponekad je potrebno da starešine daju savet koji se tiče cele skupštine, ali ako u nečemu treba da se popravi samo nekoliko objavitelja, uglavnom je bolje savet dati samo njima (Gal. 6:1; 2. Tim. 2:24-26). Kada se obraćaju skupštini, starešine imaju cilj da pruže pohvalu kad god je to moguće (Is. 32:2). Oni se trude da govore na takav način da na kraju sastanka svi prisutni budu okrepljeni i ojačani (Mat. 11:28; Dela 15:32).

Sigurna luka

17. (a) Zašto je danas važnije nego ikada ranije da naši sastanci budu sigurna luka? (b) Šta ti lično možeš učiniti da bi sastanci bili okrepljujući i poučni? (Videti okvir „Deset načina da sastanci budu izvor okrepe za nas i druge“.)

17 Dok život u Sataninom svetu postaje sve teži, treba da se potrudimo da naši hrišćanski skupovi budu sigurna luka, to jest izvor utehe za sve (1. Sol. 5:11). Pre nekoliko godina, jedna sestra i njen suprug borili su se s jednom ozbiljnom kušnjom. Ona kaže: „U Dvorani Kraljevstva smo osećali kao da nas Jehova drži u naručju. Na sastancima, uz svoju braću i sestre, uspeli smo da stavimo svoje breme na Jehovu i osećali smo olakšanje“ (Ps. 55:22). Želimo da svi koji dolaze na naše sastanke dobiju slično ohrabrenje i utehu. Da bi to zaista bilo tako, učinimo sve što možemo da naši sastanci budu okrepljujući i poučni.

[Fusnote]

^ Za neka obeležja hrišćanskih sastanaka u prvom veku bilo je prorečeno da će nestati. Na primer, mi ne ’govorimo drugim jezicima niti proričemo‘ (1. Kor. 13:8; 14:5). Međutim, bez obzira na to, Pavlove smernice nam pomažu da bolje razumemo kako danas treba održavati hrišćanske sastanke.

^ Predlozi o tome kako se možemo poboljšati u davanju komentara na sastancima mogu se naći u Stražarskoj kuli od 1. septembra 2003, strane 19-22.

^ Prema Vajnovom rečniku Starog i Novog zaveta, razlika između „hrabriti“ i „tešiti“ jeste u tome što grčka reč koja se prevodi sa „tešiti“ podrazumeva „više emocija nego [hrabriti]“. (Uporediti s Jovanom 11:19.)

^ Moguće je da je reč o prilici na koju je Pavle kasnije ukazao, rekavši da se Isus „pojavio pred više od petsto braće“ (1. Kor. 15:6).

Kako bi odgovorio?

• Koliko su važni hrišćanski sastanci?

• Zašto komentari na sastancima doprinose ’izgrađivanju skupštine‘?

• Šta možemo naučiti osmatrajući jedan sastanak koji je Isus održao sa svojim sledbenicima?

[Pitanja za razmatranje]

[Okvir/Slike na stranama 22, 23]

DESET NAČINA DA SASTANCI BUDU IZVOR OKREPE ZA NAS I DRUGE

Pripremi se. Kada unapred proučiš materijal koji će se osmatrati u Dvorani Kraljevstva, bolje ćeš se usredsrediti na program i izvući ćeš veću korist.

Budi redovan. Važno je da budeš na svim sastancima, jer veći broj prisutnih deluje ohrabrujuće.

Dođi na vreme. Ako si na svom mestu pre početka programa, moći ćeš da učestvuješ u uvodnoj pesmi i molitvi, što je deo našeg obožavanja Jehove.

Ponesi sve što je potrebno. Ponesi svoju Bibliju i publikacije koje će se koristiti tako da možeš pratiti program i bolje razumeti ono što se osmatra.

Ne dozvoli da te išta ometa. Na primer, nemoj čitati poruke s mobilnog telefona tokom programa. Na taj način ćeš privatne stvari držati na svom mestu.

Učestvuj. Kada više osoba daje komentare, više njih je ohrabreno raznovrsnim izrazima vere.

Iznosi kratke komentare. To pruža priliku da što je moguće više nas komentariše.

Održi svoje tačke. Ako učestvuješ u Teokratskoj školi propovedanja ili u Poučavanju za hrišćansku službu, dobro se pripremi, uvežbaj dodeljeni zadatak i daj sve od sebe da ga ne otkažeš.

Pohvali učesnike u programu. Kaži onima koji su imali tačke u programu ili su dali komentare koliko ceniš njihov trud.

Druži se s drugima. Srdačan pozdrav i okrepljujuć razgovor pre i posle sastanka znatno doprinose lepoj atmosferi u skupštini.