Go long ol haf insaed long hem

Go long lis blong ol haf

Ol Yangfala, Yufala i Mas Letem Tok Blong God i Lidim Yufala

Ol Yangfala, Yufala i Mas Letem Tok Blong God i Lidim Yufala

Ol Yangfala, Yufala i Mas Letem Tok Blong God i Lidim Yufala

“Yu mas kasem waestok, mo yu mas kam we yu save luksave mining blong ol had samting.”—PROV. 4:5.

1, 2. (a) ?Wanem i givhan long aposol Pol, blong i winim faet ya we hem i mas mekem oltaem long tingting blong hem? (b) ?Olsem wanem yu yu save kam waes mo lanem blong luksave mining blong ol had samting?

“TAEM mi wantem mekem ol samting we i gud, be oltaem mi stap jusumaot ol samting nomo we i nogud olgeta.” ?Yu yu save hu ya i talem ol tok ya? Yes, hemia ol tok blong aposol Pol. Nating se Pol i lavem Jeova, samtaem i had long hem blong mekem samting we i stret. ?Hem i harem olsem wanem long faet ya we hem i mas mekem oltaem long tingting blong hem? Hem i talem se: “Man. Mi mi no save harem gud nating.” (Rom 7:21-24) ?Yu yu kasem save long samting we Pol i talem? ?Samtaem, yu yu luk se i had blong mekem samting we i stret? ?Samting ya i mekem se yu harem nogud olsem Pol? Sipos yes, tingting blong yu i no mas foldaon. Pol i winim ol trabol we hem i kasem, mo yu tu yu save mekem olsem.

2 Pol i winim ol trabol ya from we hem i letem ‘ol tok we i stret gud’ i lidim hem long laef blong hem. (2 Tim. 1:13, 14) Samting ya i mekem se hem i kam waes mo hem i lanem blong luksave mining blong ol had samting. Tufala fasin ya i givhan long hem blong winim ol trabol mo blong mekem ol gudfala desisen. Jeova God i save givhan long yu tu, blong yu kam waes mo luksave mining blong ol had samting. (Prov. 4:5) Long Tok blong hem, Baebol, hem i givim nambawan advaes, we i bitim enikaen narafala advaes we yumi save kasem. (Ridim 2 Timoti 3:16, 17.) Bambae yumi tokbaot olsem wanem ol advaes long Baebol i save givhan long yu, taem yu stap wetem papa mama blong yu, taem yu wantem pem samting, mo taem yu stap yu wan nomo.

Taem Yu Stap Wetem Papa Mama Blong Yu

3, 4. ?From wanem samtaem i had long yu blong obei long ol rul blong papa mama blong yu? ?From wanem papa mama blong yu tufala i stanemap ol rul blong yu yu folem?

3 ?Yu yu luk se i had blong folem ol rul blong papa mama blong yu? ?From wanem yu harem olsem? Maet yu wantem se yu fri moa blong mekem samting we yu yu wantem. I stret nomo we yu harem olsem. Yumi evriwan i harem olsem taem yumi stap kam bigman. Be taem yu stap yet wetem papa mama blong yu, yu mas obei long tufala.—Efes. 6:1-3.

4 I gud yu traem kasem save from wanem papa mama blong yu tufala i putum ol rul mo talem sam samting we yu mas mekem. Sipos yu mekem olsem bambae i moa isi long yu blong folem ol rul ya. I tru, maet samtaem yu harem olsem Barbara * we i gat 18 yia blong hem. Hem i talem se: “Tufala i fogetem finis se tufala i harem olsem wanem taem tufala i yangfala olsem mi. Tufala i no wantem we mi talemaot tingting blong mi, mo mi mekem wan desisen, mo mi gat fasin blong bigman.” Olsem Barbara, maet yu ting se i no stret we papa mama blong yu, tufala i no letem yu yu mekem plante samting. Be i gud blong tingbaot se papa mama blong yu tufala i stanemap ol rul blong yu folem, from we tufala i wantem lukaot gud long yu. Mo ol Kristin papa mama oli save se sipos oli no lukaot gud long pikinini blong olgeta, Jeova bambae i jajem olgeta from.—1 Tim. 5:8.

5. ?Olsem wanem fasin blong obei long papa mama blong yu bambae i mekem i gud long yu?

5 Taem yu obei long ol rul blong papa mama blong yu, samting ya i olsem taem yu pem kaon blong yu long stoa. Sipos yu pem kaon blong yu oltaem long stret taem, man we i lukaot long stoa bambae i trastem yu, mo bambae hem i letem yu yu gohed blong kaon long stoa blong hem. Long sem fasin, taem yu respektem papa mama blong yu mo yu obei long tufala, i olsem se yu yu pem kaon blong yu long tufala. (Ridim Ol Proveb 1:8.) Sipos yu obei gud long tufala bambae tufala i trastem yu, mo bambae tufala i glad blong letem yu yu mekem sam narafala samting we yu wantem. (Luk 16:10) Be sipos oltaem yu brekem ol rul we tufala i stanemap, bambae yu no mas sapraes we tufala i stanemap sam moa rul bakegen, no maet tufala i no moa letem yu nating, blong yu mekem samting we yu yu wantem.

6. ?Ol papa mama oli save mekem wanem blong givhan long ol yangfala blong olgeta blong oli obei?

6 Wan samting we ol papa mama oli save mekem blong givhan long ol yangfala blong olgeta blong oli obei long ol rul we oli stanemap, hemia se oli save soemaot wan gudfala eksampol long ol yangfala. Sipos papa mama tufala i glad blong obei long samting we Jeova i wantem, hemia i save soemaot se ol rul blong God oli no strong tumas blong folem. Samting ya bambae i mekem i isi moa long ol yangfala, blong oli gat sem tingting long saed blong ol rul we papa mama blong olgeta i stanemap. (1 Jon 5:3) Mo Baebol i tokbaot se samtaem, Jeova i givim janis long ol man blong hem, blong oli talemaot tingting blong olgeta long saed blong sam samting. (Jen. 18:22-32; 1 King 22:19-22) I gud sipos samtaem, ol papa mama tu oli givim janis long ol pikinini blong olgeta, blong oli talemaot tingting blong olgeta.

7, 8. (a) ?Wanem samting we i had long sam yangfala? (b) ?Wanem samting we yu yu mas tingbaot, blong mekem se advaes blong papa mama i save givhan long yu?

7 Maet wan narafala samting we i had long ol yangfala, hemia taem papa mama i stretem olgeta, be oli harem se tufala i stap faenem poen nomo long olgeta. Samtaem maet yu harem olsem yangfala Craig, we hem i talem se: “Mama blong mi i olsem wan polis, oltaem hem i stap traem faenem poen long mi.”

8 Taem man i stretem yumi mo givim advaes long yumi, plante taem yumi save harem olsem se hem i stap faenem poen long yumi nomo. Baebol i talem se taem man i stretem yumi, bambae yumi mas harem nogud, nating se tok blong hem i stret nomo. (Hib. 12:11) Advaes we papa mama i givim long yu taem tufala i stretem yu, i save givhan long yu. ?Wanem i save halpem yu blong lesin long advaes ya? Yu mas tingbaot se papa mama blong yu tufala i givim advaes long yu mo stretem yu from we tufala i lavem yu. (Prov. 3:12) Tufala i no wantem se yu lanem ol nogud fasin, mo tufala i traem givhan long yu blong wokem ol gudfala fasin. !Ating tufala i luksave se sipos tufala i no stretem yu, hemia i olsem we tufala i no laekem yu nating! (Ridim Ol Proveb 13:24.) Yu mas kasem save se ol mastik oli givhan blong tijim yu. Taswe taem papa mama blong yu tufala i stretem yu, i gud yu traem luksave from wanem tok blong tufala i waes. “[Waes] i gud moa, i winim we [man] i kasem silva, no gol.”—Prov. 3:13, 14.

9. ?I gud yu mekem wanem, taem yu ting se papa mama blong yu i mekem i no stret long yu?

9 I tru se, samtaem ol papa mama tu oli save mestem. (Jem. 3:2) Taem tufala i stretem yu, maet tufala i no tingting gud fastaem long samting we tufala i talem, nao tufala i sakem ol strong tok long yu. (Prov. 12:18) ?Wanem i save mekem se tufala i tok olsem? Maet tufala i gat plante wok blong mekem no tufala i stap tingting tumas, no maet tufala i harem se tufala i no tijim gud yu. Yu no mas tingting tumas long fasin blong tufala we yu luk se i no stret. I moa gud yu traem luksave se tufala i wantem tumas blong givhan long yu, mo yu soemaot se yu glad long samting ya. I gud yu lanem blong lesin long advaes we tufala i givim long yu taem tufala i stretem yu, from we fasin ya bambae i givhan long yu taem yu kam bigman.

10. ?Yu save mekem wanem, blong i isi moa long yu blong agri long ol rul mo advaes blong papa mama?

10 ?Olsem wanem? ?Yu yu wantem se i isi moa long yu blong agri long ol rul mo advaes blong papa mama blong yu? Sipos yes, yu mas traehad blong kam gud moa long fasin blong yu blong toktok wetem tufala. ?Yu save mekem samting ya olsem wanem? Fastaem, yu mas lesin long tufala taem tufala i toktok long yu. Baebol i talem se: “Yufala evriwan i mas rere oltaem blong lesin, be yufala i no mas hareap blong toktok. Mo yufala i no mas hareap blong kros.” (Jem. 1:19) Yu no mas hareap blong mekem eskius from mastik blong yu. Be yu mas traehad blong bos long tingting blong yu mo lesin gud long ol tok blong papa mama blong yu. Yu mas tingting gud long samting we papa mama blong yu tufala i talem, i no long fasin blong tufala blong talem. Biaen, yu save soemaot se yu kasem save long samting we tufala i talem, sipos yu eksplenem wetem respek, samting we yu kasem long ol tok blong tufala. Sipos yu mekem olsem, bambae tufala i luk se yu stap lesin long tufala. Be maet yu wantem eksplenem from wanem yu mestem long toktok no fasin blong yu. Plante taem, i waes blong ‘satem maot blong yu fastaem, yu no tok.’ Biaen, taem yu mekem samting we tufala i wantem, yu save eksplenem samting we yu mekem. (Prov. 10:19) Sipos papa mama blong yu tufala i luk se yu lesin long tufala, bambae tufala i glad moa blong lesin long yu. Fasin olsem i soemaot se yu stap kam bigman long tingting blong yu, mo yu stap letem Tok blong God i lidim yu.

Taem Yu Wantem Pem Samting

11, 12. (a) ?Tok blong God i pulum yumi blong gat wanem tingting long saed blong mane, mo from wanem? (b) ?Wanem samting we papa mama blong yu tufala i save mekem blong givhan long yu blong yusum mane long waes fasin?

11 Baebol i talem se: “Mane i save givhan blong mekem laef blong yu i gud.” Be sem vas ya i soemaot se waes i save givhan long yu moa i bitim mane. (Pri. 7:12) Tok blong God i pulum yumi blong gat stret tingting long saed blong mane, mo i talem se yumi no mas laekem mane tumas. ?From wanem yu mas blokem fasin ya blong laekem mane tumas? Yu traem tingbaot pijatok ya: Wan naef we i sap gud i givhan bigwan long wan jif kuk. Be sipos wan man i no lukaot gud taem i yusum naef ya we i sap, hem i save katem hem nogud. Long sem fasin, sipos yumi yusum mane long waes fasin, bambae mane i givhan long yumi. Be ol man we oli “wantem kam rijman,” plante taem oli spolem ol fren blong olgeta, ol famle blong olgeta, mo fasin fren blong olgeta wetem Jeova tu. Ale, oli “mekem ol samting we olgeta tu oli harem nogud tumas from.”—Ridim 1 Timoti 6:9, 10.

12 ?Yu save lanem blong yusum gud mane blong yu olsem wanem? Yu save askem advaes long papa mama blong yu, long saed blong wan plan we yu save folem blong yusum gud mane blong yu. Solomon i talem se: “Man we i waes, bambae i lesin gud mo i kasem moa save blong tijim hem. Mo man we i luksave mining blong ol had samting, bambae i kasem gudfala advaes blong lidim hem.” (Prov. 1:5, NW) Wan yangfala woman we nem blong hem Anna, i askem advaes long papa mama blong hem. Hem i se: “Papa i tijim mi blong mekem wan plan blong yusum gud mane blong mi. Mo hem i givhan long mi blong luk se mi mas folem plan ya mo no spenem mane olbaot.” Mama blong Anna i tijim hem long sam samting we hem i save mekem blong sevem mane. Anna i talem se: “Hem i tijim mi blong lukluk praes blong samting we mi wantem pem long ol defren stoa, bifo we mi pem.” ?Ol advaes ya we Anna i kasem long papa mama blong hem i givhan long hem? Hem i talem se: “Naoia mi mi naf blong lukaot long mane blong mi. Mi meksua se mi no pem tumas samting, ale tingting blong mi i kwaet from we mi no gat bigfala kaon.”

13. ?Wanem i save givhan long yu blong bos long tingting blong yu taem yu wantem pem samting?

13 Sipos yu hareap tumas blong pem ol samting we yu no tingting gud fastaem, no sipos yu pem samting blong mekem ol fren blong yu oli glad long yu, kwiktaem nomo bambae yu gat bigfala kaon. ?Wanem i save givhan long yu blong yu no foldaon long ol trap ya? Taem yu wantem pem samting, yu mas bos long tingting blong yu. Ellena we i gat 20 yia blong hem, i mekem olsem. Hem i talem se: “Taem mi go samples wetem ol fren, mi mekem gudfala plan fastaem blong luk hamas mane we mi save spenem. . . . Mo taem mi go long stoa, mi go nomo wetem ol fren we oli no stap spenem mane olbaot. Oli pulum mi blong jekem gud ol praes long ol defren stoa, bifo we mi pem wan samting.”

14. ?From wanem yu mas blokem fasin ya blong “wantem tumas blong kam rijman”?

14 I tru se wok we yu mekem blong kasem mane mo fasin blong yu blong yusum mane, oli bigfala samting long laef blong yu. Be Jisas i talem se man we i glad tru, hemia man we i ‘stap lukaot God from we hem i no gat paoa blong God long laef blong hem.’ (Mat. 5:3) Jisas i givim woning se man we i “wantem tumas blong kam rijman,” hem i save kam slak blong lukaot God mo blong mekem wok blong hem. (Mat. 4:19) !Yes, i impoten tumas we yu letem Tok blong God i lidim yu, mo yu holem stret tingting long saed blong mane!

Taem Yu Stap Yu Wan Nomo

15. ?Wetaem i had moa long yu blong obei long God?

15 ?Long tingting blong yu, wetaem i had moa blong obei long God? ?Yu ting se i had moa, taem yu stap wetem ol narafala no taem yu stap yu wan nomo? Taem yu stap long skul no long wok, ating yu yu lukaot gud blong no mekem samting we i save spolem fasin fren blong yu wetem God. Be taem yu stap spel, yu no stap tingbaot samting we i save traem yu. Long taem ya nao, yu save foldaon long fasin we i no stret.

16. ?From wanem yu mas wantem blong obei long Jeova taem yu stap yu wan nomo?

16 ?From wanem yu mas wantem blong obei long Jeova taem yu stap yu wan nomo? Yu mas tingbaot samting ya se: Yu yu save mekem Jeova i harem nogud, no yu save mekem hem i glad. (Jen. 6:5, 6; Prov. 27:11) Jeova ‘i stap tingbaot yu.’ Taswe, samting we yu mekem i save gat paoa long hem. (1 Pita 5:7) Hem i wantem se yu lesin long ol tok blong hem we i save givhan long yu. (Aes. 48:17, 18) Long neson blong Isrel bifo, sam man blong Jeova oli no lesin long advaes we hem i givim. Oli mekem Jeova i harem nogud. (Sam 78:40, 41) Be Jeova i glad tumas long profet Daniel. Wan enjel i talem long Daniel se God i ‘lavem hem tumas.’ (Dan. 10:11) ?From wanem God i lavem hem? Oltaem Daniel i obei long God, taem hem i stap wetem ol narafala man, mo tu, taem hem i stap hem wan nomo.—Ridim Daniel 6:10.

17. ?Wanem sam kwestin we yu save askem, taem yu jusum samting we bambae yu lukluk mo lesin long hem?

17 Blong obei long God taem yu stap yu wan nomo, yu mas “luksave mo jusumaot wanem i stret mo wanem i no stret.” Blong yusum mo trenem tingting blong yu long rod ya, yu mas mekem samting we yu save se i stret. (Hib. 5:14, NW) I gud yu tingbaot ol kwestin we oli kam biaen. Bambae oli givhan long yu taem yu stap jusum miusik we yu lesin long hem, ol muvi we yu wajem, mo ol samting we yu lukluk long Intenet. Yu save askem se: ‘?Bambae samting ya i givhan long mi blong gat sore long narafala, no bambae i mekem se mi stap glad “from we narafala man i kasem trabol”?’ (Prov. 17:5) ‘?Bambae samting ya i givhan long mi blong “glad long fasin we i stret,” no bambae i mekem i had long mi blong “tanem baksaed long fasin we i no stret”?’ (Amos 5:15) Samting we yu mekem taem yu stap yu wan i soemaot samting we hat blong yu i fulap long hem.—Luk 6:45.

18. ?Sipos yu stap mekem sam samting we i no stret long fasin haed, yu mas mekem wanem, mo from wanem?

18 Maet yu stap mekem sam samting long fasin haed, be yu save se samting ya i no stret. ?Yu save mekem wanem? I gud yu tingbaot se, “sipos yu stap traem haedem ol sin blong yu, bambae yu no save win long laef blong yu. Be sipos yu tanem tingting blong yu, nao yu talemaot ol sin ya blong yu long Hae God, mo yu gowe long olgeta, hem bambae i gat sore long yu.” (Prov. 28:13) !Tru ya, bambae i no waes nating sipos yu gohed blong mekem fasin we i no stret nao yu “mekem Tabu Spirit blong God i harem nogud”! (Efes. 4:30) Sipos yu mekem wan nogud fasin, yu mas talemaot samting ya long God, mo tu, yu mas talemaot long papa mama blong yu. Bambae samting ya i halpem yu bigwan. Mo “ol elda” blong kongregesen oli save givhan bigwan long yu. Disaepol Jemes i talem se: “I gud [man we i mekem i no stret] i singaot ol elda blong kongregesen blong oli kam luk hem. Nao olgeta oli save prea long hem, mo oli save kafsaedem oel long hem long nem blong Jeova. Mo prea blong man we i bilif bambae i mekem sikman ya i gud bakegen, ale Jeova bambae i mekem hem i strong bakegen. Mo sipos hem i bin mekem sam sin, bambae God i fogivim hem.” (Jem. 5:14, 15, NW) I tru se, maet yu sem taem yu mekem samting ya, mo yu save kasem frut blong sin blong yu tu we bambae i mekem yu yu harem nogud. Be sipos yu gat strong tingting blong askem help, samting ya bambae i blokem yu blong yu no kasem moa trabol, mo bambae yu harem gud from we tingting blong yu i no moa stikim yu.—Sam 32:1-5.

Yu Mas Mekem Jeova i Glad

19, 20. ?Wanem samting we Jeova i wantem long saed blong yu? ?Mo yu yu mas mekem wanem?

19 Jeova i “stap harem gud oltaem,” mo hem i wantem we yu tu yu harem gud. (1 Tim. 1:11) Hem i wantem tumas blong save yu mo blong save ol samting we i stap hapen long laef blong yu. Maet i no gat man i luk we yu traehad blong mekem fasin we i stret. Be Jeova, hem i luk. Yu no save haedem wan samting long Jeova. Hem i no stap luk yu blong faenem poen long yu, nogat. Hem i wantem givhan long yu blong yu mekem samting we i stret. “God i stap luklukgud long olgeta samting long wol ya, blong i save givim paoa long ol man we oli ona long hem long olgeta tingting blong olgeta.”—2 Kron. 16:9.

20 Taswe i gud yu letem Tok blong God i lidim yu long ol samting we yu mekem, mo yu folem ol advaes blong hem. Bambae yu kasem waes, mo bambae yu luksave mining blong ol had samting, nao bambae yu naf blong winim ol strong trabol mo mekem ol bigfala desisen long laef blong yu. Bambae yu mekem papa mama blong yu i glad, yu mekem Jeova i glad, mo bambae yu yu glad long laef blong yu.

[Futnot]

^ par. 4 Mifala i jenisim ol nem.

?Bambae Yu Yu Ansa Olsem Wanem?

• ?Wanem samting we ol yangfala oli save mekem blong harem gud long ol rul mo advaes blong papa mama blong olgeta?

• ?From wanem yu mas gat stret tingting long saed blong mane?

• ?Wanem i save givhan long yu blong obei long Jeova taem yu stap yu wan nomo?

[Kwestin]