Skip to content

Al lo konteni

Zenn, les Parol Bondye gid ou

Zenn, les Parol Bondye gid ou

Zenn, les Parol Bondye gid ou

“Rod lasazes, rod konprenezon.”—PROV. 4:5.

1, 2. (a) Kwa ki ti ed zapot Pol pour fer fas avek son lalit personnel? (b) Ki mannyer ou kapab rod lasazes ek konprenezon?

“KAN mon oule fer sa ki byen, mon zis kapab fer sa ki mal.” Eski ou konnen lekel ki ti dir sa parol? I pa lot ki zapot Pol. Menm si Pol ti kontan Zeova, i ti annan letan kot i ti vwar li difisil pour fer sa ki byen. Ki mannyer i ti santi anver sa lalit personnel ki i ti bezwen fer? I ti ekrir: “Malere! La sa ki mon ete!” (Rom. 7:21-24) Eski ou santi parey Pol ou osi? Eski parler ou vwar li difisil pour fer sa ki byen? Eski sa i fer ou fristre, zis parey i ti leka pour Pol? Si wi, pa dekouraze. Pol ti reisi fer fas avek bann difikilte ki i ti rankontre e ou osi ou pou kapab.

2 Pol ti reisi akoz i ti les “parol laverite” gid li. (2 Tim. 1:13, 14) Konman rezilta, i ti ganny sa lasazes ek konprenezon ki i ti bezwen pour fer fas avek bann difikilte e osi pour fer bann bon desizyon. Zeova i kapab ed ou pour ganny lasazes ek konprenezon. (Prov. 4:5) I’n donn bann pli bon konsey posib dan son Parol Labib. (Lir 2 Timote 3:16, 17.) Annou vwar ki byenfe ou kapab gannyen atraver bann prensip Labib dan lafason ou azir avek ou paran, konman pour servi larzan e kan ou tousel.

Les Parol Bondye gid ou dan fanmir

3, 4. Akoz ou kapab vwar li difisil pour obeir lareg ou paran e akoz paran i etablir bann lareg?

3 Eski ou vwar li difisil pour obeir lareg ki ou paran in etablir? Akoz ou santi koumsa? En rezon i petet akoz ou ti a voudre annan plis liberte. Sa dezir i normal. I form parti sa staz lavi avan ou vin en adilt. Toudmenm, tan ki ou ankor kot lakour ou paran, ou oblize obeir zot.—Efe. 6:1-3.

4 Si ou konpran byen pour ki rezon ou paran i met sa bann lareg ouswa i disiplin ou, i pou pli fasil pour ou obeir zot. I vre, parler ou kapab santi parey, Brielle, * en fiy 18 an ki ti dir sa lo son paran: “Zot in konpletman oubliye si zot ti deza mon laz. Zot pa oule mon donn mon lopinyon, fer mon swa ouswa vin en adilt.” Parey Brielle, ou kapab santi ki ou paran pa oule donn ou sa kantite liberte ki zot merit donn ou. Par kont, rezon akoz ou paran i etablir bann lareg i akoz zot enterese avek ou byennet. Deplis, paran Kretyen i konnen ki zot pou bezwen rann kont avek Zeova an rapor avek lafason ki zot in pran swen avek ou.—1 Tim. 5:8.

5. Ki byenfe ou kapab gannyen ler ou obeir ou paran?

5 Alor, obeir lareg ou paran i konmsi ou pe pey en det ki ou dwa en labank, pli ou fer sir ou byen fer ou peyman, pli sa labank pou pare pour pret ou ankor larzan. Pareyman, ou merit respekte ou paran e obeir zot. (Lir Proverb 1:8. *) Pli ou reste obeisan, pli ou paran pou donn ou plis liberte. (Lik 16:10) Me byensir, si ou kontinyen kas bann lareg, pa vwar li drol si ou paran i redwir oubyen menm pa donn ou okenn liberte ditou.

6. Ki mannyer paran i kapab ed bann zenn pour vin obeisan?

6 En fason paran i kapab ed bann zenn pour obeir bann lareg ki zot etablir i kan zot menm zot kit sa bon legzanp. Si paran i obeir Zeova volonterman pour sa ki i demann zot pour fer, zot pou montre ki bann lareg Bondye i rezonnab. Sa pou fer li pli fasil pour bann zenn vwar lareg zot paran dan menm fason. (1 Zan 5:3) Deplis, Labib i koz lo bann moman kot Zeova ti menm donn son bann serviter sa loportinite pour eksprim zot lekor konsernan serten keksoz. (Zen. 18:22-32; 1 Rwa. 22:19-22) Eski i annan bann moman kot paran i kapab donn zot zanfan sa sans pour donn zot pwennvi lo diferan size?

7, 8. (a) Ki difikilte serten zenn i rankontre? (b) Ki ou merit realize an rapor avek lenportans disiplin?

7 Bann zenn i osi kapab santi ki zot paran i kritik zot san rezon. Parler, petet ou’n kapab santi parey en zennonm ki apel Craig ki ti dir: “Mon manman ti parey en lenspekter lapolis, i ti touzour pe tir lizye lo sa ki mon pa’n reisi fer.”

8 Souvan nou santi ki nou pe ganny kritike ler nou pe ganny korize ouswa disiplinen. Labib i fer vwar ki menm si i annan en bon rezon pour donn en disiplin, i pa fasil pour aksepte li. (Ebr. 12:11) Kwa ki kapab ed ou pour benefisye avek sa disiplin ki ou gannyen? En pwen enportan ou devret rapel se ki ou paran i konsey ou akoz zot kontan ou. (Prov. 3:12) Zot pa anvi ki ou devlop bann move manni, o kontrer zot anvi ed ou devlop bann bon labitid. Sirman, ou paran i konnen ki si zot pa koriz ou, i pou konmsi zot annan laenn pour ou. (Lir Proverb 13:24. *) Touzour rapel osi ki i normal pour fer fot akoz i form parti ou formasyon. Alor, kan ou ganny korize, akoz ou pa rod sa ki pou benefisye ou dan sa ki pe ganny dir? “Benefis ki lasazes i anmennen i plis ki larzan e i raport plis lavantaz ki lor.”—Prov. 3:13, 14.

9. Olye kontinyen vwar disiplin konman en lenzistis, ki bann zenn i kapab fer?

9 Me selman, paran osi i fer fot. (Zak 3:2) Petet parfwa kan zot pe disiplin ou i kapab arive ki zot koze san reflesir. (Prov. 12:18) Pour ki rezon ou paran i kapab azir koumsa? Petet zot anba presyon ouswa zot krwar ki zot pa pe reisi konman paran lefet ki ou’n fer en fot. Olye touzour mazin lo sa ki ou krwar i enzis, akoz ou pa demontre lapresyasyon pour sa zefor ki zot pe fer pour ed ou? Si ou abitye aksepte disiplin, i pou vreman itil kan ou pou vin en adilt.

10. Dan ki fason ou pou pli byen reisi siport lareg ek disiplin ou paran?

10 Eski ou ti pou kontan ki lareg ek disiplin ou paran i vin pli fasil pour ou aksepte? Si wi, ou bezwen amelyor lafason ou kominike. Ki mannyer ou kapab fer sa? Premye letap se ki ou devret ekoute. Labib i dir ki nou devret “pare pou ekoute me pran letan avan koze, avan pran lakoler.” (Zak 1:19) Olye taye pour zistifye ou lekor, esey kontrol ou santiman e ekout sa ki ou paran i annan pour dir. Port latansyon lo sa ki pe ganny dir, pa konsantre lo lafason ki i pe ganny dir. Apre sa, montre zot ki ou’n tande par eksplik sa ki ou’n konpran avek respe e admet ou fot. Si ou fer sa, sa pou reasir zot ki ou’n ekout zot. Me, meton ou anvi eksplike akoz ou’n dir ouswa fer en keksoz? Dan laplipar ka, i pli bon pour ‘vey ou labous’ ziska ki ou’n fini fer sa ki zot in demann ou. (Prov. 10:19) Enn fwa ki ou paran i vwar ki ou’n ekout zot, zot pou pli pare pour ekout ou. Sa kalite lapros i demontre matirite e i osi montre ki ou pe les Parol Bondye gid ou.

Les Parol Bondye gid ou an rapor avek larzan

11, 12. (a) Ki Parol Bondye i ankouraz nou pour fer an rapor avek larzan e akoz? (b) Dan ki fason ou paran i kapab ed ou balans ou bidze?

11 Labib i dir: “Larzan i fourni en proteksyon.” Me sa menm verse i montre nou ki lasazes i annan plis valer ki larzan. (Ekle. 7:12) Parol Bondye i ankouraz nou pour annan en pwennvi ekilibre konsernan larzan, i pa dir nou kontan larzan. Akoz ou pa devret devlop lanmour pour larzan? Egzamin sa legzanp: Dan lanmen en bon kwizinyen, en kouto byen fite i vreman efikas. Me sa menm kouto i kapab en danze dan lanmen en dimoun neglizan. Si i ganny byen servi, larzan osi i anmenn byenfe. Par kont, sa bann ki “oule vin ris” i souvan sakrifye zot fanmir, zanmi e menm zot relasyon avek Bondye pour zot tay deryer larzan. Pour fini kont, zot met zot lekor “dan en kantite tourman.”—Lir 1 Timote 6:9, 10.

12 Konman ou kapab aprann pour byen servi larzan? Akoz ou pa demann ou paran konsey lo konman pour balans ou bidze? Salomon ti ekrir: “En dimoun saz pou ekoute e ganny plis lenstriksyon, e en zonm entelizan i devlop sa abilite pour donn bon gidans.” (Prov. 1:5) En zenn fiy ki apel Anna ti demann led avek son paran. I ti dir: “Mon papa ti montre mwan konman pour fer en bidze e osi lenportans pour organiz byen lafason ki mon depans mon larzan e gard en rikord kantite larzan ki reste.” Pareyman, manman Anna ti ansenny li bann leson pratik. Anna ti dir: “I ti montre mwan byenfe ki mon kapab gannyen si mon konpar pri avan aste en keksoz.” Ki byenfe Anna in gannyen? I ti reponn: “La konmela mon kapab balans mon prop larzan. Mon veye ki mon aste, alor mon annan sa liberte ek lape lespri akoz mon pa andete.”

13. Dan ki fason ou kapab disiplin ou lekor ler ou pe depans larzan?

13 Si ou aste keksoz zis pourvi ou aste, ouswa depans larzan zis pour enpresyonn ou bann zanmi, finalman ou pou annan en ta det pour peye. Kwa ki pou ed ou pa tonm dan sa bann latrap? Ou bezwen aprann disiplin ou lekor letan ou pe depans ou larzan. Sanmenm sa ki Ellena, ki dan son ventenn lannen i fer. I dir: “Kan mon al kek par avek mon bann zanmi, mon kalkile davans ki kantite larzan mon pou depanse. . . . Mon osi vwar li byen pour al aste keksoz zis avek bann zanmi ki mon konnen i byen kontrol zot larzan e ki pa pou ankouraz mwan pour depans larzan dan vid e aste premye keksoz ki mon vwar.”

14. Akoz ou devret veye ki “larises” pa tronp ou?

14 Ganny larzan e balans ou bidze i en laspe enportan dan lavi. Par kont, Zezi ti dir ki sa bann ki “konsyan zot bezwen spirityel” ki pou trouv vre boner. (Mat. 5:3, NW) I ti osi averti ki “larises” i kapab tronp en dimoun e touf bann keksoz spirityel ki i fer si i les li ganny distrer par sa. (Mark 4:19) Alor, eski pa i vreman enportan ki ou les Parol Bondye gid ou e annan en pwennvi ekilibre konsernan larzan?

Les Parol Bondye gid ou ler ou tousel

15. Kan ou fidelite anver Bondye i pli ganny teste?

15 Kan ou krwar ou fidelite anver Bondye i pli ganny teste, kan ou avek lezot ouswa kan ou tousel? Be, ki swa ou kot travay ouswa kot lekol, ou devret reste byen vizilan spirityelman. Ou reste vizilan pangar ou gat ou relasyon avek Zeova. Souvandfwa, i pli fasil pour ou ganny tante moralman kan ou pa pe fer nanryen oubyen ou pe relakse e pa pe reste vizilan.

16. Akoz ou pou anvi obeir Zeova menm kan ou tousel?

16 Akoz ou devret anvi obeir Zeova menm kan ou tousel? Rapel sa byen: Ou annan de swa. Swa ou fer leker Zeova fermal ouswa ou rezwir son leker. (Zen. 6:5, 6; Prov. 27:11) Ou aksyon i annan lefe lo Zeova akoz “limenm ki pran swen avek [ou].” (1 Pyer 5:7) I anvi ou ekout li pour ou prop byennet. (Iza. 48:17, 18) Dan letan lontan Izrael, kan serten serviter Zeova ti inyor son konsey, zot ti fer li soufer. (Ps. 78:40, 41) De lot kote, Zeova ti annan en gran lafeksyon pour profet Danyel, parski menm en lanz ti dir ki Danyel ti “vreman presye.” (Dan. 10:11) Akoz? Parski Danyel pa ti zis reste fidel avek Zeova dan dimoun, me i ti osi fer li an prive.—Lir Danyel 6:10. *

17. Ki kestyon ou kapab demann ou lekor kan ou pe swazir en divertisman?

17 Pour ki ou kapab reste fidel avek Bondye kan ou tousel, i enportan ki ou devlop ou abilite pour “konn fer diferans ant sa ki byen ek sa ki mal,” e “par leksperyans” form ou lespri e azir an armoni avek sa ki ou konnen i byen. (Ebr. 5:14) Par egzanp, kan ou pe swazir lanmizik pour ekoute, film pour gete ouswa sit Internet ou pou al lo la, sa bann kestyon swivan pou ed ou swazir sa ki byen e pa swazir sa ki mal. Demann ou lekor: ‘Eski sa ki ladan pou ankouraz mwan pour annan konpasyon ouswa i pou enfliyans mwan pour pran plezir dan “maler lezot”?’ (Prov. 17:5) ‘Eski i pou ed mwan pour “kontan sa ki bon” ouswa i pou fer li difisil pour mwan “ay sa ki mal”?’ (Amos 5:15) Sa ki ou fer kan ou tousel pou montre sa ki annan plis valer pour ou.—Lik 6:45.

18. Ki ou devret fer si ansousekre ou annan en move kondwit e akoz?

18 Ki ou devret fer si ansousekre ou pe fer sa ki ou konnen i mal? Rapel byen ki “sa enn ki pe kasyet son bann lofans pa pou reisi, me sa enn ki pe konfese e pe kit zot pou ganny demontre mizerikord.” (Prov. 28:13) Eski pa i pou bet lo nou par si nou kontinyen al dan en move semen e “ofans Sent-Espri Bondye”? (Efe. 4:30) Ou merit admet ou fot, konfes ou move aksyon avek Bondye ek ou paran. An rapor avek sa, “bann ansyen” dan kongregasyon i kapab fer bokou pour ed ou. Disip Zak i dir: “Zot a priy pour [sa enn ki’n fer sa ki mal] e zot a vers delwil lo li o non Senyer. Lapriyer avek lafwa i a sov sa malad, e Senyer i a donn li lasante; e si i’n komet okenn pese i a ganny pardonnen.” (Zak 5:14, 15) I vre, sa i kapab anbarasan e petet annan bann move konsekans. Me si ou’n annan kouraz pour demann led, ou pa pou fer ou lekor plis ditor e ou pou santi ou soulaze pour reganny en konsyans kler.—Ps. 32:1-5.

Fer leker Zeova kontan

19, 20. Ki Zeova i anvi avek ou e ki ou devret fer?

19 Zeova i en “Bondye ere” e i anvi ki ou ere. (1 Tim. 1:11, NW) I vreman enterese avek ou. Menm si personn pa trouv zefor ki ou pe fer pour fer sa ki byen, li i vwar. Napa nanryen ki i pa vwar. I vey lo nou, pa pour rod defo avek nou, me plito pour siport nou si nou vreman anvi fer sa ki byen. Lizye Bondye “pe ale vini partou lo later pour li montre son lafors an faver bann ki zot leker i tou pour li.”—2 Kron. 16:9.

20 Alor, les Parol Bondye gid ou e aplik son konsey. Koumsa, ou pou annan lasazes ek konprenezon ki neseser pour ou sirmont bann problenm e fer sa pli bon desizyon dan ou lavi. Ou pa pou zis fer plezir ou paran ek Zeova, me ou pou ganny sa lavi vreman ere.

[Not anba lo paz]

^ par. 4 Non in ganny sanze.

^ par. 5 Proverb 1:8: “Mon garson ekout disiplin ou papa e pa abandonn lalwa ou manman.”

^ par. 8 Proverb 13:24: “Sa enn ki pa oule servi son baton i ay son garson, me sa enn ki kontan li i vreman vey li pour disiplin li.”

^ par. 16 Danyel 6:10: “Me Danyel, osito ki i ti konnen ki sa dokiman ti’n ganny sinyen, i ti antre dan son lakaz, e lafnet dan son lasanm anler ki ti vir ver Zerizalenm ti ouver, e menm trwa fwa par zour i ti tonm azenou e fer lapriyer e ofer louanz devan son Bondye, zis parey i ti abitye fer depi avan sa.”

Ki ou pou reponn?

• Ki bann zenn i kapab fer pour siport e benefisye avek lareg ek disiplin zot paran?

• Akoz i enportan pour annan en pwennvi ekilibre konsernan larzan?

• Ki mannyer ou kapab reste fidel avek Zeova menm kan ou tousel?

[Kestyon]