Kau Tūpulaga, Ke Takitaki Koutou e Te Folafola ʼa Te ʼAtua
Kau Tūpulaga, Ke Takitaki Koutou e Te Folafola ʼa Te ʼAtua
“Ke ke maʼu te poto, mo ke maʼu te ʼatamai.”—TAAG. 4:5.
1, 2. (a) Koteā ʼaē neʼe tokoni ki te ʼapositolo ko Paulo ke ina tauʼi te meʼa ʼaē neʼe ina logoʼi ʼi tona loto? (b) ʼE feafeaʼi hakotou lava maʼu te poto pea mo te ʼatamai?
“KĀ AU fakaʼamu ke au fai te meʼa ʼaē ʼe lelei, ko te meʼa ia ʼaē ʼe kovi ʼe iā au.” ʼE kotou ʼiloʼi koa pe ko ai ʼaē neʼe ina fai te ʼu palalau ʼaenī? Neʼe ko te ʼapositolo pē ʼaē ko Paulo. Logolā neʼe ʼofa ia Paulo kiā Sehova, kae ʼi ʼihi temi neʼe faigataʼa kiā ia te fai ʼo te meʼa ʼaē ʼe lelei. Neʼe feafeaʼi Paulo ʼo ʼuhiga mo te meʼa ʼaē neʼe ina logoʼi ʼi tona loto? Neʼe ina tohi fēnei: “Tagata fakaʼofaʼofa ʼaē ko au!” (Loma 7:21-24) ʼE kotou mahino koa ki te ʼaluʼaga ʼo Paulo? ʼE kotou logoʼi koa ʼi ʼihi temi ʼe faigataʼa kiā koutou te fai ʼo te meʼa ʼaē ʼe lelei? ʼE kotou lotomamahi ai koa ohagē ko Paulo? Kapau koia, ʼaua naʼa kotou lotovaivai. Neʼe lava tauʼi e Paulo te faigataʼaʼia ʼaia, pea ʼe toe feala foki mo koutou ke kotou fai fēia.
2 Neʼe lava tauʼi e Paulo te faʼahi ʼaia he neʼe ina tuku ia ia ke takitaki e “te ʼu folafola ʼo te maʼuli.” (2 Tim. 1:13, 14) Koia, neʼe ina maʼu ai te poto pea mo te ʼatamai ʼaē ʼe ʼaoga kiā ia moʼo tauʼi te ʼu fihifihia pea mo fai he ʼu tonu ʼe lelei. ʼE feala kiā Sehova ʼAtua ke tokoni atu kiā koutou ke kotou maʼu te poto pea mo te ʼatamai. (Taag. 4:5) Neʼe ina foaki atu ʼi tana Folafola, te Tohi-Tapu ia te ʼu tokoni ʼaē ʼe lelei ʼaupitō age. (Lau ia 2 Timoteo 3:16, 17.) Kotou vakaʼi age muʼa peʼe lava fua lelei feafeaʼi kiā koutou te ʼu pelesepeto ʼaē ʼi te Tohi-Tapu, ʼi takotou ʼu aga ʼaē ki takotou ʼu mātuʼa, ʼi takotou fakaʼaogaʼi ʼaē ʼo takotou falā, pea mokā kotou tō takitokotahi.
ʼE Takitaki Koutou e Te Folafola ʼa Te ʼAtua ʼi Te Fāmili
3, 4. He koʼē ʼe feala ke faigataʼa kiā koutou takotou fakalogo ʼaē ki te ʼu lēkula ʼo takotou ʼu mātuʼa, kae koteā te ʼu tupuʼaga ʼo tanatou foaki atu te ʼu lēkula ʼaia?
3 ʼE faigataʼa koa kiā koutou ia te muliʼi ʼo te ʼu lēkula ʼo takotou ʼu mātuʼa? He koʼē ʼe feala ke faigataʼa kiā koutou? ʼE lagi kotou loto ke lahi age takotou faʼifaʼitaliha. ʼE mole kovi ia. ʼE ko he faʼahi ʼe kita logoʼi ʼi takita lahilahi ake. Kae ʼi takotou kei nonofo mo takotou ʼu mātuʼa, ʼe ko tokotou maʼua ke kotou fakalogo kiā nātou.—Efe. 6:1-3.
4 Ko takotou mahino ʼaē pe koʼē ʼe foaki atu e takotou ʼu mātuʼa he ʼu lēkula, ʼe feala ai ke faigafua kiā koutou takotou fakalogo. ʼE mahino ia, ʼe feala ʼi ʼihi temi ke kotou hagē ko Brielle * ʼaē e taʼu 18, ʼaē neʼe ina ʼui fēnei ʼo ʼuhiga mo tana ʼu mātuʼa: “Kua galo leva ia iā nāua neʼe nā tūpulaga pē lā. ʼE mole nā tali ke au fakahā age taku manatu, peʼe ke au filifili te ʼu meʼa ʼaē ʼe au loto kiai, peʼe mole nā fakaʼuhiga au ko he tahi kua lahi.” Ohagē ko Brielle, ʼe lagi hagē kiā koutou ʼe mole lahi te ʼāteaina ʼaē ʼe tonu ke foaki atu e takotou ʼu mātuʼa. Kae, ʼe foaki tāfito atu e takotou ʼu mātuʼa te ʼu lēkula, heʼe natou tuʼania ʼo ʼuhiga mo koutou. Pea ʼe ʼiloʼi e te ʼu mātuʼa Kilisitiano ʼe natou huʼi maʼua anai kiā Sehova ʼo ʼuhiga mo tanatou faʼahiga tokaga ʼaē kiā koutou.—1 Tim. 5:8.
5. ʼE lava fua lelei feafeaʼi kiā koutou takotou fakalogo ʼaē ki takotou ʼu mātuʼa?
5 ʼI tona fakahagatonu, ko te fakalogo ʼaē ki te ʼu lēkula ʼo takotou ʼu mātuʼa ʼe hagē ko he huʼi ʼo hokotou maʼua ki te fale paʼaga—kapau ʼe lelei takotou huʼi maʼua ʼaia, pea ʼe toe tali pē anai e te fale paʼaga hokotou tahi kole maʼua. ʼO toe fēia aipē, ʼe ko tokotou maʼua ke kotou fakaʼapaʼapa pea mo fakalogo ki takotou ʼu mātuʼa. (Lau ia Tāʼaga Lea 1:8.) Kapau ʼe kotou fakalogo lelei ki takotou ʼu mātuʼa, pea ʼe mahino ia ʼe toe lahi age anai mo te ʼāteaina ʼaē kā natou foaki atu kiā koutou. (Luka 16:10) Kae kapau ʼe mole kotou fakalogo ki tanatou ʼu lēkula, ʼaua naʼa kotou punamaʼuli mo kapau ʼe natou fakatuʼakoi peʼe tāʼofi tokotou ʼāteaina.
6. ʼE lava tokoni feafeaʼi te ʼu mātuʼa ki tanatou fānau ke natou fakalogo?
6 ʼE feala ki te ʼu mātuʼa ke natou tokoni ki tanatou fānau ke natou fakalogo ki te ʼu lēkula ʼaē ʼe natou fai, ʼaki hanatou tuku he faʼifaʼitaki lelei. Ko tanatou lotolelei ʼaē ʼo fakalogo ki te ʼu meʼa ʼe fakamaʼua mai e Sehova, ʼe fakahā ai ko te ʼu lēkula ʼa te ʼAtua ʼe fakapotopoto. ʼE ko he faʼahi ʼe tokoni anai ki te kau tūpulaga ke natou mahino, ʼe fakapotopoto ia te fakalogo ʼaē ki te ʼu lēkula ʼo tanatou ʼu mātuʼa. (1 Soa. 5:3) Tahi ʼaē, ʼe talanoa ʼi te Tohi-Tapu ki te ʼu ʼaluʼaga neʼe foaki aipē lā e Sehova ki tana ʼu kaugana, te faigamālie ʼaē ke natou fakahā tanatou ʼu manatu ʼo ʼuhiga mo ʼihi faʼahi. (Sen. 18:22-32; 1 Hau 22:19-22) ʼE ʼi ai koa he ʼu temi ʼe lagi feala ai ki te ʼu mātuʼa ke natou tuku he faigamālie ki tanatou fānau, ke natou fakahā tanatou manatu ʼo ʼuhiga mo he ʼu faʼahi kehekehe?
7, 8. (a) Koteā ʼaē ʼe feala ke faigataʼa ki te kau tūpulaga? (b) Koteā ʼaē ʼe feala ke tokoni atu kiā koutou ke fua lelei ai tokotou fakatonutonuʼi?
7 ʼE toe feala ke faigataʼa ki te kau tūpulaga hanatou tali te ʼu valoki ʼaē ʼa tanatou ʼu mātuʼa. ʼI ʼihi temi, ʼe lagi kotou hagē ko te tūpulaga ko Craig, ʼaē neʼe ina ʼui fēnei: “ ʼE hagē taku faʼē ko he salatamu, ʼe ina kumikumi tuʼumaʼu pē haku ʼu hala.”
8 ʼI te agamāhani, ʼe matou logoʼi ʼe valokiʼi pē mātou ʼi te temi ʼaē ʼe akonakiʼi ai peʼe fakatonutonuʼi ai mātou. ʼE fakamoʼoni ʼi te Tohi-Tapu, tatau aipē peʼe tonu tokotou fakatonutonuʼi kae ʼe faigataʼa tona tali. (Hep. 12:11) Koteā ʼaē ʼe feala ke tokoni atu kiā koutou ke fua lelei ai tokotou fakatonutonuʼi? Ko te faʼahi maʼuhiga ke kotou manatuʼi, ʼe fai tokoni atu takotou ʼu mātuʼa heʼe mahino ia ʼe natou ʼoʼofa kiā koutou. (Taag. 3:12) ʼE natou fia puipui koutou mai he ʼu agamāhani ʼe kovi, pea mo tokoni atu ke kotou fakatuputupu he ʼu agamāhani ʼe lelei. ʼE lagi mahino ki takotou ʼu mātuʼa, kapau ʼe mole natou akonakiʼi koutou, pea ʼe hagē pē ia ko hanatou fehiʼa kiā koutou! (Lau ia Tāʼaga Lea 13:24.) Pea ke mahino kiā koutou, ko te ʼu hala ʼaē ʼe kotou fai, ʼe kau ki tokotou akoʼi. Koia kā akonakiʼi koutou, he koʼē koa ʼe mole kotou faiga ke kotou mahino ki te fakapotopoto ʼo te ʼu palalau ʼaē ʼe fai atu e takotou ʼu mātuʼa? “[ʼE] lelei age [te] maʼu [ʼo te poto], ʼi te maʼu ʼo te siliva, pea ko tona maʼu ʼe lelei age ia ʼi te ʼaulo.”—Taag. 3:13, 14.
9. Koteā ʼaē ʼe feala ke fai e te kau tūpulaga mo kapau ʼe natou manatu tuʼumaʼu pē neʼe hala tonatou fakatonutonuʼi?
9 Kae mo takotou ʼu mātuʼa pē lā, ʼe natou fai mo nātou tanatou ʼu hala. (Sake 3:2) Kā natou fakatonutonuʼi koutou, ʼi ʼihi temi ʼe lagi natou fai he ʼu palalau ʼe mole natou fakakaukauʼi. (Taag. 12:18) Koteā ʼaē ʼe feala ai ke tupu hanatou palalau fēia atu kiā koutou? ʼE lagi natou hoha fau, peʼe lagi natou manatu ko takotou ʼu hala ʼe hagē neʼe mole lelei tanatou akoʼi ʼo koutou. Kapau ʼe kotou manatu tuʼumaʼu pē neʼe hala te ʼu palalau ʼaē neʼe fai atu e takotou ʼu mātuʼa, he koʼē koa ʼe mole kotou loto fakafetaʼi ki tanatou fia tokoni fakamālotoloto atu ʼaē kiā koutou? Ko takotou lava tali tokotou fakatonutonuʼi, ʼe ʼaoga anai kiā koutou mokā kua kotou lalahi.
10. Koteā ʼaē ʼe kotou lava fai ke faigafua age takotou tali te ʼu lēkula pea mo tokotou akonakiʼi ʼaē e takotou ʼu mātuʼa?
10 ʼE kotou loto koa ke faigafua age takotou tali te ʼu lēkula pea mo tokotou akonakiʼi ʼaē e takotou ʼu mātuʼa? Kapau koia, ʼe ʼaoga anai ke kotou hikihiki age takotou ʼu faʼahiga felōgoi ʼaē mo nātou. ʼE feafeaʼi hakotou lava fai te faʼahi ʼaia? ʼUluaki, ke kotou fakalogo. ʼE ʼui fēnei ʼi te Tohi-Tapu: “Ke vave ʼi te fagono, ke tuai ʼi te palalau, mo tuai ʼi te ʼita.” (Sake 1:19) ʼAua naʼa kotou foimo maʼu takuʼaki ki takotou ʼu aga ʼaē ʼe kotou fai, kae ke kotou faiga ke kotou lolomi tokotou loto pea mo fakalogo mokā palalau atu takotou ʼu mātuʼa. Kā akonakiʼi koutou, ʼaua naʼa kotou tokagaʼi peʼe feafeaʼi tanatou faʼahiga palalau atu, kae ke kotou tokagaʼi tāfito te ʼu palalau ʼaē neʼe natou fai atu. Lua leva, ʼaki he aga fakaʼapaʼapa, kotou fakahā age ki takotou ʼu mātuʼa, ʼe moʼoni ʼe mole lelei te aga ʼaē neʼe kotou fai pea kotou ʼui age ki takotou ʼu mātuʼa ʼe mole kotou toe fai anai te aga ʼaia. Kapau ʼe kotou fai fēia, ʼe natou ʼiloʼi papau ai anai neʼe kotou fakalogo ki te ʼu meʼa ʼaē neʼe natou ʼui atu. Pea ʼe feafeaʼi age lā mo kapau ʼe kotou fia fakamahino age he ʼu palalau neʼe kotou fai peʼe ko he ʼu aga neʼe kotou fai? ʼI ʼihi ʼaluʼaga, ʼe ko he aga fakapotopoto hakotou ‘tāʼofi ia tokotou ʼu laugutu’ ʼo aʼu ki takotou kua tali te ʼu meʼa ʼaē ʼe loto kiai takotou ʼu mātuʼa. (Taag. 10:19) Kapau ʼe sio takotou ʼu mātuʼa neʼe kotou fakalogo lelei age ʼi te temi ʼaē neʼe natou palalau atu ai, pea ʼe faigafua age anai kiā nātou hanatou fakalogo mokā kotou palalau age. Ko te taʼi aga ʼaia ʼa te hahaʼi lalahi kua kotou maʼu, ʼe fakamoʼoni ai ʼe takitaki koutou e te Folafola ʼa te ʼAtua.
ʼE Takitaki Koutou e Te Folafola ʼa Te ʼAtua ʼi Takotou Fakaʼaogaʼi Takotou Foʼi Falā
11, 12. (a) ʼI te Folafola ʼa te ʼAtua, koteā ʼaē ʼe fakalotomālohiʼi mai tātou ke tou fai ʼo ʼuhiga mo te falā, pea koteā tona tupuʼaga? (b) ʼE lava tokoni feafeaʼi atu takotou ʼu mātuʼa ki takotou fakaʼaogaʼi ʼo takotou foʼi falā?
11 ʼE ʼui fēnei ʼi te Tohi-Tapu: “Ko te falā ʼe ʼaoga ki te puipui.” Kae ʼi te vaega pē ʼaia, ʼe toe fakahā ai ko te poto ʼe maʼuhiga age ia ʼi te falā. (Tnk. 7:12) ʼE fakalotomālohiʼi tātou ʼi te Folafola ʼa te ʼAtua ke tou maʼu he manatu fakapotopoto ʼo ʼuhiga mo te falā, kae ke mole tou manako kiai. He koʼē ʼe mole tonu ke kotou manako ki te falā? Tou vakaʼi age muʼa te fakatā ʼaenī: Kā fakaʼaogaʼi e he tagata fai kuka faiva he hele māsila, pea ʼe liliu te hele ʼaia ko he meʼa gāue ʼaoga. Kae kā fakaʼaogaʼi leva te hele māsila ʼaia e he tahi kei foʼofoʼou peʼe mole gāue tokaga, ʼe feala ke lavea kovi ai. ʼE toe fēia foki, kapau ʼe kotou fakaʼaogaʼi fakapotopoto te falā, pea ʼe feala ke ʼaoga ki tokotou maʼuli. Kae ko nātou ʼaē kua natou “fakatotonu ke natou maʼu koloa,” ʼi te agamāhani ʼe mole kei ʼi ai honatou ʼu kaumeʼa, mole kei natou felōgoi mo tonatou fāmili pea toe fēia aipē mo tanatou felōgoi ʼaē mo te ʼAtua. Koia ʼe natou fakamamahiʼi aipē ia nātou totonu “ ʼaki [he] ʼu mamahi lahi.”—Lau ia 1 Timoteo 6:9, 10.
12 ʼE lava feafeaʼi hakotou ako ke kotou fakaʼaogaʼi fakalelei takotou foʼi falā? He koʼē ʼe mole kotou kole tokoni ki takotou ʼu mātuʼa, peʼe feafeaʼi te fakaʼaluʼalu ʼo takotou falā? Neʼe tohi fēnei e Salomone: “Ko he tagata poto ʼe fakalogo anai ia pea ʼe lahi anai te ʼu meʼa ʼaē kā ina ako, pea ko te tagata ʼaē ʼe ʼatamai ʼe ko ia ʼaē kā ina maʼu te poto takitaki.” (Taag. 1:5) Ko te taʼahine ʼe higoa ko Anna, neʼe ina kole ki tana ʼu mātuʼa ke nā akoʼi age te poto moʼona takitaki ʼi tana fakaʼaogaʼi ʼo tana foʼi falā. ʼE ina ʼui fēnei: “Ko taku tamai neʼe ina akoʼi mai peʼe feafeaʼi taku fakaʼaluʼalu ʼo taku foʼi falā pea mo fakahā mai te maʼuhiga ʼo te fai ʼaē ʼo haku ʼu fakatuʼutuʼu lelei mokā ʼe au fakaʼaogaʼi taku falā.” ʼO toe fēia aipē mo te faʼē ʼa Anna, neʼe ina foaki age kiā ia te ʼu tokoni ʼaoga. ʼE ʼui fēnei e Anna: “Neʼe ina fakahā mai te maʼuhiga ʼaē ke au ʼuluaki vakaʼi muʼa te totogi ʼo te ʼu meʼa ʼaē ʼe au toʼo.” Neʼe fua lelei feafeaʼi kiā Anna te ʼu tokoni ʼaia? ʼE ina tali fēnei: “ ʼI te temi nei kua au poto ʼi te fakaʼaogaʼi fakalelei ʼo taku foʼi falā. Pea ʼi taku fakaʼaluʼalu lelei ʼo taku foʼi falā ʼaē ʼe au fakaʼaogaʼi, ʼe au maʼu ai te loto fīmālie pea mo te loto tokalelei, heʼe mole hoku ʼu maʼua neʼe au fai kae mole hona ʼaoga tāfito kiā au.”
13. Kā kotou fakaʼaogaʼi takotou falā, ʼe feafeaʼi hakotou lava maʼu te loto lolomi ʼo ʼuhiga mo te faʼahi ʼaia?
13 Kapau ʼe kotou hoko totogi he ʼu meʼa peʼe kotou fakaʼaogaʼi takotou falā moʼo fia hā ki tokotou ʼu kaumeʼa, pea ʼe vave aipē anai te lahi ʼo tokotou ʼu maʼua. Koteā ʼaē kā lagi tokoni atu ke mole kotou tō ki te ʼu hele ʼaia? Kā kotou fakaʼaogaʼi takotou foʼi falā, ʼe tonu ke kotou ako ke kotou maʼu te loto lolomi ʼo ʼuhiga mo te faʼahi ʼaia. Ko te faʼahi ʼaia neʼe fai e Ellena, ʼaē ʼe taʼu 20 tupu. ʼE ina ʼui fēnei: “Kā au ʼalu mo toku ʼu kaumeʼa, ʼe au fakatuʼakoi fakatomuʼa te falā ʼaē ke au fakaʼaogaʼi. . . . Kiā au, ʼe ko he aga fakapotopoto foki haku ʼalu pē mo toku ʼu kaumeʼa ʼaē ʼe natou tōkakaga lelei mo nātou ki te fakaʼaogaʼi ʼo tanatou foʼi falā, pea mo natou fakalotomālohiʼi anai au ke au ʼuluaki vakaʼi muʼa te ʼu totogi, pea ke mole au hoko totogi he ʼu meʼa ʼe au sio kiai.”
14. He koʼē ʼe tonu ke kotou tōkakaga ki “te mālohi fakahala ʼo te ʼu koloa”?
14 Ko te maʼu pea mo te fakaʼaogaʼi ʼo te falā ʼe ko he faʼahi maʼuhiga ʼo te maʼuli. Kae neʼe ʼui e Sesu ko te fiafia moʼoni ʼe maʼu e nātou ʼaē ʼe natou ‘ ʼiloʼi tonatou māsisiva fakalaumālie.’ (Mat. 5:3) Neʼe ina fakatokaga, ko ia ʼaē ʼe tokaga ki te ʼu meʼa fakalaumālie, ʼe feala anai ke fakaleluʼi ia e he ʼu meʼa ohagē ko “te mālohi fai fakahala ʼo te ʼu koloa.” (Mko. 4:19) Koia, ʼi meʼa maʼuhiga ke kotou tuku ai ia koutou ke takitaki e te Folafola ʼa te ʼAtua pea ke kotou taupau he manatu ʼe fakapotopoto ʼo ʼuhiga mo te falā!
ʼE Takitaki Koutou e Te Folafola ʼa Te ʼAtua Mokā Kotou Tō Tokotahi
15. Ko te temi fea ʼaē ʼe ʼahiʼahiʼi lahi ai anai takotou agatonu ʼaē ki te ʼAtua?
15 ʼI takotou manatu, ʼe ko te temi fea ʼaē ʼe ʼahiʼahiʼi lahi ai anai takotou agatonu ʼaē ki te ʼAtua: ʼi te temi ʼaē ʼe kotou fakatahi ai mo ʼihi peʼe mokā kotou tō tokotahi? ʼE moʼoni, mokā kotou ʼi te faleako peʼe ʼi te fale gāue, ʼe lahi age takotou nonofo tōkakaga ki he meʼa ʼe feala ke fakatupu kovi ki takotou ʼu felōgoi ʼaē mo te ʼAtua. ʼE ko te temi ʼaē ʼe kotou mālōlō ai pea ʼe mole kei kotou nonofo tōkakaga ai, ʼaē ʼe faigafua age ai hakotou fai ia he aga ʼe kovi.
16. He koʼē ʼe tonu ke kotou fia fakalogo kiā Sehova tatau aipē peʼe kotou tō tokotahi?
16 He koʼē ʼe tonu ke kotou fia fakalogo kiā Sehova tatau aipē peʼe kotou tō tokotahi? Kotou manatuʼi te faʼahi ʼaenī: ʼE feala ke kotou fakamamahiʼi te loto ʼo Sehova peʼe ke kotou fakafiafiaʼi tona loto. (Sen. 6:5, 6; Taag. 27:11) ʼE malave kiā Sehova te ʼu aga ʼaē ʼe kotou fai heʼe “tokaga ia kiā koutou.” (1 Pet. 5:7) ʼE loto ia ke kotou fakalogo age kiā te ia ke fua lelei ai kiā koutou totonu pē. (Isa. 48:17, 18) ʼI Iselaele, ʼi te temi ʼaē neʼe mole fakalogo ai ʼihi kaugana ʼa Sehova ki tana ʼu tokoni, neʼe natou fakamamahiʼi ai tona loto. (Pes. 78:40, 41) ʼI te tahi age faʼahi, neʼe ʼofa mamahi ia Sehova ki te polofetā ko Taniela, he neʼe fakahigoaʼi ia ia e te ʼāselo, ko he “tagata ʼofaina ʼaupitō.” (Tan. 10:11) Koteā tona tupuʼaga? Neʼe nofo agatonu ia Taniela ki te ʼAtua, ʼo mole gata pē ʼi muʼa ʼo te hahaʼi kae ʼi te temi ʼaē neʼe toe tō tokotahi ai.—Lau ia Taniela 6:10.
17. Koteā te ʼu fehuʼi ʼe feala ke kotou fai mokā kotou filifili he ʼu faʼahiga fakafiafia?
17 Ke feala hakotou nofo agatonu ki te ʼAtua mokā kotou tō tokotahi, ʼe tonu ke kotou fakatuputupu takotou “ ʼu fealagia fakakaukau . . . ke [kotou] ʼiloʼi [ai] te meʼa ʼaē ʼe lelei pea mo te meʼa ʼaē ʼe kovi,” pea ke kotou gāueʼi takotou ʼu fealagia ʼaia, ʼo “fakaʼaogaʼi” ʼi takotou fai te meʼa ʼaē ʼe kotou ʼiloʼi ʼe lelei. (Hep. 5:14) Ohagē lā, kā kotou filifili he musika ke kotou fakalogo kiai, peʼe ko he ʼata ke kotou sioʼi, peʼe kā kotou vakaʼi te Neti, koʼenī te ʼu fehuʼi kā tokoni atu anai ke kotou filifili te ʼu meʼa ʼaē ʼe lelei pea mo kotou tekeʼi te meʼa ʼaē ʼe kovi. Kotou tahi fai te ʼu fehuʼi ʼaenī kiā koutou totonu pē: ‘ ʼE fakalotomālohiʼi anai koa au e te ʼu meʼa ʼaenī ke au manavaʼofa peʼe ke au fakafiafia “ki te malaʼia ʼo he tahi”?’ (Taag. 17:5) ‘ ʼE tokoni mai anai koa ke au “manako ki te meʼa ʼaē ʼe lelei” peʼe faigataʼa anai koa kiā au haku “fehiʼa ki te meʼa ʼaē ʼe kovi”? (Amosi 5:15) Ko te meʼa ʼaē ʼe kotou fai mokā kotou tō tokotahi, ʼe hā ai te ʼu faʼahi ʼaē ʼe maʼuhiga tāfito kiā koutou.—Luka 6:45.
18. Koteā ʼaē ʼe tonu ke kotou fai mo kapau ʼe kotou lolotoga fai fakafufū he aga ʼe kovi, pea koteā tona tupuʼaga?
18 Koteā ʼaē ʼe tonu ke kotou fai mo kapau ʼe kotou lolotoga fai fakafufū he aga ʼe kotou ʼiloʼi ʼe kovi? Kotou manatuʼi, “ko ʼaē ʼe ina ʼuʼufi tana ʼu agahala ʼe mole tapuakina anai ia, kae ko ʼaē ʼe ina vetevete pea mo sītuʼa kiai, ʼe fakahā anai kiā te ia te manavaʼofa.” (Taag. 28:13) ʼI agavale anai hakotou haga fai he aga ʼe kovi pea mo kotou “fakamamahiʼi te laumālie māʼoniʼoni ʼo te ʼAtua”! (Efe. 4:30) Ko tokotou maʼua ke kotou vetevete takotou ʼu aga ʼaē ʼe kovi iā muʼa ʼo te ʼAtua, mo takotou ʼu mātuʼa. Kapau ʼe kotou fai te faʼahi ʼaia, ʼe toe fua lelei pē anai kiā koutou totonu. Pea ki te faʼahi ʼaia, ʼe feala ki “te ʼu tagata ʼāfea ʼo te kōkelekāsio” ke natou tokoni lahi atu kiā koutou. ʼE ʼui fēnei e te tisipulo ko Sake: “Ke natou faikole ʼo ʼuhiga mo ia [ʼaē neʼe aga kovi], ʼo natou tākai ia ia ʼaki te lolo ʼi te huafa ʼo Sehova. Pea ko te faikole ʼo te tui ʼe ina fakamālōlō anai ia ia ʼaē ʼe mahaki, pea ʼe fakatuʼu anai ia ia e Sehova. Pea kapau neʼe ina fai he ʼu agahala, pea ʼe fakamolemole anai kiā te ia.” (Sake 5:14, 15) ʼE mahino ia, ʼe lagi fakatupu ufiufi pea lagi hoko ai mo he ʼu ʼaluʼaga ʼe mole fakatupu fiafia. Kae kapau ʼe kotou lototoʼa ʼo kole tokoni, mole hoko anai kiā koutou he tahi age ʼu mamahi, pea ʼe kotou logoʼi ai anai he lotofīmālie ʼi takotou toe maʼu he leʼo ʼo loto ʼe maʼa.—Pes. 32:1-5.
Kotou Fakafiafia Te Loto ʼo Sehova
19, 20. Koteā ʼaē ʼe loto e Sehova maʼa koutou, kae koteā ʼaē ʼe tonu ke kotou fai?
19 Ko Sehova ʼe ko “te ʼAtua fiafia,” pea ʼe loto ia ke kotou fiafia mo koutou. (1 Tim. 1:11) ʼE tokaga fakamālotoloto ia kiā koutou. Tatau aipē peʼe mole he tahi ʼe ina tokagaʼi takotou ʼu faiga moʼo fai ʼo te meʼa ʼaē ʼe lelei, kae ʼe tokagaʼi ia e Sehova. ʼE mole he meʼa ʼe ū kiā te ia. ʼE mole sio mai ke ina maʼu hakotou hala, kae ke tokoni atu ki takotou ʼu faiga ʼaē ke kotou fai te meʼa ʼaē ʼe lelei. “Ko [te] ʼu mata [ʼo te ʼAtua] ʼe taka ʼi te kele kātoa, ke ina fakahā tona mālohi kiā nātou ʼaē ʼe kātoa tonatou loto kiā te ia.”—2 Fkma. 16:9.
20 Koia, kotou tuku ke takitaki koutou e te Folafola ʼa te ʼAtua, pea mo kotou maʼuliʼi tana ʼu tokoni. ʼE kotou maʼu ai anai te poto pea mo te ʼatamai ʼaē ʼe ʼaoga moʼo tauʼi ia tokotou ʼu fihifihia, pea mo fai hakotou ʼu tonu ʼe faigataʼa ʼi tokotou maʼuli. ʼE mole gata pē anai ʼi takotou fakafiafia te loto ʼo takotou ʼu mātuʼa pea mo Sehova, kae ʼe kotou toe maʼu ai anai mo he maʼuli ʼe fiafia moʼoni.
[Nota]
^ pal. 4 Neʼe fetogi te ʼu higoa.
ʼE Kotou Tali Feafeaʼi Anai?
• Koteā ʼaē ʼe lava fai e te kau tūpulaga ke natou tali ai te ʼu lēkula pea mo tonatou akonakiʼi ʼaē e tanatou ʼu mātuʼa?
• He koʼē ʼe maʼuhiga ke kotou maʼu he manatu fakapotopoto ʼo ʼuhiga mo te falā?
• ʼE feafeaʼi hakotou lava nofo agatonu kiā Sehova tatau aipē peʼe kotou tō tokotahi?
[ʼU fehuʼi ʼo te ako]