ʼE Tou Haʼele Anai ʼi Tatatou Agatonu!
ʼE Tou Haʼele Anai ʼi Tatatou Agatonu!
“Kiā au, ʼe au haʼele anai ʼi taku agatonu.”—PES. 26:11.
1, 2. Koteā ʼaē neʼe ʼui e Sopo ʼo ʼuhiga mo tana agatonu, pea koteā ʼaē ʼe fakahā ʼo ʼuhiga mo ia iā Sopo kāpite 31?
ʼI TE temi muʼa, neʼe fua te mamafa ʼo te ʼu meʼa ʼi te meʼa fua. Neʼe faʼu ʼaki te koga ukamea loa neʼe puke ʼaki he meʼa fakamaʼu ʼi lotomālie, ke feala hana falele ki tona ʼu faʼahi. ʼI tona ʼu potu taupotu, neʼe tautau kiai te ʼu pā. Neʼe hili ki te pā te meʼa ʼaē neʼe tonu ke fua tona mamafa, pea ʼai leva ki te tahi pā te ʼu meʼa fakamamafa ʼaē ʼe fakaʼaoga. Neʼe tonu ki te hahaʼi ʼa te ʼAtua ke natou fakaʼaogaʼi he ʼu meʼa fua ʼe totonu ʼo fēia mo te ʼu meʼa fakamamafa ʼaē neʼe hili ki te ʼu pā.—Taag. 11:1.
2 ʼI te temi ʼaē neʼe fakamamahiʼi ai e Satana ia Sopo, neʼe ʼui fēnei e te tagata ʼaia neʼe pipiki ki te ʼAtua: “[Ko Sehova] ʼe ina fua anai ia au ʼi he meʼa fua ʼe totonu pea ʼe ʼiloʼi anai e te ʼAtua taku agatonu.” (Sopo 31:6) ʼO ʼuhiga mo te faʼahi ʼaia, neʼe talanoa ia Sopo ki ni ʼu ʼaluʼaga neʼe feala ke ʼahiʼahiʼi ai he tagata agatonu. Kae neʼe lava tauʼi moʼoni e Sopo tona ʼahiʼahi, ohagē ko tona hā ʼi tana ʼu palalau ʼaē ʼe tuʼu iā Sopo kāpite 31. Ko tana faʼifaʼitaki lelei ʼe feala ke ina uga tātou ke tou mulimuli kiai pea mo tou ʼui ʼaki he tui papau, ohagē ko tona ʼui fēnei e te tagata fai pesalemo ko Tavite: “Kiā au, ʼe au haʼele anai ʼi taku agatonu.”—Pes. 26:11.
3. He koʼē ʼe maʼuhiga ke tou agatonu ki te ʼAtua ʼi te ʼu faʼahi lalahi pea mo liliki?
3 Logolā neʼe ʼahiʼahiʼi kovi ia Sopo, kae neʼe nofo agatonu aipē ki te ʼAtua. Lagi ʼe ʼui pē anai e ʼihi ko te ʼu ʼahiʼahi kovi ʼaē neʼe hoko kiā Sopo pea mo tana nofo agatonu kātoa, neʼe makehe ʼaupitō ia. ʼE moʼoni ʼe mole tou mamahi ohagē ko Sopo. Kae, moʼo fakahā ʼe tou haʼele ʼi te agatonu pea mo lagolago ki te pule faʼitaliha ʼa Sehova, ʼe tonu ke tou agatonu ʼi te ʼu faʼahi lalahi pea mo liliki.—Lau ia Luka 16:10.
ʼE Maʼuhiga Ke Tou Agatonu ʼi Te Aga ʼAē ʼe Tonu Ke Fai
4, 5. ʼI tona ʼuhiga tagata agatonu, koteā te aga neʼe mole tali e Sopo ke ina fai?
4 Ke tou taupau tatatou agatonu kiā Sehova, ʼe tonu ke tou mulimuli ki tana ʼu lēkula ʼo ʼuhiga mo te aga ʼaē ʼe tonu ke fai, ohagē pē ko tona fai e Sopo. Neʼe ina tala fēnei: “Neʼe au fai te fuakava mo toku ʼu mata. Koia ʼe lava feafeaʼi anai haku tokagaʼi he taʼahine tāupoʼou? . . . Kapau neʼe holi toku loto ki he fafine pea mo au leʼoleʼo te matapā ʼo toku kaumeʼa, ke momosi e toku ʼohoana te fulumeto maʼa te tahi tagata, pea ke tuʼutuli age he tahi ʼu tagata kiā ia.”—Sopo 31:1, 9, 10.
5 ʼI tana fakatotonu ʼaē ke ina taupau tana agatonu ki te ʼAtua, neʼe mole tali e Sopo ke ina haga sioʼi he fafine ʼo tupu ai hana ʼu holi kovi. ʼI tona ʼuhiga tagata ʼohoana, neʼe mole fia fakatahi mo he taʼahine ke nā felāveʼi fakasino peʼe ke ina maʼu he ʼu fakakaukau kovi ʼo ʼuhiga mo te ʼohoana ʼo he tahi age tagata. ʼI te Akonaki ʼi te Moʼuga, neʼe fai e Sesu he ʼu palalau mālohi ʼo ʼuhiga mo te ʼu felāveʼi fakasino, ʼe mahino papau ia ko he ʼu manatu ʼe tonu ke manatuʼi e te hahaʼi agatonu.—Lau ia Mateo 5:27, 28.
ʼAua Naʼa Tou Aga Kākā
6, 7. (a) Ohagē ko tana fai ʼaē kiā Sopo, koteā ʼaē ʼe fakaʼaogaʼi e te ʼAtua moʼo fakafuafua peʼe tou agatonu? (b) He koʼē ʼe mole tonu ke tou aga kākā?
6 ʼE mole feala ke tou aga kākā mo kapau ʼe tou fia kau ʼi te hahaʼi agatonu. (Lau ia Tāʼaga Lea 3:31-33.) Neʼe ʼui fēnei e Sopo: “Kapau neʼe au haʼele mo te ʼu tagata loi, pea mo kapau neʼe fakavilivili toku vaʼe ki te kākā, [ko Sehova] ʼe ina fua anai ia au ʼi he meʼa fua ʼe totonu pea ʼe ʼiloʼi anai e te ʼAtua taku agatonu.” (Sopo 31:5, 6) ʼE fua e Sehova te hahaʼi fuli ʼi “he meʼa fua ʼe totonu.” Ohagē ko tana fai ʼaē kiā Sopo, ʼe fakaʼaogaʼi e te ʼAtua tana ʼu lēkula haohaoa ʼo te faitotonu moʼo fakafuafua peʼe tou agatonu.
7 Kapau neʼe tou liliu ʼo aga kākā, ʼe mole tou taupau anai tatatou agatonu ki te ʼAtua. Ko te hahaʼi agatonu ʼe natou “liʼaki te ʼu meʼa ʼaē ʼe ū pea mo [natou] ufiufi ai” pea ʼe mole natou “haʼele fakakākā.” (2 Ko. 4:1, 2) Kae koteā ʼe hoko kiā tātou mo kapau neʼe tou loiʼi peʼe kākāʼi hotatou tehina peʼe ko hotatou tuagaʼane, ʼo tupu ai hana kole ki te ʼAtua ke tokoni age? ʼE fua kovi anai kiā tātou! Neʼe hiva fēnei te tagata fai pesalemo: “Ko Sehova ʼaē neʼe au pāui ki ai ʼi toku mamahi, pea neʼe ina tali mai. Ê Sehova, haofaki toku nefesi mai te ʼu laugutu loi, mai te ʼalelo kākā.” (Pes. 120:1, 2) ʼE lelei ke tou manatuʼi ʼe feala ki te ʼAtua ke ina sivisivi te ʼu faʼahi loloto ʼaē ʼi totatou loto, ʼe ina “sivisivi te loto pea mo te ʼu ifiifi” moʼo fakafuafua peʼe tou agatonu.—Pes. 7:8, 9.
Tou Tuku He Faʼifaʼitaki Lelei ʼi Tatatou Felōgoi Mo ʼIhi
8. Neʼe feafeaʼi te felōgoi ʼa Sopo mo ʼihi?
8 Ke tou taupau tatatou agatonu, ʼe tonu ke tou hagē ko Sopo, ʼaē neʼe faitotonu, mo agavaivai pea neʼe ina tokagaʼi te ʼaluʼaga ʼo te hahaʼi. Neʼe ina ʼui fēnei: “Kapau neʼe au fakafisi ki te fakamāu ʼo taku tagata kaugana peʼe ko taku fafine kaugana ʼi tamatou fihi, pea koteā ʼaē ʼe au lava fai mokā tuʼu ake anai te ʼAtua? Pea kā ina kole anai ke fakalakatonuʼi, koteā taku tali anai kiā te ia? Ko Ia ʼaē neʼe ina fakatupu au ʼi te fatu, neʼe mole ina toe fakatupu koa lā mo ia, pea ʼe mole koa lā ko he Tokotahi pē ʼaē neʼe ina fakatuʼutuʼu ke ina teuteuʼi mātou ʼi te falega fānau?”—Sopo 31:13-15.
9. Koteā te ʼu kalitātē ʼaē neʼe fakahā e Sopo ʼi tana felōgoi ʼaē mo tana ʼu kaugana, pea koteā ʼaē ʼe tonu ke tou fai ʼo ʼuhiga mo te faʼahi ʼaia?
9 ʼE hā mai neʼe faigafua pē te kole ʼaē ke fai he fai fakamāu ʼi te temi ʼo Sopo. Neʼe fai te ʼu fai fakamāu ʼi te fakatokatoka, pea māʼiapē lā mo te hahaʼi kaugana neʼe feala ke natou kole ke fai he fai fakamāu ʼi te ʼu telepinale. Ko Sopo neʼe faitotonu mo manavaʼofa ʼi tana felōgoi ʼaē mo tana ʼu kaugana. Kapau ʼe tou fia haʼele ʼi tatatou agatonu, pea ʼe tonu ke tou fakahā te ʼu kalitātē ʼaia, tāfito lā mo kapau ʼe tou tagata ʼāfea ʼi te kōkelekāsio Fakakilisitiano.
Tou Loto Foaki Kae ʼAua Naʼa Tou Mānumānu
10, 11. (a) ʼE tou ʼiloʼi feafeaʼi ko Sopo neʼe loto foaki pea mo fia tokoni ki te hahaʼi? (b) Ko te koga tohi ʼo Sopo 31:16-25 ʼe lagi fakamanatuʼi mai kiā tātou te ʼu tokoni Fakatohi-tapu fea ʼaē neʼe fai ki muli age?
10 Ko Sopo neʼe loto foaki pea mo fia tokoni ki te hahaʼi, kae neʼe mole manatu pē kiā ia totonu pea mo mānumānu. Neʼe ina ʼui fēnei: “Kapau lā neʼe ko haku agamāhani haku tuku ke gaʼegaʼe te ʼu mata ʼo te fafine vītua, pea kapau lā neʼe ko haku agamāhani ke au kai tokotahi taku moʼi pane kae mole kai kiai te tama ʼaē ʼe hala mo tamai, . . . kapau lā neʼe ko haku agamāhani ke au sio ki he tahi ʼe hala mo mutuʼi meʼa, . . . kapau neʼe au hiki toku nima ʼo fakafisi ki he tama ʼe hala mo tamai, ʼi taku sio ʼaē neʼe tonu ke au tokoni age ʼi te matapā, ke tō te hui ʼi toku fugauma pea ke fasi toku nima mai tona hui ʼaē ʼi ʼoluga.” Pea neʼe mole feala anai ia ke agatonu ia Sopo mo kanapau lā neʼe ina ʼui fēnei ki te ʼaulo: “Ko koe ko toku falalaʼaga!”—Sopo 31:16-25.
11 Ko te ʼu palalau fakatuketuke ʼaia, ʼe lagi fakamanatuʼi mai kiā tātou te ʼu palalau ʼaenī ʼa te tisipulo ko Sake: “Ko te tauhi ʼaē ʼe maʼa pea mo heʼe mele iā muʼa ʼo totatou ʼAtua pea mo Tamai, ʼe ko ia ʼaenī: ko te taupau ʼo te ʼu fānau ʼaē ʼe hala mo tamai pea mo faʼē, pea mo te ʼu fafine vītua ʼi tonatou ʼu mamahi, pea ke ʼaua naʼa ʼulihi tātou e te mālamanei.” (Sake 1:27) ʼE lagi tou toe manatuʼi mo te fakatokaga ʼaenī ʼa Sesu: “Ke kotou tōkakaga pea ke kotou puipui ia koutou mai te ʼu faʼahiga mānumānu kehekehe, heʼe tatau aipē peʼe nofo he tahi ʼi te mahu, ko tona maʼuli ʼe mole haʼu ia mai te ʼu meʼa ʼaē ʼe ina maʼu.” Pea neʼe fai leva e Sesu te fakatā ʼo ʼuhiga mo he tagata maʼu koloa mānumānu neʼe mate kae neʼe “mole maʼu koloa ki te ʼAtua.” (Luka 12:15-21) Ke tou liliu ko ni hahaʼi agatonu, ʼe mole tonu ke tou tō ki te agahala ʼaē ko te mānumānu peʼe ko te holi fakavale. Ko te mānumānu ʼe ko he tauhi tamapua, heʼe ko te meʼa ʼaē ʼe holi fakavale kiai he tahi ʼe ina fakaleluʼi ia ia mai iā Sehova pea liliu te meʼa ʼaia ko he ʼatua. (Kol. 3:5) ʼE mole feala ke tou agatonu pea mo tou holi fakavale ki he meʼa!
Tou Pipiki Maʼu Ki Te Tauhi Moʼoni
12, 13. Koteā te faʼifaʼitaki ʼaē neʼe tuku e Sopo ʼo ʼuhiga mo te fakamamaʼo mai te tauhi tamapua?
12 Ko te hahaʼi agatonu ʼe mole natou fakamamaʼo mai te tauhi maʼa. Ko Sopo neʼe pipiki ia ki te tauhi moʼoni, he neʼe ina tala fēnei: “Kapau lā neʼe ko haku agamāhani ke au mamata ki te mālama ʼi tana gigila mai, pea mo te hopo ake ʼa te māhina matalelei, pea kapau lā neʼe kākāʼi fakafufū toku loto pea kapau lā neʼe au ʼumaʼi toku nima, ko te tahi ʼaia hala ʼe tonu anai ke ʼave [ai au] ki te ʼu tuʼi fakamāu, heʼe ko haku fakafisi ki te ʼAtua moʼoni ʼaē ʼi ʼoluga.”—Sopo 31:26-28.
13 Ko Sopo neʼe mole tauhi ki te ʼu meʼa ʼaē neʼe fakatupu. Kapau neʼe liliu ʼo kākāʼi fakafufū tona loto ʼi tana mamata ʼaē ki te ʼu meʼa ʼi te lagi, ohagē ko te māhina, pea mo kapau neʼe ina ‘ ʼumaʼi tona nima,’ lagi ko he momoli ʼo he fekita ʼaki tona nima, ko he aga fakatauhi tamapua ʼaia, neʼe feala ke liliu ai ko he tahi ʼe tauhi tamapua ʼe fakafisi ki te ʼAtua. (Teu. 4:15, 19) Ke tou taupau tatatou agatonu ki te ʼAtua, ʼe tonu ke tou fakamamaʼo mai te faʼahiga tauhi tamapua fuli pē.—Lau ia 1 Soane 5:21.
ʼAua Naʼa Tou Liufaki Te Kovi ʼAki Te Kovi Peʼe Tou Mālualoi
14. He koʼē ʼe feala ke tou ʼui ko Sopo neʼe mole agakovi?
14 Ko Sopo neʼe mole agakovi pea neʼe mole fiafia ʼi te mamahi ʼo ʼihi. Neʼe ina ʼiloʼi ko te taʼi aga ʼaia ʼe hā ai anai tana mole agatonu, he neʼe ina ʼui fēnei: “Kapau lā neʼe ko haku agamāhani ke au fiafia ʼi te puli ʼo ia ʼaē neʼe fehiʼa ʼaupitō kiā au, pea kapau neʼe au fiafia lahi he neʼe maʼu atu ia ia e te kovi . . . , neʼe mole au fakagafua ki toku gutu ke agahala ʼaki hana fai he fakapapau ʼe fakafeagai ki tona nefesi.”—Sopo 31:29, 30.
15. He koʼē ʼe kovi ke tou fiafia mokā hoko he malaʼia ki he tahi ʼe fehiʼa kiā tātou?
15 Ko te tagata agatonu ko Sopo neʼe mole fiafia ʼi he temi mokā neʼe hoko he malaʼia ki he tahi neʼe fehiʼa age kiā ia. ʼE fakatokaga mai fēnei ʼi te tāʼaga lea neʼe tohi ki muli age: “Kā toka tou fili ʼaua naʼa ke fiafia; pea kā tūkia, ʼaua naʼa fiafia tou loto, naʼa sio kiai ia Sehova pea mole lelei ki ʼona mata, pea mo ina toʼo moʼoni tona hauhau mai iā ia.” (Taag. 24:17, 18) Mai tona ʼaluʼaga ʼaē ʼe ʼiloʼi e Sehova te loto, ʼe ina ʼiloʼi mo kapau ʼe tou fiafia fakafufū mokā hoko he malaʼia ki he tahi pea ʼe mahino ia ʼe mole ina leleiʼia te taʼi aga ʼaia. (Taag. 17:5) ʼE mulimuli ki te faʼahi ʼaia te aga ʼaē kā fai anai e te ʼAtua kiā tātou, heʼe ina ʼui fēnei: “ ʼA ʼaku te lagavaka, pea mo te totogi.”—Teu. 32:35.
16. Logolā ʼe lagi mole tou maʼu koloa, kae ʼe lava feafeaʼi hatatou tali kāiga?
16 Ko Sopo neʼe tali kāiga. (Sopo 31:31, 32) Logolā ʼe lagi mole tou maʼu koloa, kae ʼe feala ke tou “muliʼi te ala ʼo te tali kāiga.” (Loma 12:13) ʼE feala ke tou teuteuʼi he kiʼi meʼa kai ke tou vaevae mo ʼihi, ʼo tou manatuʼi “ ʼe lelei age he pā lauʼakau ʼe maʼu ai te ʼofa, ʼi he pipi gako neʼe fāgai ʼi te fale manu kae ʼe maʼu ai te loto fehiʼa.” (Taag. 15:17) Ko tatatou kakai fakatahi mo he kaugana agatonu pea mo logoʼi ai te ʼofa, ʼe tou fiafia ai anai logolā ko he kiʼi meʼa kai, pea ʼe mahino ia ʼe fua lelei anai kiā tātou ʼi te faʼahi fakalaumālie.
17. He koʼē ʼe mole tonu ke tou faiga ke tou fufū he agahala mamafa?
17 Neʼe lagi fakalotomālohi ʼi te faʼahi fakalaumālie kiā nātou ʼaē neʼe fakaafe e Sopo kiō ia, he neʼe mole mālualoi. Neʼe mole hagē ko te ʼu tagata neʼe mole pipiki ki te ʼAtua ʼaē neʼe hū ki te kōkelekāsio ʼo te ʼuluaki sēkulō pea mo natou “vikiʼi te hahaʼi ke natou maʼu mai iā nātou he ʼu lelei.” (Suta 3, 4, 16) Pea ko Sopo neʼe mole ina fakaū tana agahala peʼe ina ‘fufū tana hala ki tona tagaʼi kofu,’ ʼi tana tuʼania ʼaē naʼa fehiʼaʼinaʼi mo kapau neʼe ʼiloʼi e ʼihi. Neʼe loto lelei ke sivisivi ia ia e te ʼAtua, ia ia ʼaē kā ina vetevete ki ai he hala neʼe ina fai. (Sopo 31:33-37) Kapau neʼe tou fai he agahala mamafa, ʼaua naʼa tou faiga ke tou fufū moʼo taupau totatou matagafua. ʼE feafeaʼi hatatou lava fakahā ʼe tou faiga ke tou taupau tatatou agatonu? ʼAki tatatou fakamoʼoni ʼaē neʼe tou agahala, mo tou fakahemala, mo tou kumi tokoni ʼi te faʼahi fakalaumālie pea mo tou fai ia meʼa fuli ʼe tou lavaʼi moʼo fakatokatoka te tokakovi.—Taag. 28:13; Sake 5:13-15.
ʼE Agatonu Pē Ia Sopo ʼi Te ʼAhiʼahi
18, 19. (a) He koʼē ʼe feala ke tou ʼui ko Sopo neʼe mole he temi neʼe ina fakagāueʼi kinakina he tahi? (b) Koteā ʼaē neʼe loto lelei e Sopo ke ina fai mo kapau neʼe maʼu atu neʼe agahala?
18 Ko Sopo neʼe agatonu pea mo faitotonu. Koia ʼaē neʼe feala ke ina ʼui fēnei: “Kapau neʼe kalaga toku kele ʼo fakafeagai mai kiā au ʼi tana kole tokoni, pea mo fetāgihi fakatahi mo tona ʼu keliʼaga fakaloaloa; kapau neʼe au kai noa tona fua, pea mo au fakamānava fitafitaʼa te nefesi ʼo tona ʼu pule, ke homo ake ʼi ai te vao talatala ʼo fetogi ʼaki te fulumeto, pea mo te vao ʼe mamanu ʼo fetogi ʼaki te olose.” (Sopo 31:38-40) Neʼe mole he temi neʼe faʼao fakakinau ai e Sopo te kele ʼo ʼihi, pea neʼe mole ina fakagāueʼi te kau gāue ke natou kinakina. Ohagē ko ia, ʼe tonu ke tou taupau tatatou agatonu kiā Sehova ʼi te ʼu faʼahi lalahi pea mo liliki.
19 Iā muʼa ʼo tona ʼu kaumeʼa e toko tolu pea mo te tūpulaga ko Eliu, neʼe fakamatala e Sopo tona maʼuli. Neʼe fakaafe e Sopo he tahi pē neʼe nā tokakovi, ke ina fakahā age he hala neʼe fai e Sopo ʼi tona maʼuli kātoa, ʼaē neʼe ina fakatatau ki he pepa neʼe tohi ai tona maʼuli pea neʼe ina sinie moʼo fakamoʼoni kiai. Kapau neʼe maʼu atu neʼe agahala ia Sopo, pea neʼe loto lelei ia ke fakatūʼā ia ia. Koia neʼe ina tuku ia meʼa fuli ki te ʼAtua pea mo fakatalitali ki te fakamāu ʼa te ʼAtua. Pea “kua ʼosi te ʼu palalau ʼa Sopo.”—Sopo 31:35, 40.
ʼE Tou Tahi Lava Taupau Tana Agatonu
20, 21. (a) He koʼē neʼe lava taupau e Sopo tana agatonu? (b) ʼE tou lava maʼu feafeaʼi te ʼofa ki te ʼAtua?
20 Neʼe lava taupau e Sopo tana agatonu he neʼe ʼofa ki te ʼAtua, pea neʼe ʼofa mo tokoni age ia Sehova kiā ia. Neʼe ʼui fēnei e Sopo: “[Ko koe Sehova] neʼe ke fakatupu iā au te maʼuli pea mo te agaʼofa; pea ko tau tokaga mai neʼe puipui ai toku laumālie.” (Sopo 10:12) Tahi ʼaē meʼa, neʼe ʼofa ia Sopo ki te hahaʼi, ʼi tana mahino ʼaē kapau ʼe mole fakahā e he tahi pē ia te agaʼofa ki te hahaʼi ʼe ina liʼaki anai te manavasiʼi ki te Māfimāfi. (Sopo 6:14) Ko te hahaʼi agatonu ʼe natou ʼoʼofa ki te ʼAtua pea mo tonatou kāiga.—Mat. 22:37-40.
21 ʼE feala ke tou maʼu te ʼofa ki te ʼAtua, ʼaki tatatou lau tana Folafola ʼi te ʼaho fuli pea mo tou metitāsio ki te ʼu manatu ʼo ʼuhiga mo ia ʼe tuʼu ʼi tana Folafola. ʼI tatatou faikole ʼaki totatou loto kātoa, ʼe feala ai ke tou fakavikiviki kiā Sehova pea mo fakafetaʼi ki tana agalelei ʼaē kiā tātou. (Filp. 4:6, 7) ʼE feala ke tou hiva kiā Sehova pea mo maʼu te ʼu lelei mai tatatou fakatahi tuʼumaʼu mo tana hahaʼi. (Hep. 10:23-25) Pea ʼe toe tuputupu anai totatou ʼofa ki te ʼAtua ʼi tatatou kau ki te minisitelio pea mo tala “te logo lelei ʼo tana haofaki.” (Pes. 96:1-3) ʼI tatatou fai te ʼu faʼahi ʼaia, ʼe feala ke tou taupau tatatou agatonu, ohagē ko tona fai e te tagata fai pesalemo ʼaē neʼe hiva fēnei: “ ʼE ko he meʼa lelei haku fakaovi ki te ʼAtua. Kua au tuku toku holaʼaga ki te Tuʼi ʼAliki ko Sehova.”—Pes. 73:28.
22, 23. ʼI tatatou lagolago ki te pule faʼitaliha ʼa Sehova, ʼe tatau feafeaʼi tatatou ʼu gāue mo ʼaē ʼa te hahaʼi agatonu ʼo te temi muʼa?
22 ʼI te temi fuli pē, neʼe foaki e Sehova ki te hahaʼi agatonu te ʼatu ʼu gāue kehekehe. Ko Noe neʼe ina faʼu te ʼaleka pea neʼe ko he “tagata fai fakamafola faitotonu.” (2 Pet. 2:5) Ko Sosue neʼe ina taki te kau Iselaele ki te Kele ʼo Te Fakapapau, kae neʼe fua lelei ʼuhi pē he neʼe ina lau ‘te tohi ʼo te lao, ʼi te ʼaho mo te pō’ pea mo ina fai ʼo mulimuli kiai. (Sos. 1:7, 8) Ko te kau Kilisitiano ʼo te ʼuluaki sēkulō, neʼe natou fai ni ʼu tisipulo pea mo fakatahitahi tuʼumaʼu moʼo ako te Tohi-Tapu.—Mat. 28:19, 20.
23 ʼE tou lagolago ki te pule faʼitaliha ʼa Sehova pea mo taupau tatatou agatonu, ʼaki tatatou fakamafola te faitotonu, mo fai ni ʼu tisipulo, mo maʼuliʼi te ʼu tokoni Fakatohi-tapu, pea mo fakatahitahi mo totatou ʼu tehina mo tuagaʼane ʼi te ʼu fono pea mo te ʼu fakatahi lalahi. Ko te ʼu gāue ʼaia ʼe tokoni mai ke tou lototoʼa, mo mālohi ʼi te faʼahi fakalaumālie, pea mo fua lelei tatatou fai te finegalo ʼo te ʼAtua. ʼE mole faigataʼa fau te ʼu gāue ʼaia kiā tātou heʼe tokoni mai tatatou Tamai ʼaē ʼi selō pea mo tona ʼAlo. (Teu. 30:11-14; 1 Hau 8:57) Tahi ʼaē meʼa, ʼe tou maʼu te tokoni ʼo “te fāmili kātoa ʼo te ʼu tehina,” ʼaē ʼe natou toe haʼele mo nātou ʼi te agatonu pea mo natou fakaʼapaʼapa kiā Sehova heʼe ko ia tonatou Tuʼi ʼAliki.—1 Pet. 2:17.
ʼE Kotou Tali Feafeaʼi Anai?
• ʼE tonu ke feafeaʼi tatatou manatu ki te ʼu lēkula ʼa Sehova ʼo ʼuhiga mo te aga ʼaē ʼe tonu ke fai?
• Koteā te ʼu kalitātē ʼo Sopo ʼe kotou leleiʼia tāfito?
• Ohagē ko tona fakahā iā Sopo 31:29-37, neʼe feafeaʼi te aga ʼa Sopo?
• He koʼē ʼe feala ke tou taupau tatatou agatonu ki te ʼAtua?
[ʼU fehuʼi ʼo te ako]
[Paki ʼo te pasina 32]
ʼE tou lava taupau tatatou agatonu!