Eaha to roto?

Tapura tumu parau

Aparauraa e te ao varua

Aparauraa e te ao varua

Aparauraa e te ao varua

UA HOROA te Atua Manahope i te tahi mau hopoia na te mau melahi. Ei hiˈoraa, ua horoa oia i te faatereraa o te fenua ia Iesu Mesia, e ua maiti i te mau melahi taiva ore no te aratai i te pororaa o te evanelia. (Apokalupo 14:6) No nia râ i te pure, o ˈna anaˈe te faaroo. E o te Atua anaˈe ta tatou e pure.

O Iehova “tei faaroo i te pure.” (Salamo 65:2) E faaroo e e pahono oia i ta tatou mau pure. No reira te aposetolo Ioane i papai ai i te mau hoa Kerisetiano no nia ia Iehova: “Ia ani noa ˈtu tatou i te mau mea atoa i au ia ˈna ra, te faaroo maira ïa [te Atua] ia tatou. E te ite nei tatou e te faaroo maira oia ia tatou i te mau mea atoa ta tatou i ani atu, ua ite tatou e e roaa ia tatou ta tatou i ani atu ia ˈna.”—Ioane 1, 5:14, 15.

Aita te mau melahi taiva ore e hinaaro ia paraparau aore ra ia pure tatou ia ratou. Te taa e te turu ra ratou i ta te Atua faanahoraa o te pure, oia atoa ia faaohipa oia ia ratou. Ei hiˈoraa, i to te peropheta Daniela pureraa ia Iehova no nia i te haamouraa o Ierusalema, ua pahono te Atua ia ˈna ma te tono i te melahi Gaberiela no te faaitoito ia ˈna.—Daniela 9:3, 20-22.

E poroi no ǒ mai i tei pohe?

E tamata anei tatou i te paraparau i tei pohe? Mea rahi te aamu no nia i te taata tei aparau e te varua o tei pohe, i to ratou manaˈo. Ei hiˈoraa, ua parau te hoê taura i te hoê vahine i Irelane e i te po i mairi ua paraparau oia e o Fred, te tane a taua vahine ra. Ua pohe râ o Fred tau hebedoma na mua ˈtu. Ua faatia tera taura i ta “Fred” i parau, te mau mea hoi ta ta ˈna vahine i manaˈo e o ˈna anaˈe tei ite. E mea ohie ïa no ˈna ia faaoti e te ora ra Fred ei varua e te tamata ra oia i te paraparau ia ˈna na roto i te taura. Aita râ te reira e tu ra i ta te Bibilia e faaite papu ra no nia i te huru o te feia pohe.—A hiˈo i te tumu parau tarenihia i raro nei.

E nafea ïa ia faataa i teie mau aamu? No te haavare i te taata, e rave te mau demoni i te huru o tei pohe. O Fred ïa i ǒ nei. No te aha? Ia fariu ê te taata i ta te Bibilia e haapii ra e ia ere ratou i te faaroo e te tiaturiraa ia Iehova. Ma te feaa ore, te haavare nei Satani e te mau demoni i te taata “ma te mana, e te tapao, e te semeio haavare ra, e ma te mau parau-tia ore haavare atoa ra, i rotopu i te feia e pohe ra.”—Tesalonia 2, 2:9, 10.

Te mea papu, te tiaturi mau ra te mau taura e te feia e turu ra ia ratou e te paraparau ra ratou e te feia tei pohe. Te mea mau, te paraparau nei ratou i te mau mea ora varua o te patoi ia Iehova. Te tiaturi atoa ra te taata e te haamori nei ratou i te Atua, aita râ. Ua turaihia te aposetolo Paulo ia papai i teie faaararaa puai: “Ta te Etene i faatusia ra, i faatusia ïa na te mau demoni, e ere na te Atua.”—Korinetia 1, 10:20, 21.

E nehenehe tatou e pure i Tei Teitei aˈe, o te here e o te aupuru ra ia tatou. No te aha ïa e pure ai ia vetahi ê? Aita anei te Bibilia e haapapu ra: “Te hiˈo nei te mata o Iehova i to te ao atoa nei, ia horoa mai oia i te etaeta i te feia i tia te aau ia ˈna.”—Paraleipomeno 2, 16:9.

[Parau iti faaôhia i te api 9]

E nehenehe tatou e pure i Tei Teitei aˈe, o te here e o te aupuru ra ia tatou. No te aha ïa e pure ai ia vetahi ê?

[Tumu parau tarenihia/Hohoˈa i te mau api 8, 9]

Tano aore ra hape?

TE VAI MAU RA SATANI. TANO

“O Satani hoi tei faahua melahi atoa ia ˈna iho no te maramarama.”—Korinetia 2, 11:14.

“E haapao maitai, e faaitoito, te hahaere nei hoi to outou enemi o te diabolo, mai te liona uuru ra, i te imiraa i te taata e pau ia ˈna ra.”—Petero 1, 5:8.

“O tei rave i te hara ra, no te diabolo ïa, i rave na te diabolo i te hara mai te matamua mai â.”—Ioane 1, 3:8.

“E tena na, e auraro atu outou i te Atua. E patoi atu i te diabolo, e na ˈna e maue ê atu.”—Iakobo 4:7.

“Te diabolo . . . e taparahi taata oia mai te matamua mai â: aore oia i haapao i te parau mau, no te mea aore e parau mau i roto ia ˈna. Ia parau oia i te parau haavare ra, ua parau ïa i te parau au ia ˈna ihora, e haavare oia, e e metua hoi no te haavare.”—Ioane 8:44.

E VARUA TE TAATA IA POHE OIA. HAPE

“E amu oe i ta oe maa ma te hou i nia i to rae, e hoˈi noa ˈtu oe i raro i te repo, no reira mai hoi oe; e repo hoi oe, e e hoˈi faahou atu â oe i te repo.”—Genese 3:19.

“Ua ite te feia e ora nei, e pohe ratou, aita râ a te feia i pohe ra e parau itea.”—Koheleta 9:5.

“O tei itea ia oe ta to rima e rave ra, a rave ma to puai atoa ra; aore hoi e ohipa, aore e imiraa, aore hoi e ite, aore hoi e paari, i te apoo ta oe e haere na.”—Koheleta 9:10.

“Te reva nei hoi to ˈna varua, te hoˈi nei oia i to ˈna ra repo; mou roa ˈtura ta ˈna i opua i taua mahana ra.”—Salamo 146:4.

TE TÂUˈA MAIRA TE MAU MELAHI TAIVA ORE. TANO

“Te patia nei te melahi a Iehova i te puhapa e ati noa ˈˈe i te feia i mǎtaˈu ia ˈna, e ua faaora ia ratou.”—Salamo 34:7; 91:11.

“E ere anei ratou [te mau melahi] i te tavini varua anaˈe, i tonohia ei tiai i te feia e noaa ia ratou te aiˈa ra i te ora?”—Hebera 1:14.

“Hiˈo atura vau i te hoê melahi i te maueraa na ropu i te reva nei: ma te evanelia e tia i te vairaa ra ei pororaa ˈtu i te feia e parahi i te ao nei ra, i te mau fenua atoa, e te mau opu atoa, e te mau reo atoa, e te mau nunaa atoa, i te pii-hua-raa te reo e, A mǎtaˈu i te Atua, e faahanahana ˈtu ia ˈna.”—Apokalupo 14:6, 7.

E TUEA IESU I TE ATUA. HAPE

“To ˈu hinaaro, ia haapao outou, e o te Mesia te upoo o te taata atoa nei, e o to te vahine ra upoo, o te tane ïa, e o to te Mesia ra upoo, o te Atua ïa.”—Korinetia 1, 11:3.

“E ia tuu-mau-hia te mau mea atoa i raro aˈe ia ˈna ra, e i raro atoa aˈe ïa te Tamaiti iho ia ˈna, i tei tuu i te mau mea atoa i raro aˈe ia ˈna ra, ia riro o te Atua i nia iho i te mau mea atoa i te mau vahi atoa ra.”—Korinetia 1, 15:28.

“Amene, amene, e parau atu vau ia outou, Eita e tia ta te Tamaiti ia rave oia anaˈe ihora, maori râ o ta ˈna i ite i te Metua i te raveraa ra.”—Ioane 5:19.